Povrat stanarskih prava izbeglicama je dobra prilika za njih ili nova igra Vlade Hrvatske?

Povrat stanarskih prava izbeglicama je dobra prilika za njih ili nova igra Vlade Hrvatske?

27 jula 2013

dru-izbegliceIzbeglice iz Hrvatske, nosioci stanarskih prava, do kraja avgusta imaju poslednju šansu da od novopečene članice EU zatraže da im reši stambeno pitanje. U Hrvatskoj je stanarsko pravo imalo oko 30.000 porodica prognanih, a Komesarijatu za izbeglice javilo se oko 18.000 njih.

Ipak, broj onih koji su se u Hrvatskoj prijavili za ovu vrstu pomoći neuporedivo je manji. Poslato je 5.800 zahteva za stambeno zbrinjavanje vlasnika stanarskih prava, pozitivno je rešen svega 1.791, a krov nad glavom dobilo je 1.480 porodica. Razlog za mali odziv je to što ljudi nisu zadovoljni onim što im nudi država koja ih je ostavila bez krova nad glavom.

Naše komšije, iako su potpisnici sporazuma kojima su se obavezali da svim svojim građanima vrate privatnu imovinu i ispune sva njihova ljudska prava, i dalje odbijaju da ih smeste u stanove u kojima su živeli, ali su, zbog ulaska u EU, morali da popuste i malo poboljšaju uslove za povratnike nosioce stanarskih prava.

„Posle godina utrošenih na pregovore, uspeli smo da se izborimo za bolje uslove“, objašnjava za „Novosti“ Jelena Marić iz Komesarijata za izbeglice.

„Sada zamenski stan može da se dobije u opštini u kojoj su ljudi živeli do rata, što znači da ih više ne šalju u sela, gde su nekretnine daleko jeftinije. Povećana je i kvadratura, pa nosilac stanarskog prava dobija 35 kvadrata i svaki naredni član domaćinstva još po deset. Odobrena je mogućnost nasleđivanja, otkupa jednokratno ili na rate i to po povlašćenim cenama, u čiji obračun ulaze i godine izbegličkog staža. Posebno je važno, dodaje, što sada mogu da se dobiju zamenski stanovi u većim gradovima poput Osijeka, Zagreba ili Zadra, gde je cena kvadrata i 2.000 evra.“

Ovaj program namenjen je prognanima koji nisu rešili stambeno pitanje i kada jednom uzmu ovakav stan u Hrvatskoj, ne mogu više da konkurišu za socijalne stanove u Srbiji. Prema rečima naše sagovornice, ljudi treba da konkurišu u obe države, pa kada dobiju jednu ponudu, lako će odustati od druge. Isto tako, ako su se roditelji u međuvremenu skućili u Srbiji, a njihova deca, koja su takođe izbačena iz hrvatskog stana, još nisu – ona mogu da traže za sebe stambeno zbrinjavanje.

„Kada dobiju takav stan, mogu da ga otkupe po povlašćenim uslovima, odmah prodaju i tim novcem kupe nekretninu u Srbiji, ako ovde žele da žive“, objašnjava Jelena Marić. „Nedavno nam se javio čovek koji je dobio zamenski stan u Zadru od 75 kvadrata i otkupio ga za 30.000 evra. Za njega već sutra može da uzme bar 120.000 evra.“

Ovakvih slučajeva je, ipak, malo, jer se retki odlučuju da traže stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. Mnogi odustaju i zbog procedure. Potrebno je prikupiti desetine dokumenata, što ljudima stvara dodatne finansijske probleme.

„Uglavnom zahteve podnose stariji ljudi i od njih se traži da tačno navedu i dokumentuju gde su bili u izbeglištvu, prikupe potvrde i sve to plate, kako bi uopšte ostvarili prava „, kaže Nada Radović iz Građanskog odbora za ljudska prava u Karlovcu.

I političari stranaka sa srpskim predznakom u Hrvatskoj upozoravaju da je procedura komplikovana i da se stalno traži sve više papira, a da su različito tretirani izbeglice iz BiH i Srbije, jer se Hrvatima iz BiH koji se odluče za povratak kuće i stanovi poklanjaju, a Srbi moraju da plate 150 do 400 evra za kvadrat.

Preduslov je, ipak, stvaranje pozitivne klime da se izbegli ljudi vrate, jer mnogi su odustali zbog političkih pritisaka kojima su godinama u Hrvatskoj izloženi. Iako se Hrvatska izvan granica trudila da prikaže kako joj je stalo da se prognani vrate, u praksi je sve bilo obrnuto, tolerisao se pritisak na Srbe i kršila njihova ljudska prava.

Potreba, pa prava

„Zamenski stanovi služe za rešavanje potreba izbeglica koje su imale stanarska prava u Hrvatskoj i ljudi treba da ih traže „, objašnjava Jelena Marić.

„Sa druge strane, mi ne odustajemo od pregovora i ubeđivanja sa Hrvatskom da svim tim ljudima budu ispunjena prava, na šta se Hrvatska i obavezala. To znači da im se vrate stanovi iz kojih su proterani ili da im se gubitak nadoknadi finansijski.“

Kuće od donatora

Zahvaljujući donatorskoj konferenciji za regionalno zbrinjavanje prognanih, posle više od dve decenije šansu da se skuće imaće veći broj ljudi. Prikupljeno je 260 miliona evra da se gradnja ubrza.

„Programi za stambeno zbrinjavanje postoje, ali se i dalje sporo realizuju“, kaže Ivica Preškar iz UNHCR-a u Hrvatskoj.

„Prvi projekat je izgradnja dve zgrade u Kninu, dom za stare i nemoćne osobe u Glini, a u trećoj fazi u planu je kupovina 110 stanova.“

(Novosti)

KOMENTARI



2 komentara

  1. branka kovacevic says:

    Gde da posaljem zahtev za povrat stanarskog prava?

  2. tonko janković says:

    Gdje mogu dobiti formular za povrat stanarskog prava u Hrvatskoj i na kojoj adresi se mogu podnijeti zahtjevi u Banja Luci? Majka je dobila ponudu za zamjenski stan,ali je nije prihvatila nego želi svoj stan.Dali mora ponovo da podnosi zahtjev za povrat stanarskog prava?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *