После Украјине, Сирије и Венецуеле Путин матирао Трампа и ОВДЕ – РУСKА ВОЈСKА УШЛА У…

Posle Ukrajine, Sirije i Venecuele Putin matirao Trampa i OVDE – RUSKA VOJSKA UŠLA U…

11 avgusta 2019

Prema višim izvorima bliskim iranskom režimu, Rusija planira da koristi iranske luke u Bašeru i Čekbeharu kao napredne vojne baze za ratne brodove i nuklearne podmornice.

Ratne brodove čuvaće vojnici specijalnih snaga kao „vojni savetnici“. Pored toga, Rusija namerava da vazdušnu bazu u blizini Bašera koristi kao aerodrom za 35 boraca Su-57.



Sledeća runda zajedničkih vojnih vežbi u Indijskom okeanu i Hormuškom moreuzu označiće početak vojne ekspanzije u Iranu, dok će Iran ruskim brodovima omogućiti upotrebu objekata u Bašeru i Čekbeharu. Zavisno od domaće i međunarodne reakcije na ove događaje, ovi brodovi i specijalne snage ostaće na lokaciji, a njihov broj će se povećavati u narednih 50 godina.

Ovo je postepeno nagomilavanje ruskog potencijala u zemlji – dokazana taktika Kremlja. U zamenu za ekonomsku i političku podršku, Moskva dobija priliku da tu zemlju efikasno koristi kao jednu veliku vojnu bazu na više nivoa.

Zašto je Iran pristao na dogovor?

Uzimajući u obzir iranske neuspehe u odnosima sa Rusijom – pre svega u vezi s pravima na naftu i gas u Kaspijskom moru – odluka Irana da zaključi poslednji posao možda mnogima izgleda iznenađujuća, ali posledica je dva glavna razloga. Prvo, Iran nema koga drugog da odabere za svog geopolitičkog saveznika u svojoj trenutnoj borbi protiv sankcija i političke marginalizacije.

U Savetu bezbednosti UN-a postoji samo pet stalnih članica: SAD (glavni pokretač sankcija Iranu), Velika Britanija i Francuska (obe zemlje se pridržavaju stava SAD), Kina (čija podrška zavisi od sopstvenih planova) i Rusija .

Drugi razlog je taj što su predsednik Rohani i njegove umerene prozapadnjačke pristalice izgubile poverenje onih koji su glasali za njega. Nije uspeo da obezbedi ekonomski prosperitet, koji će, kako je obećao, biti rezultat nuklearnog sporazuma dogovorenog 2015. godine i stupio na snagu 16. januara 2016. godine.

“Radi se o Vrhovnom vođi Aliju Kameneiu, koji je podržavao Rohanija prvih nekoliko godina, ali sada nema drugog izbora nego da se složi sa preporukama IRGC-a (Islamska revolucionarna garda), a ovaj ruski dogovor tu igra centralnu ulogu”, – primetio je izvor u Iranu.



Zašto IRGC podržava ovaj sporazum sa Rusijom, s obzirom na to da su njeni lideri kvalifikovani ljudi i iskusni oficiri, dobro upoznati sa problemima do kojih bi ovaj posao mogao da dovede na globalnom nivou?

“Prvo, oni [IRGC] iskreno veruju da je finansijski dogovor postignut sa Rusijom prošle godine jedini način da se Iranu pomogne da izbegne revolucionarni scenario, a drugo, neke od najviših ličnosti u IRGC-u će takođe profitirati od saradnje sa Rusijom“, rekao je izvor u Iranu.

Dogovor je zasnovan na memorandumu o razumevanju u 22 tačke koji su potpisali iranski zamenik ministra nafte Amir Husein Zamaninija i zamenik ruskog ministra energetike Kirill Molodsov, a istovremeno je reč o bližoj saradnji dveju zemalja u svim oblastima.

Suština pitanja

Rusija će posebno izdvojiti 50 milijardi dolara godišnje za sektor nafte i gasa tokom najmanje pet godina za završetak prioritetnih naftnih i gasnih projekata u skladu sa zapadnim standardima, a koji se procenjuju na oko 250 milijardi dolara. Tokom narednih pet godina, Iranu će biti obezbeđeno dodatnih 250 milijardi dolara za razvoj ostalih sektora ekonomije.

U zamenu za to, Iran bi trebalo da da prednost ruskim kompanijama u svim budućim poslovima istraživanja i razvoja nafte i gasa, pored sedam već dogovorenih projekata. Pored toga, a to je presudno za vojne planove, Iran je takođe pristao da kupi ruski sistem protivraketne odbrane S-400, dozvolio je Rusiji da poveća broj mesta za prisluškivanje u Iranu i udvostruči broj visokih oficira IRGC-a koji će se obučavati u Moskvi, do 120-130 ljudi.

Prema odredbama sporazuma, Iran ne može nametnuti novčane kazne nijednoj ruskoj razvojnoj kompaniji u slučaju sporog napretka u bilo kojoj oblasti tokom narednih 10 godina. Međutim, on ne može ponovo uključiti te depozite u nove tendere, čak i ako nema rezultata. Za 10 godina, Rusija će moći da odluči koliko nafte će eksploatisati na svakom polju, kada i kome da je proda i u kojoj količini.

„Pored toga, u ugovorima je postojala još jedna klauzula: Rusija će moći da kupuje naftu i gas koji se proizvode na poljima koja su razvila njena preduzeća, za 55-72 odsto tržišne vrednosti u narednih 10 godina“.

Štaviše, Rusija je nedavno – uprkos činjenici da je sprečila Iran da stekne, verovatno, svoj zakoniti udeo u Kaspijskom moru – predložila da izvuče naftu i gas iz iranskog sektora na Kaspijskom moru i proda ih na međunarodnim tržištima.



Ruska dominacija

Dakle, Rusija ne samo da ima nesmetan pristup svim rezervama nafte i gasa na kopnu već namerava da koristi dve strateške luke i susedna područja u najznačajnijoj tački nafte i gasa u svetu, koja joj omogućava da zaista kontroliše Ormuški moreuz.

Naravno, Ormuz je i dalje najvažniji naftni koridor na svetu i ključna ruta od Persijskog zaliva do jugoistočne Azije preko Indijskog okeana. Istovremeno, oko 35 odsto celokupnog transporta nafte i oko trećine globalnog snabdevanja tečnim prirodnim gasom prolazi kroz moreuz.

“Bašer i Čekbehar će verovatno omogućiti Rusiji da zauzme dominantan položaj u Persijskom zalivu i u Indijskom okeanu, što će mu olakšati sprovođenje zajedničkih mornaričkih operacija sa Kinom u sferi uticaja SAD na Istoku“, rekao je londonski analitičar.

Prema njegovom mišljenju, činjenica da Rusija takođe namerava da koristi ove luke ne samo za ratne brodove, već i za nuklearne podmornice tokom perioda formiranja leda u svojim severnijim lukama, pomoći će Rusiji da ojača svoj položaj u odnosu na Zapad u celini, a posebno u odnosu na SAD.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



9 komentara

  1. Ivke says:

    Moša :)

  2. Mile says:

    Opametili se Rusi, težko da može USA bilo koga da iznenadi

    • Ivana says:

      Kad će da umaširaju u okupiranu Srbiju da oslobode braću Srbe od izdajničkog vrha koji vodi Srbiju u propast.

  3. Beli Orao says:

    Ako sve ovo je istina ili barem 70 %, onda sve čestitke R. i I. na sklopljenim poslovima ! Sad će neko da moli za naftu i gas a nadam se da će im i cijena biti paprena ! Biće vrati koko što si pozobala ili još bolje do sad OPLJAČKALA !!!

  4. E.Lirsch says:

    "car" matirao Trampa u UKRAINIU. Kaka 'e bre ovo budalastrina? Sto vam je ej bre, ustinite se.

    • Milan says:

      Ukrajina je još jedan veliki fijasko Zapada. Amerikanci nisu podigli svoje mornaričke baze na Krimu kao što su planirali 2013 godine. Za Krim se oduvek i često ratovalo jer je strateški veoma značajan prostor. Jeste Putin matirao širenja NATO-a na Ukrajinu. Ukrajina hoće ali ne može da postane članica NATO alijanse zbog toga što nema kontrolu nad svim svojim teritorijama, to su naprimer oblasti Donjeck i Lugansk pod kontrolom ustaničkih snaga. To nije sve > Kijev nema kontrolu nad Krimom i Sevastopoljom i ostvariće je NIKAD. Zatim Ukrajina se ni ne odriče Krima tj. ne priznaje da Krim pripada Ruskoj Federaciji, a time kijevske vlasti same sebi uskaču u stomak jer to je još jedna veoma ozbiljna prepreka da Ukrajina postane članica NATO alijanse. Pored SAD i Evroska unija je finansijski podržala Evromajdan sa ciljem da bi se i EU ekonomski proširila na Ukrajinu, a šta danas EU ima od istvarenja tog cilja? Jalov posao. Ne vidim da evropske kompanije odvažile su se da se šire na Ukrajinu, kao što su ranije ulazile u Poljsku, Češku, Slovačku...

      • teoretičar says:

        Meni se čini da su to uslovi bez uslova. Kada je NATO poštovao neka pravila? Verovatno im se ne isplati da se pate sa rasturenom Ukrajinom, ali koliko im treba, oni su ipak tamo. I u Odesu i svuda gde im treba, oni povremeno ulaze i igraju se rata. Da NATO hoće i ako mu zatreba, on će ući bez ikakvih uslova Ukrajini. Ako tu nema nekih drugih prepreka, to što je Ukrajina pocepana, NATOu ne smeta ni najmanje. Pre će biti da ima nekih drugih prepreka.

      • Ivke says:

        More Ukraina baza za jeftinu hranu.... u EU 4 evra bioloski Ukra med , zitarice dzaba itd itd ala eu bogatasi zaradjuju

  5. teoretičar says:

    Pa simpatičan tekst ali senzacionalistički časopis ipak malo ostavlja rezerve da na kraju ne ispadne kako je lupao gluposti..."memorandumu o razumevanju u 22 tačke koji su potpisali iranski zamenik ministra nafte Amir Husein Zamaninija i zamenik ruskog ministra energetike Kirill Molodsov..." To su neki poluprivatni ručno rečni dogovori i imaju važnost lanjskog snega. Da idemo redom. Iran je već imao takav sporazum i Rusi su prodavali iransku naftu za vreme najžešćih sankcija Amerike prema Iranu. Imali su i sporazum o korišćenju aerodroma a ne baza, jer Rusija nema bazu u Iranu nego samo "dogovor" da koristi neka područja, kao što je bilo preletanje Kalibara preko iranske teritorije, po koje sletanje ruskih aviona i to je sve trajalo do nekih finalizacija dogovora Irana sa Amerikom. A pred potpisivanje dogovora, Iran je poništio sve te dogovore, odnosno izjavio da neće više dozvoljavati ruskim avionima da koriste iranske vojne aerodrome za svoje aktivnosti u Siriji. Ne verujem da je to 100% i sproveo u delo, ali sranje je sranje. Pre potpisivanja dogovora, amerika je malo olabavila sankcije i Iran je prestao da izvozi naftu preko Rusije a Kina je prihvatila predlog Amerike da poveća uvoz iranske nafte i tako eliminiše Rusiju iz igre. Nakon potpisivanja sporazuma sa Amerikom, Iran se gotovo potpuno okrenuo od Rusije. Zašto Kina nije poslala "sekretara" ministra da potpiše sporazum? Pa zato što je Iran pokazao da je cica sa dva lica i nema nikakvog sekretarisanja sa Iranom. Ni Rusi nisu potpisali sporazum na nekom višem i obavezujućem nivou, nego na nivou tamo nekog portira. Dakle, Iran će morati malo da se preznoji da bi sa Rusijom ponovo igrao žmure. Drugo, kada je Rusija upala u procep sankcija, Putin je sagao glavu i otišao na poklonjenje Siju i sve ono što je Kina tražila jeftinije od Rusije a Rusi nisu dali prethodnih dese petnajs godina, Putin je dao Kini kao na tacni. Politički manevar za svoju Rusiju i pokazao se kao dobar, bar za sada. Nije ostalo na tome, jer je i Si morao kasnije, nakon objavljivanja i aktiviranja trgovačkog rata Amerike protiv Kine, da vrati posetu Putinu i mada ne sagnute glave, potpisao mnogo šta što ranije nije hteo. Tako će i Rohani i Komnei da trknu u Rusiju i da potpišu sve šta treba na državnom nivou. Iran je ovo uradio manje-više da omekša Ameriku. Kao, mi možemo i sa Rusijom. Ali nije dobio blagoslov ni od Putina pa čak ni od Sija ovog puta. Ovaj sporazum je otprilike više neki razgovor, kako ga nazivaju "memorandum" nego nešto veliko. Rusija nije blesava da se opet upušta u akrobacije sa prevrtljivim Iranom, ali je Iran dobio signal da može nešto da se uradi. Da vidimo da li će Tramp popustiti Iranu zbog ovog bledog i slabašnog propagandnog iskoraka, ili će bračni par pred razvodom, Komneji-Rohani ipak trknuti u Moskvu. Tačna je primedba, pa iako je od senzacionalčističkog časopisa, da je sa Kinom malo teže proširiti odnose, jer Kina je sasvim zadovoljna sa garantovano nižim cenama iranske nafte, kao što dobija i od Rusije. Interesi Kine takođe leže u Americi i Kina teži da postigne bar neki dogovor sa Amerikom , a to važi i za Iran i za Rusiju. Jedini samostalni igrač u svemu ovome je samo Rusija i Iran neće ovog puta proći samo sa pričama i čekajući signale iz Amerike pa da sve raskinenj.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *