POGLEDAJTE: Telegram kojim je počeo Prvi svetski rat

POGLEDAJTE: Telegram kojim je počeo Prvi svetski rat

28 jula 2014

19618885753d628a608688560620135_origTelegram kojim je Austrougarska objavila rat Srbiji, čime je otpočeo Prvi svetski rat, poslat je iz Beča 28. jula 1914. u 11.10h, a stigao je u Niš u 12.30h.

Telegram je stigao u ratnu prestnoicu Srbije pre tačno sto godina, mesec dana nakon atentata u Sarajevu, u kojem su ubijeni prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga. Od danas je izložen u Domu Narodne skupštine u Beogradu.

Objava rata upućena je Srbiji u prepodnevnim satima, običnom telegrafskom poštom, a telegram je sadržao tri rečenice. U prvoj je stajalo da Vlada Srbije nije „na zadovoljavajući način odgovorila na notu“ iz Beča, dostavljenu 23. jula, odnosno na ultimatum. Potom je sledio stav da je otuda Austro-Ugarska „prinuđena da se osloni na silu oružja“.

A treća, poslednja rečenica glasila je: „Austrougarska smatra da se od ovog trenutka nalazi u ratu sa Srbijom“.

Telegrami su izloženi i u Beču i u Beogradu, a niški Istorijski arhiv nedavno je otklonio jednu dilemu i oktrio da je tadašnji predsednik Ministarskog saveta Nikola Pašić telegram primio u niškom hotelu „Evropa“, a ne u „Orijentu“ kako se ranije mislilo.

Kako su prenele „Južne vesti“, trojica istoričara iz Arhiva su otkrili zabelešku telegrama, kojom je otpočeo Prvi svetski rat, a koja ukazuje na to da je dokument stigao u hotel „Evropa“, nekada na mestu današnje zgrade Pošte, odnosno tačnije, preko puta nekadašnjeg hotela „Niš“ u Voždovoj (tada Pirotskoj) ulici.

„U zabelešci telegrama se navodi da je stigao 28. jula 1914. godine i da ga je primio pisar Momčilo D(Đ)urašković. Do sada je bilo malo poznato da je na tekst ultimatuma Nikola Pašić odgovorio „To smo i očekivali“. Vrlo često se može videti da istorijski podaci navode da je Pašić primio telegram u „Orjentu“, ali ovaj dokument dokazuje da je to zapravo bilo u „Evropi“, rekao je istoričar Boban Janković, arhivista u ovoj državnoj ustanovi za „Južne vesti“.

Osim telegrama objave rata, u Domu Narodne skupštine su u okviru izložbe „Juli 1914 – u dokumentima“ izloženi i izjava britanskog ministra spoljnih poslova da je srpski odgovor na austrougarski ultimatum osnov za mirno rešenje spora, vanredno izdanje Novosti iz tog vremena, kao i stenografske beleške sa vanrednog zasedanja Narodne skupštine u Nišu od 27- 31. jula 1914. godine…

U vitrinama izložbe je i pismo regenta Aleksandra Karađorđevića ruskom caru Nikolaju II u kojem ga obaveštava da je Austrougarska predala ultimatum sa zahtevima koji su ponižavajući za Srbiju kao nezavisnu državu i odgovor ruskog cara da Rusija neće ostati ravnodušna prema sudbini Srbije.

Tu su i obaveštenja o prekidima diplomatskih odnosa Austrougarske sa Srbijom, predaji odgovora na ultimatum Austrougarske i prekidu diplomatskih odnosa Austrougarske sa Srbijom, proglas regenta Aleksandra Karađorđevića i srpske vlade povodom objave rata Austrougarske Srbiji.

Biće izložena informacija poslanika Kraljevine Srbije u Londonu Matije Boškovića Pašiću o izjavi britanskog ministra spoljnih poslova Edvarda Greja nemačkom ambasadoru u Londonu knezu Lihnovskom da je srpski odgovor na austrougarski ultimatum zadovoljavajući i da daje osnov za mirno rešenje spora. Od 28. jula 1914. godine.

Telegram objave rata:

Kraljevom ministru inostranih dela u Nišu

Kraljevska Vlada Srbije nije na zadovoljavajući način odgovorila na notu datiranu 23. julom 1914. godine, koju joj je predao autrougarski poslanik u Beogradu, zbog čega Carska i Kraljevska Vlada nalazi da je prinudjena da se osloni na silu oružja radi očuvanja svojih prava i interesa. Od ovog trenutka Austrougarska se smatra u ratu sa Srbijom.

Ministar inostranih dela Austrougarske, grof Berthold“.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *