ОГЛАСИО СЕ ЛАЗАНСКИ: Ево како гледа на ситуацију у НАГОРНО-КАРАБАХУ

OGLASIO SE LAZANSKI: Evo kako gleda na situaciju u NAGORNO-KARABAHU

4 oktobra 2020

Ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski navodi da je zamrznuti konflikt inicijalna kapisla za sukob Jermenije i Azerbejdžana oko regiona Nagorno-Karabah. Ističe da međunarodna zajednica može da interveniše i arbitrira samo ako obe strane – Jermenija i Azerbejdžan pristanu na to.

Miroslav Lazanski je gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a naveo da je zamrznuti konflikt vrlo komplikovana vojno-politička situacija, koja ne može da se kontroliše i za koju se nikada ne zna kada može da eskalira.



„Zamrznutih konflikata imate još na nekoliko mesta u svetu – Indija, Pakistan, Palestina, Izrael i sve to bukti jednim manjim intezitetom da bi preraslo u pravi rat, što se desilo u Nagorno-Karabahu između Jermenije i Azerbejdžana“, objašnjava Lazanski.

Dodaje da napetosti između Azerbejdžanaca i Jermena datira još od 1988.

„Ta situacija datira još od 1988. godine u predvečerje raspada Sovjetskog Saveza kada je Nagorno-Karabah proglasio samostalnost, a onda 1992. godine kada se SSSR već raspao Jermenije iskoristila priliku da osvoji, odnosno uzme nekih sedam oblasti Azerbejdžana koji su joj omogućili direktnu fizičku kopnenu vezu sa enklavom Nagorno-Karabah. Sada naravno ovi u Azerbejdžanu tvrde da je to 20 odsto njihove teritorije i da oni žele to da vrate“, objašnjava ambasador Srbije u Rusiji.

Zamrznute konflikte ne možete kontrolisati

Ocenjuje da je to sudbina svih zamrznutih konflikata.

„Ne možete ih kontrolisati, oni u jednom trenutku, kad se jedna strana oseti vojnički i politički jačom, prerastu u pravi rat. To je uvek jedna neizvesna situacija koja crpi resurse, vreme i materijalna sredstva“, objašnjava gost Jutarnjeg dnevnika.

Na pitanje zašto Minska grupa tako dugo ništa nije uradila odgovara da međunarodna zajednica može da interveniše i arbitrira samo ako obe strane – Jermenija i Azerbejdžan pristanu na to.

„Da bi Minska grupa nešto uradila, moraju se obe strane u sukobu sa tim saglasiti, a očito u Azerbejdžanu koji je u međuvremenu osnažio i ojačao, nije u interesu da se ta situacija zamrznutog konflikta nastavi nekom vrstom diplomatije nego su išli na vojno rešenje sukoba. Tako da međunarodna zajednica može da interveniše i arbitrira samo ako obe strane pristanu na to. Ovde obe strane nisu pristale na to“, objašnjava ambasador Srbije u Rusiji.

Azerbejdžan čak dva i po puta jači

Govoreći o naoružanju koje se koristi u sukobu navodi da je Azerbejdžan čak dva i po puta jači od Jermenije, da ima mnogo više savremenog naoružanja.

„Azerbejdžan koristi višeciljne raketne bacače od 122 milimetara ‘vampir’, češke proizvodnje, zatim koristi balističke rakete ‘lora’izraelske proizvodnje koja leti do 430 kilometara. Sa tom raketom su Azerbejdžanci pogodili most koji spaja samu Jermeniju sa Nagorno-Karabahom. Koriste izraelske višeciljne raketne bacače ‘links’, koriste izraelske bespilotne letelice“, objašnjava Lazanski.

Dodaje da je Izrael snadbeo Azerbejdžan vrlo sofisticiranom ratnom tehnikom, a tu su kako kaže i dobrovoljci i plaćenici iz severnih delova Sirije koi ratuju za 2.000 evra mesečno.

Dodaje i da na jednoj i na drugoj strani ima civilnih žrtava, a kao problem navodi i izjavu Azerbejdžana da u slučaju presudne situacije mogu da gađaju nuklearnu elektranu u Jermeniji, a kako kaže, sa druge strane verovatno i sami Jermeni verovatno mogu da gađaju raketama naftne bušetine oko Bakua.



Ekonomski i geopolitički interesi

Govoreći o odnosu Rusije i Turske navodi da tu već postoji nekoliko konfliktnih područja gde se njihov interesi sukobljavaju.

„Tu je pre svega Sirija, pa zatim Libija, sad i ova situacija između Jermenije i Azerbejdžana. Ali, Rusija ima u Turskoj velike ekonomske interese – pre svega Turski tok, nuklearna centrala i isporuke sisitema s-400. Sa jedne strane vidite ekonomski interes, sa druge geopolitički“, navodi ambasador Srbije u Rusiji.

Dodaje da je opšta ocena u Moskvi da Turska u tom sukobu može da ide onoliko daleko koliko joj Moskva dozvoli.

(RTS)

KOMENTARI



11 komentara

  1. Slobodanka says:

    Jermenija veoma dobro zna da ima zamrznuti konflikt, a dozvolila je sebi poslednjih godina da zaostaje u PVO sistemima. Pa sad Pašinjan patriotski šalje svog sina na front, ali puno bi više značilo za Jermeniju i za Nagorno Karabah da se ranije ranije taj isti Pašinjan nije politički izmotavao prema članstvu Jermenije u EAU, a posebno prema predlozima iz ODKB. Pašinjan je vlast u Jermeniji dobio na osnovu obojene revolucije. Zatim su održani redovni izbori i opet je pobedio na izborima. Sada ovako nedovoljno zaštićena Jermenija može da doprinose da se pogoršaju odnosi izmedju Rusije i Azerbejdžana, što Rusija sigurno ne želi. Ne mogu ovako male zemlje, bivše sovjetske republike i već nekoliko decenija nezavisne zemlje, da upravljaju sa Rusijom kako se kad njima prohte.

  2. Slobodanka says:

    Rusija ne može biti igračka bilo u rukama Jermenije, bilo u rukama Azerbejdžana. Iranci su jednostavno i inteligentno primetili da u ovom obnovljenom sukobu čuje se "glas Amerike". Otkud Turskoj sposobnost da proizvodi ovakve bespilotne letilice? Nema sumnje da je to dobila od Zapada. Otkud Jermeniji luckasti i vamo-tamo prevrtljivi Pašinjan? Isto od Zapada. A Turska? Bez obzira na njena neslaganja sa SAD, sa EU, sa Francuskom i Grčkom Turska je i dalje prilično zavisna od Zapada. Izrael? Izraelu smeta što je Ruska vojska stigla u Siriju, smeta im kad Rusija stavi veto na predloge rezolucija koje su nepovoljne za Iran. Zauzvrat Izrael dira u blisku interesnu sferu Rusije isporukama svog savremenog oružja Azerbejdžanu. Naši komentatori vole da operišu sa pojmom "bratski". Amerika ima bratski Izrael, ima bratsku Tursku bez obzira što se povremeno sa njom svadjucka, ima i polubratsku Jermeniju nakon dolaska Pašinjana, ploda obojene revolucije. Amerika ima značajnu jermensku populaciju, ali ovaj put Jermenikoji žive u SAD su "bratski" izvisili.

  3. M says:

    Turska ne pita puno ni USA za mišljenje,a kamo li će Rusiju!Turska(Erdogan) ganja svoju politiku!

  4. dragan says:

    Lazanjski! Pricas o Jermeniji, a mislis na Kosovo i Metohiju! Jermensku drzavu su "iskasapili" boljsevici. Ne spominjes Ararat. Jermeni se bore sa vracanje svojih delova drzave, sto su komunisti predali turcima, azerbadzancima, kao Krim nekakvoj Ukrajini. Pa Osetiju...itd. Ma sta kazes, Ne zamrznut konflikt, misleci na KiM. Lobiras za onog koji te je poslao u Moskvu. Kosovo je bilo, jeste i bice NASE!

    • Vreme says:

      Komentar na mestu,bravo

  5. Slobodanka says:

    „Služba odgovora na glupa pitanja“ o ratu u Nagornom Karabahu. Dmitrij Štešin vojni dopisnik za list „Komsomolskaja pravda“ pokrenuo je takozvanu „Službu odgovora na glupa pitanja“ I tako: 1.pitalje: Da li treba da dovedemo mirovnjake u Karabah? Odgovor: "Podsećamo vas da je Nagorno-Karabah jedina zona sukoba na postsovjetskom prostoru u kojoj nikada nije bilo mirovnih snaga. Jermeni su sami branili Karabah i toliko godina osiguravali njegovu bezbednost." ... 2. Zašto Azerbejdžan nasumično i opet nasumično granatira Stepanakert? Odgovor „Službe“: Da se napadnuta ​​zona očisti od nelojalnih civila (Azerbejdžanu nelojalnih civila), kao što su to učinili ranije u Činvaliju, Slavjansku, Donjecku. Da bi se smanjio broj žrtava među „mirnim ljudima“ i time uklonio „humanitarni“ pritisak na stranu koja vrši napad. Generalno se ispostavlja da takav pristup deluje. U Slavjansku je u vreme odlaska „strelkovčana“ 15 odsto stanovništva ostalo u gradu, od predratnog broja. Treba samo da se setite, pored skandalizacije lokalnog stanovništva, da uništena je infrastruktura za održavanje života, u prioritetnom redosledu: voda, struja, komunikacije, hrana. ... 3.pitalje: Da li su Karabahu potrebni dobrovoljci? Odgovor: Samo za moralna podrška i kao politički faktor. U savremenim ratovima gotovo 90% rana i smrti vojnika povezane su eksplozivnim povredama. Retke su rane od metka, redak je kontakt sa neprijateljem. Čitav rat je artiljerijsko granatiranje i ratovanje protiv baterija. Čemu bi tamo služili dobrovonjci? Za čučanje u rovu sa rukama iznad glave? ... 4. Kada će Rusija pružiti vojnu pomoć Karabahu? Odgovor: Nikada. Karabah ne priznaju Jermenija i Rusija, ali ga priznaju Abhazija, Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Zbog toga, na taj način, nema razloga da se u okviru ODKB pomaže Nagorno-Karabahu. Sva pitanja idu Jermeniji - za proteklih 30 godina bilo je moguće da Jermenija prizna Karabah. Ali čak i ako zamislimo da će u roku od tri dana Karabah postati deo Jermenije, postoje velike sumnje da će ODKB uopšte nešto uraditi ... 5. Zašto rat traje nedelju dana, a nema zatvorenika? Pucaju li u njih? Odgovor: Ne. Prvi zatvorenici u bilo kojem ratu se hrane čokoladom, a zatim ih nose i pokazuju svima u propagandne svrhe. U Karabahu jednostavno nema zatvorenika. Ovo je, deco, rat 21. veka. Na njemu možete biti zarobljeni samo ako ste pogrešno skrenuli po navigatoru ili tuđoj inteligenciji te se odvukli sa puta. Strane u Karabahu stajale su jedna protiv druge 30 godina, može se zamisliti kakve pozicije su zauzele. Jermeni su jednostavno betonirali svoje rovove, video sam to. Do sada su se sva neprijateljstva, posle nekoliko histeričnih napada azerbejdžanske vojske, svela na brušenje prednje ivice neprijatelja, suzbijanje vatrenih mesta, komandnih mesta, skladišta narušavanje i neprijateljske logistike. Iz daljine - artiljerijska vatra, dronovi. Kako u takvim uslovina da bude zarobljenih? Samo ranjeni i ubijeni. Azerbejdžan je želeo blickrig, a dobio je rat vojno-ekonomskih potencijala.

    • Prase bez ušiju says:

      Slobodanka dušo, moj ti ušo

    • Slobodanka says:

      2. pitanje pravilniji prevod: Zašto Azerbejdžan haotično i bez sistema granatira Stepanakert?

  6. Slobodanka says:

    Zaključak iz ovoga: Karabah će se uporno braniti i odbraniti. A Azerbejdžan će ratovati sve dok ne shvati da od brzog uspeha nema ništa, nego da se jedino zaglavio. I ko zna dokle se zaglavio, i vremenski i finansijski. Još i ovo: tokom odbrane Jermeni će granatirati teritorije krnjeg Azerbejdžana, kao što već rade. Zbog toga aktuelne vlasti Azerbejdžana jedino će dobiti nezadovoljstvo svojih Azerbejdžanaca.

    • Kakva vlast, takav i narod says:

      Ma kakav Lazanski eto nama Slobodanke, Slobine unuke. Živeli!

  7. Kulak says:

    Ovo su neutralni stavovi.Lazanski može pričati satima i satima,a da ništa ne kaže.Mislim da bi za nas Srbe bilo puno bolje da ambasador Srbije u Rusiji bude Srbin,a ne nekakav "jugosloven".

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *