ОВО ЈЕ НАЈВАЖНИЈА ПОРУКА ПУТИНОВЕ ПОСЕТЕ СРБИЈИ!

OVO JE NAJVAŽNIJA PORUKA PUTINOVE POSETE SRBIJI!

18 januara 2019

(foto: predsednik.rs)

Posetom ruskog predsednika Vladimira Putina Beogradu u Rusiji se danas bave i mediji i stručna javnost. Mediji pišu o toplom dočeku koji su Srbi priredili ruskom šefu države, a analitičari ističu političku i ekonomsku podršku koju je Putin pružio Srbiji.

Politikolozi posebnu pažnju posvećuju Putinovom stavu po pitanju Kosova i Metohije. Ruski predsednik je u Beogradu ponovio da je stav Rusije jasan — Moskva se zalaže za uzajamno prihvatljivo rešenje Beograda i Prištine, ali bazirano na Rezoluciji 1244 SB UN, koja ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih formacija na Kosovu, izuzev kontingenta Ujedinjenih nacija.



Ruski lider je naglasio da je Rusija, isto kao i Srbija, zainteresovana da situacija na Balkanu bude stabilna i bezbedna i istakao da će Rusija nastaviti da pruža podršku.

To je otvorilo pitanje šta Putin pod time podrazumeva i da li to znači da bi Moskva u skorije vreme mogla da preduzme neke mere kao podršku Srbiji.

Govoreći o konkretnim potezima koje bi Moskva mogla da povuče u odbrani teritorijalnog integriteta Srbije, Žarov ističe pravo veta koje ima Rusija u Savetu bezbednosti UN.

„Mislim da određena odbrana od napada, pre svega, Sjedinjenih Država na teritorijalni integritet Srbije može ići preko Saveta bezbednosti UN, jer Rusija ima veto u toj organizaciji i, ako je potrebno, može da blokira takve korake Amerikanaca. Kakvi tu mogu biti koraci? Svakakvi. Mi jasno vidimo da sada Amerikanci uvode sankcije svakom i iz bilo kojeg razloga. Ako uzmemo odnose Srbije i Kosova tu može da dođe do, recimo, nekog religijskog sukoba, može doći do pogoršanja situacije ili opet do nekakvih pokušaja kosovskih Albanaca da uz pomoć stvaranja te svoje vojske izazovu provokacije i dođe do nekih pograničnih sukoba… Pretpostavljam da su moguće razne varijante, a posebno ove opcije mogu postati stvarnost kada se Srbija uđe u realizaciju ’Turskog toka‘. Tada definitivno sve ovo može postati realnost“, upozorava Žarov.

Politikolog dodaje da Putin nije slučajno stavio akcenat na kosovsko pitanje.

„Zašto je Putin skrenuo pažnju na pitanje Kosova je lako razumljivo — zato što je to pitanje za Srbiju najbolnija tačka, pošto postoje teritorijalne pretenzije kosovskih Albanaca na teritoriju Srbije. Teritorija bivše Jugoslavije je trusno područje i ovde će te novonastale zemlje, u slučaju bilo kakvog novog sukoba, jedni drugima osporavati teritorije. Zbog toga je Srbija veoma strateški važna za Rusiju u Evropi, tim pre što postoji pitanje o kojem se takođe govorilo tokom Putinove posete Beogradu, a vezano je za drugi krak ’Turskog toka‘, tj. gde će biti ulaz tog kraka u Evropu“, naveo je Žarov.

Putin je tokom posete Beogradu rekao da je Rusija spremna da u razvoj infrastrukture u Srbiji, između ostalog i u nastavak gasovoda „Turski tok“ preko teritorije Srbije, uloži neophodna sredstva u iznosu od blizu 1,4 milijarde dolara, ali je dodao i da će „sve zavisiti od drugih zemalja, između ostalog od zemalja EU“. Zbog toga su Rusiji potrebne garancije od eventualnih zemalja-učesnica u tom projektu, smatraju analitičari.

Žarov je podsetio da je svojevremeno bilo pokušaja izgradnje „Južnog toka“, ali da je taj projekat zaustavljen, te da je u tom smislu Srbija strateški veoma važna za Rusiju.

„Kao što znamo, Bugarska se ponaša veoma čudno, čas hoće da učestvuje u tom projektu gasovoda, čas neće. Kada ona želi da učestvuje u gasovodu, tamo se nasilno menja vlast i menja se balans u Parlamentu, posle čega ona odustaje od učešća u ’Turskom toku‘. Bugarska nije pouzdana zemlja i u tom smislu se može reći da je Srbija spas za taj projekat. Zbog toga je, ponavljam, ova poseta Vladimira Putina Srbiji veoma važna“, ističe Žarov.

Podsećajući da je potpisano više od 20 sporazuma, ruski eksperti očekuju da će Putinova poseta Beogradu dati novi impuls razvoju ekonomskih veza.

„Za Srbiju je to značajno, jer je to dodatna prilika za učešće u zaobilaženju sankcija. Nije tajna da vrlo često kroz Srbiju dobijamo robu koja zbog sankcija ne bi ušla na teritoriju Rusije da je došla iz drugih zemalja. To je za Srbe velika prilika da zarade novac od svog izvoza, uključujući agrar, na rusko tržište, jer Srbi ne učestvuju u sankcijama i za njih su napravljene olakšice: bilo koji proizvodi napravljeni u Srbiji, čak i ako su komponente i materijali proizvedeni u Zapadnoj Evropi, smatraju se srpskim proizvodom i legalno se šalju u Rusiju“, kaže prorektor Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske Federacije Aleksej Zubec.

On dodaje da je za Srbiju to profitabilno i interesantno, posebno kada zemlja ima velike probleme sa perspektivom ulaska u EU. Kako navodi, Srbija već duže vreme stoji „na vratima“ EU, ali joj ulazak nije dozvoljen, jer je osnovni uslov rešavanje kosovskog pitanja.

„Srbi ne mogu da priznaju nezavisnost Kosova i da se odreknu svojih istorijskih teritorija. Za javno mnjenje u Srbiji ekonomski bonusi iz članstva u EU blede i odlaze u drugi plan u odnosu na to. Srbija danas nije bogata država, životni standard je mnogo niži nego u EU i to je problem za srpske vlasti, tako da je ovaj ’ekonomski prozor‘ izvozne saradnje sa Rusijom instrument za podizanje životnog standarda i rešavanje socijalnih problema. Bez ruske pomoći, situacija u srpskoj privredi bi bila znatno gora“, smatra Zubec.

On podseća da je u Beogradu potpisan čitav niz važnih sporazuma i memoranduma i da je postignut visok stepen saglasnosti o raznim temama.

„Razgovaralo se i o projektima vezanim za transport energenata, konkretno o ruskom gasu. Ta priča je interesantna i za Rusiju i za Srbiju. Takođe, Rusija pruža političku podršku Srbiji u vezi sa sukobom na Kosovu. Zato je Putin tamo dočekan kao heroj. Nadamo se da su naši ekonomski izgledi dobri i da će obe strane imati koristi od toga“, zaključio je Zubec.

Svi ruski mediji opširno su izveštavali o poseti Vladimira Putina Srbiji, ističući da je na ulicama bilo okupljeno 125.000 ljudi iz raznih krajeva Srbije i da su svi oni došli da pozdrave ruskog predsednika, te da „Srbi nisu hteli da puste Putina da krene kući“.

Svi su veoma zahvalni Rusiji za podršku koju pruža Srbiji“, ističe se u izveštajima.

(Sputnjik)

KOMENTARI



4 komentara

  1. Slobodanka says:

    Do kraja ove 2019 godine moguće je da bude izgrađen deo kraka Turskog toka kroz Srbiju. Za izgradnju 403 km gasovoda kroz našu zemlju treba 3-4 meseca. ... U ovom tekstu Žarov kaže da Bugarska nije pouzdana za izgradnju gasovoda. Ako Bugarska nije pouzdana onda to Srbija ne može ničim da nadoknadi; ne proteže se Srbija do Crnog mora niti ima deo granice sa Turskom. Kako misle da završe taj krak za jugoistočnu Evropu? ... Inače to što je opisao u Bugarskoj ukazuje da preko promena vlasti i promene raspoloženja u Parlamentu neko veoma moćan diktira da ne bude izgradnje ovog ruskog gasovoda. Listanjem bugarske štampe vidi se da su preneli sve vesti iz Srbije, i dodelu ordena. Da li će to na Bugare uticati jer znaju i oni veoma dobro ko je bio Aleksandar Nevski, a osim toga među južnim Slovenima uvek je moguća utakmica za naklonost Moskve.

  2. Slobodanka says:

    Bugarska pravoslavna crkva je autokefalna crkva sa dostojanstvom patrijaršije, a zgrada patrijaršije (katedralni patrijaršijski sabor Bugarske pravoslavne crkve) je > Hram-spomenik Svetog Aleksandra Nevskog izgrađen 1904-1912 i nalazi se na trgu Aleksandra Nevskog u Sofiji. Predstavlja važnu znamenitost glavnog grada i jeste lepa građevina u neovizantijskom stilu. Posvećena je svetom Aleksandru Nevskom i ruskim vojnicima, poginulim u Rusko-turskom ratu 1877—1878. Nakon tog rata Bugarska dobila državnost od Osmanske imperije ali ne i potpunu samostalnost. ...

    • Slobodanka says:

      U oktobru 1915 Bugarska je ušla u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila, i zatim 2. marta, 1916 Narodna skupština Bugarska je odlučila da preimenuju tu katedralu - u čast svetih Kirila i Metodija. Tu odluku ruski Sveti Sinod nazvao je "velikim grehom Bugarske". Po abdikacije kralja Ferdinanda sa prestola 1919. godine, Sinod se obratio bugarskoj vladi sa molbom da izmeni to rešenje o preimenovanju katedrale te Narodna skupština Bugarske odlučila je da vrati originalni prvobitni naziv katedrali. ... Ovo je još jedna priča-dokaz o bugarskoj prevrtljivosti.

  3. Slobodanka says:

    Na pragu trećeg gasnog rata. Prethodna dva bila su 2006 i 2009 godine. "Naftogas Ukrajina" želi da zadrži tranzit gasa preko teritorije zemlje od 2020. godine pa nadalje. Šef "Naftogas Ukrajine" Andrev Kobolev, rekao je da glavni cilj njegove kompanije je da na sastanku sa EU i Rusijom o gasu 21.01.2019 u Briselu - da postigne očuvanje tranzita gasa kroz Ukrajinu. Sadašnji ugovor između stranaka ističe 31. decembra 2019. godine, a potpisan je još 2009 godine. Razgovori će se održati u ponedeljak u Briselu, gde će ukrajinska i ruska strana pokušati da potpišu ili samo da razgovaraju o novim uslovima. Većina stručnjaka su skloni da veruju da "Gasprom" zasad neće uzimati za ozbiljno ukrajinsku stranu, kako u Ukrajini dolaze velike promene: u bliskoj budućnosti će se održati predsednički i parlamentarni izbori, a bitno je i ovo da aktuelnom šefu ukrajinskog "Naftogasa" ističe ugovor 22.03.2019. godine. Zatim zbog eventualnog obnavljanja ugovora o tranzitu gasa opet je u igri rešavanje spora između privrednih subjekata od 2.56 milijardi dolara, po kom arbitražni sud u Stokholmu već se odredio u korist "Naftogasa", ali se sa tim ne slaže "Gasprom". Na prethodnom sastanku o gasu isto u Briselu ministar energetike Alekander Novak je istakao da treba da budu rešena sva sporna pitanja pre početka nove faze odnosa što se odnosilo i na taj veoma vredan spor. ... Ima još dosta informacija na ovu temu. Uglavnom poslovna 2019 godina tek je počela i moguće je da će ruska strana tokom godine raditi baš puno tako da novog ugovora sa Ukrajinom ne bude ili da ako ga bude biće što manje količine dogovorenog tranzita gasa kroz Ukrajinu. Severni tok 2 izgrađen je već više od 30% i biće završen tokom 2019 godine. Interesantno je koliko će uspeti tokom 2019 da izgrade ovaj krak turskog gasovoda namenjen za jugoistočnu Evropu Bugarska - Srbija - Mađarska - Slovačka. Koliko god da uspeju da ga izgrade toliko će imati manje posla sa Ukrajinom. ... Eto tako nekako u sklopu puno težih i složenijih odnosa i događaja, izgleda da čak i naš plašljivi junoša dobio je orden da ne komplikuje i on dodatno situaciju pored svih ostalih težih aktera.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *