ОВО ЈЕ НАЈВЕЋА ГРЕШКА СРБИЈЕ после самопроглашења КОСОВСКЕ НЕЗАВИСНОСТИ

OVO JE NAJVEĆA GREŠKA SRBIJE posle samoproglašenja KOSOVSKE NEZAVISNOSTI

6 decembra 2020

Beograd je načinio stratešku grešku kada je, posle samoproglašenja kosovske nezavisnosti, zatražio od Međunarodnog suda pravde (MSP) da donese presudu o legalnosti te unilateralne odluke, umesto da od suda zatraži da razmatra da li je legalno to što se Kosovo otcepilo od Srbije, piše Nešenel interest.



Da je MSP odlučio da je Kosovo secesijom od Srbije prekršilo međunarodni zakon, velike evropske sile našle bi se u ekstremno nezgodnom položaju da moraju da brane postupak koji je nedvosmisleno proglašen nelegalnim po međunarodnom pravu, piše američki magazin.

S druge strane, da je sud proglasio kosovsku secesiju legalnom, to bi „‘srušilo brane“ za mnoge druge secesije zemalja u svetu, dodaje američki list, prenosi Tanjug.

Tako je, kako navodi Nešenel interest, greška Srbije dovela do toga da je izbegnuto da se sud izjašnjava o ključnom pitanju legalnosti secesije, već je zauzeo najobazriviji mogući stav, tvrdeći da nema kršenja međunarodnog prava u samom deklarisanju nezavisnosti, osim ako ga eksplicitno zabranjuje Savet bezbednosti UN.

U suštini, deklarisanje nezavisnosti je, kako dodaje vašingtonski list, „pitanje slobode govora“.

S vremena na vreme sve strane su tvrdile da je Kosovo jedinstven slučaj, a ne formalno pravni presedan, a pozivanje na to u slučaju Nagorno-Karabaha pokazuje nespremnost da se prizna ta realnost.

Kada su zapadne sile podržale kosovsku nezavisnost, one su nedvosmisleno upozorile da je Kosovo sui generis (jedinstven slučaj) – specijalni slučaj koji prema međunarodnom pravu ne može biti iskorišćen ni pod kojim okolnostima u drugim situacijama.

KOMENTARI



3 komentara

  1. Gardista says:

    Kad imamo ne obrazovane poloticare koji su prodani od kad su se rodili. A narod kao ovca gleda u brojke zvane korona, a iza ledja mu prislanjaju noz za klanje.

  2. Rista says:

    Bez veze. I ovaj zahtev koji je bio i eventualno drugačije formulisan zahtev bi bili ISTA greška. Greška je to što je Srbija uopšte podnela neki zahtev ili već šta je, tamo nekom MSPu! To be Zapadna institucija i služi da lukavo opravda sve što Zapad radi. Priznavanje tog suda i njegovih odluka je ujedno i priznavanje onoga što Zapad radi a to najčešće završava sui generisom Zapada, ako druge nema. Ne muvajte Srbe. Kažite otvreno da su to sve lopovske i nacističke institucije, uključujući tu i UN koje služe da za opravdavanje osvajanja Amerike uz pomoć NATO sistema država. Bojite se posledica jel? Pa onda je taj Sud zaista sila. A to što prenosi zombi TANJUG da piše američki Nešenel Interest je samo podvala Srbima. Kao to je pravedan sud, samo smo mi podneli nepravedan zahtev? NEPRAVILNST je podnošenje zahteva Kadiji koji te sudi. Drugim rečima, to je savremni gebels američki način kako da zbuni protivnika, a nije teško jer ako se ne zbuni odmah, padne par bombica i eto ti zbunjenosti. Taj zahtev su podnele kvisling vlasti Srbije i samo su znak da rade po direktivi CIJE, što je svakom Srbinu jasno ili bar treba da bude jasno. Uostalom, i nemaju druge šanse jer Nema te države na svetu danas koja može da pljune na Ameriku. A i ako može, korisnije je da ne pljune. Srbija je ostala sam na udaru dok su druge države koristile vreme koje im Srbija obezbedila da se snađu i malo više prilagode Američkim imperijalnim zahtevima. Neke su se prilagodile, neke nisu i sada se vataju za glavu. Kao i Srbija. MSP? Idi begaj...

  3. Nine says:

    Mogao bi režimski list Tanjug prestati prenositi laži stranih medija. Možete ovcama prodavati laži, ali ne i onima koji se razumeju u Međunarodno pravo. Međunarodni sud pravde ima dve vrste nadležnosti 1) suđenje u sporovima koje države iznose na rešavanje /parnična nadležnost/ i 2) davanje savetodavnog mišljenja /savetodavna nadležnost/. U parničnoj nadležnosti samo države imaju pravo pristupa Međunarodnom sudu pravde. U parničnom postupku primenjuju se pravila parničnog postupka koja važe i u parničnom postupku pred domaćim sudovima. Postoji tužba, odgovor na tužbu, sprovođenje parničnog postupka i izvođenje dokaza, uz učešće predstavnika stranaka u sporu (zastupnici, savetnici i advokati). Saglasnost stranaka je osnov parnične nadležnosti MSP. U tom postupku MSP donosi PRESUDU, koja je obavezujuća. Pristup Međunarodnom sudu pravde u njegovoj savetodavnoj nadležnosti imaju organi koji su ovlašćeni Poveljom UN, ili u skladu sa njom da traže savetodavno mišljenje (Čl. 65 Statuta). Savetodavno mšljenje se daje samo po pravnim pitanjima. Savetodavno mišljenje mogu tražiti Generalna skupština i Savet bezbednosti. Na predlog Srbije Generalna skupština UN (GS UN) 8. oktobra 2008. usvojila je rezoluciju kojom se od Međunarodnog suda pravde (MSP) traži "savetodavno mišljenje" o proglašenju nezavisnosti Kosova. Pitanje koje je postaviljeno glasilo je: “Da li je odluka privremenih institucija Kosova o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom?”. Dve godine kasnije, 22. jula 2010, Međunarodni sud pravde doneo je "savetodavno mišljenje" da kosovska Deklaracija o nezavisnosti nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Savetodavno mišljenje "nema obavezujući karakter". To bi trebali znati pravnici, ako već ne znaju novinari. Da je Beograd zatražio od Međunarodnog suda pravde (MSP) da donese presudu to bi značilo da priznaje KiM kao državu, što ona nije bila ni po Rezoluciji 1244 SB OUN, ni po Ustavu Republike Srbije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *