Пети паркић на води

Peti parkić na vodi

29 septembra 2015

Marino M Vucinic 325467Piše: Marinko M. Vučinić

Svaku epohu u razvoju društva određuje nekoliko temeljnih ideja i osećanja koje je trajno obeležavaju. Tome nas uči istorija ideja, društvenih pokreta, revolucija, kulture i promena u svakodnevnom životu. Zato je važno da pokušamo da odredimo jedan od glavnih tokova koji se nalazi u matici društvenog života na početku 21. veka. Možda se on sastoji u rečima poljskog teoretičara Zigmunda Baumana: „Nikad se nismo osećali ovoliko slobodnim koliko i nemoćnim”. Ovaj paradoks se najbolje može osetiti u ovdašnjem političkom iskustvu, jer smo verovali da će osvajanje slobode nakon 2000. godine dovesti do jačanja demokratskih institucija, stvaranja uslova za slobodnu javnost i razvoj kritičkog mišljenja, građanske participacije i razgradnje partijske države, uz unošenje doslednosti u politički život.

Desilo se, međutim, to da je – potpuno suprotno – došlo je do potpunog obesmišljavanja suštine slobode i demokratije a jednakost je postala prokaženi pojam. Osećanje slobode je zamenjeno razarajućim manifestacijama nemoći, uz stvaranje uverenja da je nemoguće pokrenuti i najmanje promene. Tako je naše društvo izgubilo toliko neophodnu dinamiku. Čarls Tejlor je u knjizi „Bolest modernog doba” veoma ubedljivo pokazao da ovaj za sada nezaustavljiv proces nema samo naše, lokalno obeležje: „Narasta osećanje da je izborno telo kao celina bespomoćno pred levijatanskom državom: dobro organizovane i ujedinjene parcijalne grupacije mogu se izboriti za izvestan prostor, ali ideja da većina može napraviti i ostvariti neki zajednički projekat sve više zvuči naivno i utopijski. I, ljudi odustaju od borbe”.

To odustajanje pred levijatanskom prirodom države i vladajućeg poretka kod nas možemo ilustrovati primerom uspešne inicijative građana za zaštitu Petog parkića i, potom, načina na koji se odvija sprovođenje projekta „Beograd na vodi”. Pre deset godina građani su svojom upornom borbom i neposrednim angažovanjem uspeli da sačuvaju svoj parkić ne dozvoljavajući da bude pretvoren u građevinsko zemljište. Deceniju kasnije, bez većeg otpora sprovodi se megalomanski projekat „Beograd na vodi”, i pored mnoštva veoma argumentovanih primedbi koje su uputila najpozvanija udruženja i stručna tela, ali i istaknuti urbanisti i arhitekte. Nije izostala ni oštra rasprava u parlamentu, uz reagovanje opozicionih stranaka, ali očigledno je da ništa ne može da zaustavi one koji su namerni da grade ovaj deo Beograda, iako je već sad očigledno da će ta gradnja ličiti na još jedno zidanje Skadra na Bojani.

Posle objavljivanja punovažnog ugovora mogu se čuti primedbe da se konverzijom po osnovu zakupa postepeno i besplatno investitorima predaje vlasništvo nad 177 hektara zemljišta čija je vrednost 1,1 milijardu evra. Sve troškove pripremnih radova, izgradnje infrastrukture i eksproprijacije snosi Vlada Srbije u iznosu od 790 miliona evra. Pri tome država Srbija ulaganjem dve milijarde evra – u zemljištu i radovima – može da računa na vlasništvo od svega 32 odsto kapitala, dok će vlasnik iz UAE sa uloženih 150 miliona biti vlasnik 68 odsto kapitala zajedničkog preduzeća. Ali nezavisno od ovih primedbi, nema protesta i otpora koji bi doveli u pitanje ovako postavljen projekat, što je još jedan pokazatelj da je u našem društvu dominantno osećanje nemoći – da se smislenom akcijom građana ne može ostvarivati kontrola delovanja vlasti.

Najveću odgovornost za ovako nepovoljno stanje snose naše političke partije koje su uspostavile sistem u kome se poništava svaka pomisao da je u politici moguće delovati na osnovu moralnih principa, sledeći osnovne demokratske i humanističke ideale. Problem je tim veći jer se pored nemoći javlja i osećanje da smo sve manje slobodni jer strah za obezbeđivanje elementarnih uslova egzistencije i preživljavanje postaje glavni faktor pacifikacije u nešem društvu. A neverica i gubljenje nade su najkraći put koji vodi u razarajuću otupelost i urušavanje javnosti kao glavnog kontrolora svake vlasti.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *