„Potrebne su ekonomske mere koje će udariti na bogate u Srbiji“

„Potrebne su ekonomske mere koje će udariti na bogate u Srbiji“

14 октобра 2013

Mihajlo-CrnobrnjaEkonomske mere koje je Vlada Srbije predstavila daće sigurno neke efekte, ali je pitanje da li će to biti dovoljno. Težište ovih mera je na fiskalnoj konsolidaciji odnosno sređivanju javnih finansija, a naši najveći problemi su ogromna nezaposlenost, loša struktura privrede i niska konkurentnost.

Mihailo Crnobrnja, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju, kaže da su ova tri ključna problema tek dotaknuta predloženim merama.

– Zato je neophodno da se one, u kontinuitetu, dorađuju i dopunjuju merama koje će imati za cilj povećanje zaposlenosti i dohotka. Štednja je dobra stvar, ali su ekonomski opravdane investicije još bolja – uveren je Crnobrnja.

Iz Vlade je stiglo objašnjenje da su upravo ove mere bile neophodne kako bi se sprečio bankrot države…

– Opasnost od bankrota je smanjena, ali ne i potpuno otklonjena. Tako će biti dokle god se budžetski deficit dramatično ne smanji i dok spoljašnji dug paralelno raste.

Neki kritičari smatraju da je merama samo kupljeno vreme…

– Kupovina vremena ne mora biti loša. Zavisi kako se vreme koje je „kupljeno“ iskoristi. Ako se nastavi sa reformskim kursom, onda je to dobra investicija. Ako je kupovina vremena sama sebi cilj, da se „raji zamažu oči“, problemi će se vratiti uvećani.

Vlada je najavila otpuštanja u javnom sektoru. Šta još, osim toga, treba preduzeti da bi mere davale rezultate?

– Velika otpuštanja bi trebalo da stvore efikasniji i manje skup javni sektor koji se, na ovaj ili onaj način, „ugrađuje“ u cene proizvoda i usluga. I to je poželjno. Ali, efikasan javni sektor ne stvara efikasnu privredu. Zato se u narednom periodu pažnja mora usmeriti na šestu meru: stvaranje povoljnog privrednog ambijenta. Država ne može da oživi privredu, ali može i mora da stvara uslove u kojima će oživeti investicije, i strane i domaće. Rekao bih da je zapravo važnije da ožive domaće investicije. Bez investicija nema razvoja i povećanja životnog standarda. Do sada su gotovo sve vlade isticale kao cilj stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta, ali se u tome malo odmaklo. I dalje zaostajemo u nekim ključnim segmentima privrednog ambijenta. Ova Vlada ima šansu, kao i svaka druga pre nje, da pređe sa reči na dela. Tu je zapravo ključ uspeha: u delima, ne u rečima, platformama ili strategijama.

Pojedini ekonomski analitičari kažu da su peta i šesta mera – promena poslovnog ambijenta i uzimanje jeftinijih kredita – zapravo želje, a ne mere. Da li će Vlada moći da nađe jeftinije kredite i da li možemo očekivati više investitora?

– Složio bih se da su ove dve mere više na nivou želja nego razrađenih mera. Prirodno je da se traže jeftiniji krediti da bi se njima ili otplatili skuplji, ili se sredstva investirala, pre svega u infrastrukturu. Pitanje glasi gde i koliko ima tih jeftinijih kredita na svetskom finansijskom tržištu, i zašto se i druge zemlje ne obraćaju tim izvorima, što bi, rastom tražnje za tim kreditima, povećalo njihovu cenu. Što se stranih investitora tiče, njih najviše interesuje razrada šeste mere koja je samo načelno pomenuta.

Kritike se odnose i na to da je ovo udar na srednji sloj, jer će biti smanjene plate profesorima, lekarima, sudijama… Najveći bogataši neće biti pogođeni.

– Tačno je da se predloženim merama više udara na srednji a ne „najviši“ sloj, što ostaje kao „domaći zadatak“ za nastavak reformi i unošenje više socijalne pravde u raspodelu efekata mera racionalizacije potrošnje.

Da li će mere dovesti do smanjenja potrošnje?

– Hoće, mada je prilično nejasno koliko i kojom dinamikom.

MANjA KUPOVNA MOĆ

Podizanjem PDV na osnovne životne namirnice ugroženi su socijalno najosetljiviji slojevi, poput penzionera, iako njima primanja nisu smanjivana…

– Ako se povećanje PDV pretoči u povećanje cena proizvoda, a to će se desiti u velikom broju slučajeva, ne može a da ne dođe do smanjenja kupovne moći koja, naravno, najviše pogađa socijalno ugrožene slojeve. Njih neće pogoditi povećanje PDV na kompjutere ili hotelske usluge, ali hoće povećanje PDV na elementarne namirnice. Sigurno je da će proizvođači i trgovci voditi računa o kupovnoj moći i moguće je da ne prevale ceo efekat povećanja PDV na kupca, ali je isto tako sigurno da će do povećanja cena i smanjenja kupovne moći ipak doći.

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u