ПЕТ ЗЕМАЉА ОБЈАВИЛО ДА НЕ МОЖЕ ДА ВРАЋА ДУГОВЕ – ОВЕ ДВЕ ЗЕМЉЕ СУ СЛЕДЕЋЕ!?

PET ZEMALJA OBJAVILO DA NE MOŽE DA VRAĆA DUGOVE – OVE DVE ZEMLJE SU SLEDEĆE!?

24 novembra 2020

PANDEMIJA je dodatno pogoršala ionako eksplozivan problem nagomilanih dugova u globalnom ekonomskom sistemu.

Dugovi država rastu rekordnim tempom od početka veka.



Razvijene zemlje mogu neko vreme akumulirati dug bez rizika od kolapsa finansijskog sistema, ali se zemlje u razvoju već suočavaju sa pretećim posledicama.

Od početka godine, pet država već je proglasilo sopstvenu nesposobnost plaćanja obaveza. Tokom 2021. godine njihov broj će se povećavati, a i neke velike ekonomije takođe mogu biti među bankrotima.

Već je jasno da je ekonomska kriza 2020. godine najgora u poslednjih pola veka.

Recesija u svetskoj ekonomiji, prema MMF-u, biće 4,9 odsto, a 2008-me je svetski BDP opao za samo 1 odsto. Za mnoge zemlje ovo znači dvocifreni pad BDP-a, a situacija utiče i na velike, relativno diversifikovane ekonomije u razvoju kao što je brazilska (očekivani pad biće – 10,5 odsto).

Ekonomski pad znači neizbežno smanjenje poreske osnovice, što zauzvrat stavlja mnoge države pred izbor – da vrate dugove (njihovo servisiranje može iznositi do trećine budžetskih rashoda) ili da nekako podrže ekonomiju u kolapsu i ispune druge vladine obaveze.

U aprilu su se ministri finansija zemalja G20 dogovorili o privremenom moratorijumu na plaćanja međudržavnog duga 73 najsiromašnije države sveta, ali će važiti samo do kraja 2020-te.

Pet zemalja je od početka 2020. već proglasilo svoj dužnički defolt. To su: Argentina, Liban, Ekvador, Belize i Surinam.

Argentina

Argentina u maju nije bila u stanju da kreditorima vrati 500 miliona dolara. U međuvremenu jevlada Alberta Fernandeza uspela da se dogovori sa poveriocima o restruktuiranju 65 milijardi dolara dugova. Sa smanjivanjem prosečne kamatne stope sa 7 odsto na 3 odsto.

Ovo su veoma dobre vesti za Argentinu ekonomiju koja će 2020-tu završiti sa padom BDP od najmanje 12 odsto.

Liban

Za razliku od Argentine, Liban je novajlija u klubu država u stečaju. Čak i tokom građanskog rata 70-ih i 80-ih godina prošlog veka, država je redovno plaćala spoljne i unutrašnje obaveze. Ipak, problemi „bliskoistočne Švajcarske“ bili su jasno vidljivi poslednjih godina pa je državni dug dostigao 150 odsto BDP.

Ova zemlja 9. marta nije bila u stanju da plati evroobveznice u iznosu od 1,2 milijarde dolara, što je dovelo do kolapsa nacionalne valute. Libanska funta je zvanično vezana za dolar, ali je na crnom tržištu pala za 40 odsto.

Očekuje se da će se BDP biti smanjen za 25 odsto.

Država mesečno troši stotine miliona dolara na subvencionisanje hrane, ali joj novca ponestaje. U suštini je pred dilemom: hraniti građane ili vratiti bar deo duga.

Ekvador

U aprilu je vlada Ekvadora bila primorana da odloži isplatu 800 miliona dolara duga. Ipak, zemlja ima više od dve milijarde dolara zlatnih i deviznih rezervi, što je pristojan iznos u odnosu na veličinu njene ekonomije. Krajem septembra, Kito je uspeo da se dogovori o programu pomoći MMF vrednom 6,5 milijardi dolara.

Zambija

Prva država čije su se javne finansije srušile u drugom talasu pandemije bila je Zambija koja 16. novembra proglasila svoju nesolventnost.

Tokom poslednjih nekoliko godina Zambija je akumulirala 12 milijardi dolara duga – pre svega prema Kini.

Za čitavu Afriku dužnička kriza u Zambiji je strašan signal.

Novi kandidati za bankrotiranje prema svetu su – Angola, Kamerun, Kenija i Pakistan.

U naredne tri godine, država Južne Azije sa populacijom većom od 200 miliona ljudi moraće da pronađu više od 27 milijardi dolara da bi otplaćivale dugove.

Islamabadu može pomoći jedino Kina koja želi da preko njegov teritorije sagradi ekonomski koridor do Indijskog okeana.

Turska zasad nije u `crvenoj zoni`, ali su njene kompanije i banke spoljnim kreditorima već dužne preko $300 milijardi.

Posrtanje Turske može imati domino-efekat za dobar deo sveta koji se suočava sa ekonomskim problemima bez presedana.

KOMENTARI



8 komentara

  1. petrovgrad says:

    GDE SU TU GRADJANI ODNOSNO POJEDINCI. Izneću samo malo analizu zaduženja. Klijent se zadužio sa 10.000 evra. Vratio 2.000. Mnoge banke su promenile vlasnika, neke su svoja potraživanja prodali. Sada je dug u najmanju ruku udvostručen.Agencije su pokrenule prinudno izvršenje. Ako se klijent zaposli odlazi mu 2/3 dela plate. Plata od 600 evra ide na blokadu 400 evra. Šta im preostaje, jedino bežanija iz zemlje. Te štedionice ili kvazi banke nemaju ingirenciju van zemlje. Takva je situacija u Hrvatskoj, BiH, Srbiji BJRM i Crnoj Gori. Sve je po zakonu.Za ovakve slučajeve nema spasa. Jedini izlaz je da država nacionalizuje banke. Hrvati beže iz Hrvatske sa svojim porodicama, ne od Srba, već od izvršitelja. Ne zna se ko su veće ovce za šišanje Hrvati ili Mi Srbi, mislim gradjani. Zelenaške banke ne poznaju naciju ni veru, već profit. Njima je to Ivan Perner, kao zastupnik u njihovoj skupštini godinama trubio, ali ne vredi.

    • GIBBS says:

      . MISLIM DA GREŠIŠ . NIGDE SE NE MOŽEŠ SAKRITI NI OD PLAČANJA SAOBRAČAJNE KAZNE IZ TUĐE ZEMLJA, A KAMOLI OD NEKOG VEĆEG DUGA .. .. .

    • ja says:

      Hrvati su mislili ako pevaš danke dojčland,da će plata biti 1500-2000 eura,a radiš jako malo oko 8 sati nerada,ali dojčland nije mislio na taj način,već je mislio na arbajt gde si oko 5 popodne spreman za krevet od umora.Onda su hrvati smislili imamo more poklonili nam ludi Srbi celu obalu,sad ćemo živeti od turizma i lepo je bilo dok nisu došli bankomati,a švabo turi karticu i ode para kroz automat nazad za dojčland,sve što plati na obali u croaciji vrati se dojčlandu osim 22 posto što ostaje hrvatskoj,a to nije dovoljno za sve,već samo za političare.

  2. Rista says:

    A kome su dužni? Neka spirala u obliku balona se navalila na ceo svet. Ovo se nikakvim bombama ne može naplatiti. Jednostavno, nema para. Pa ko ih dade tolik? Kako se te pare potrošiše? Znam ja da su pitanja dosta naivna,a lično sam osetio i ono sa kamatama još u prošlom veku, ali to su ipak životna pitanja. Čini mi se , sve životnija. Sad sam se setio onog kanadskog poslanika koji je izneo neke stvari o tome da se dugovi mogu poništiti ali se moramo odreći svega što je u vašem vlasništvu. A ko će bonda biti vlasnik svega? Ako i na to nateraju ljude, onda stvarno nemam ideju u kom pravcu se to sve može razviti. Uglavnom, strah u ljudskom rodu će da prevagne. Sateran u ćošak, šta će ljudski rod uraditi? Mislim, ništa. Sva tehnologija, policija i vojska ima koga sluša a to nije narod.

  3. Rista says:

    Ne mogu da verujem. Iako su postavljana pitanja da li se isplati lečiti koronu sa ubistvenim lekovima, kao što je zatvaranje naroda po kućama, otkazi, gašenje poslova i uopšte, propast ekonomije, odgovor je bi nemušt. Lečili su nas i leče nas sa lekovima koji su smrtonosniji od korone bar milion puta. Još ako pomalo usvojimo i mišljenje da pandemije uopšte nije bilo, zaključak će biti tragičan. Ja ne verujem ni svojim očima ni ostalim čulima da se događa ovo što se događa. Negde sam zastao, stao i sada mi više ništa nije jasno. Ovo kao neki armagedon bez asteroida.

  4. Gospodnja je zemlja i sve na njoj says:

    Korona je maska za legalno uništavanje živih bića na planeti nazvanih ljudi od početka stvaranja. To su čovek i čovečica. Znači neće ljudi izumreti zbog neke planetarne kataklizme već zbog nedostatka ekonomske podrške o kojoj će im visiti životi. Knez ovog sveta upravlja ekonomijom i uskoro namerava da zaključa svoje riznice. Nećete moći niti kupiti niti prodati šta ako nemate žig MMF-a tj, žig zveri jer i jeste zver koja je dobila moć od Kneza ovog sveta. Knez ovog sveta vlada iz vazduha kroz sinove nepokornosti Bogu. Sve je lepo zapisano u Bibliji, da ko čita može i da razume. Dakle pokajte se i obratite Bogu, Ocu našem nebeskom preko jedinog posrednika za nas ljude koji je Sin Očev, a naš Gospod i Spasitelj Hristos. I pored kneza tame, pokazaće se slava i sila pravog vlasnika svega što postoji, Oca našeg nebeskog koji pobeđuje svako zlo da bi ljudima učinio milost kroz Sina svog Isusa Hrista.

  5. petrovgrad says:

    Šta će biti kasnije sa naplatom bankarskih obaveza neznam. Govorim za trenutno stanje u nazad 5 godina. Stranci izvršavaju naše presude samo iz porodičnih odnosa dakle alimentacija i izdržavanje srodnika i to od podnošenje zahteva, a na od kada je doneta presuda. Što se tiče krdita nije mi poznato da su išli na naplatu prema klijentima odnosno dužnicima koji se nalaze van Srbije. Možda za velike dugove korporacija ili dobro plaćenih sportista ili glumaca. Ja govorim o fizičkim licima i o potrošačkim kreditima, kao i delom stambenih kredita za ne obezbedjen deo kroz zalogu. Kada dolaze u zemlju ti dužnici uzimaju sve na lizing i ne mogu na granici da im oduzmu vozila, skupocene satove,nakit opremu mobilne i sl.

  6. petrovgrad says:

    Što se tiče izvršavanje naplate stranih odluka pre svega saobraćajnih prekršaja iz zapadno evropskih zemalja stižu nalozi u našu zamlju, ali prinudnu naplatu za račun stranih država nisam sreo da rade Javni izvršitelji u Srbiji.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *