PREDSEDNIK KINE: Demokratija nije za nas

PREDSEDNIK KINE: Demokratija nije za nas

4 априла 2014

China president 36252Kina, zbog jedinstvenih istorijskih i društvenih uslova, ne može da preslika političke sisteme drugih zemalja pa ni višepartijsku demokratiju, izjavio je kineski predsednik Si Đinping tokom posete Evropi, odgovarajući tako na čestu kritiku Zapada da vlada u Pekingu ne poštuje osnovna ljudska i politička prava.

Mi smo u prošlosti eksperimentisali sa različitim političkim sistemima, ali to nije dalo rezultate, kazao je Si, dodavši da neće kopirati strane razvojne modele jer im to neće odgovarati i moglo bi da prouzrokuje „katastrofalne posledice”. „Voće može da izgleda isto, ali je ukus sasvim različit”, poručio je Si na predavanju na Evropskom koledžu u Brižu, prenosi Rojters.

Kina je druga najveća ekonomija sveta, kojoj se i dalje predviđa privredni rast, ali joj Zapad zamera nedostatak demokratije i slobode govora. I pored toga što je dozvolila privatnu inicijativu i strani kapital, vlast nije odobrila i liberalnu demokratiju i takmičenje ideja i stranaka na izborima. Vladajuća Komunistička partija i dalje drži sve konce u svojim rukama redovno posežući za cenzurisanjem medija i blokiranjem sadržaja na „Guglu”, zbog čega trpi kritike zapadnih demokratija. SAD i EU očekuju od Kine da se reformiše i u političkom, a ne samo u ekonomskom smislu, ali je Si u svom govoru objasnio da je socijalizam jedino rešenje za njegovu zemlju.

„Ustavna monarhija, parlamentarizam, višestranački sistem i predsednički sistem, sve smo razmatrali, probali, ali nijedan nije bio uspešan”, kazao je predsednik u svom jedinom obraćanju javnosti tokom posete Evropi, kojem su prisustvovali belgijski kralj i premijer.

„Konačno, Kina je pošla putem socijalizma. Tokom izgradnje socijalizma imali smo uspehe, ali i greške. Ipak, pronašli smo naš put, uspeli i osnovali socijalizam sa kineskim karakteristikama.”

Uticajni nedeljnik Komunističke partije Kine „Kijuši” podvlači predsednikove reči isticanjem da ne postoje „univerzalne vrednosti”, to jest da višestranački izbori, smena vlasti i slobodni mediji nisu model primenjiv za sva društva na planeti. Zapad već skoro 200 godina govori o slobodi, demokratiji i ljudskim pravima, i ne može da doda ništa novo, kaže se u tom komentaru čije delove prenosi Rojters: „Znate i sami da cipela odgovara tek kada je obujete i uverite se u to. Tako i kineski narod ima pravo da kaže da li mu odgovara kineski razvojni put.”

Zvanični Peking često se poziva na izreku da „nije važno da li je mačka bela ili crna ako lovi miševe”, to jest na ideju da ako ljudi dobro žive, nije važno da li je zemlja liberalna zapadna demokratija, kineski državni kapitalizam ili nešto treće. Kinezi su poslednjih decenija doživeli ubrzani rast ekonomije i osetili znatno poboljšanje životnog standarda zbog čega mnogi veruju da ekonomske slobode ne moraju nužno da idu sa političkim. Ipak, pojedini aktivisti ne slažu se sa ovom ocenom i smatraju će sve obrazovanija i bogatija srednja klasa zahtevati veće slobode, uključujući slobodu govora.

„Saut čajna morning post” prenosi komentare kineskih blogera koji su se pobunili protiv predsednikove poruke ocenivši da je socijalizam bio izbor malog broja ljudi i da demokratija u Kini nikada i nije imala šansu. List iz Hongkonga citira jednog onlajn kritičara koji je ironično prokomentarisao: „Nisam se dovoljno pripremio za vozački ispit pa sam pao. Pretpostavljam da vožnja nikada neće biti za mene.”

EU često kritikuje Peking zbog političkih zatvorenika i politike prema manjinama, posebno prema muslimanskim Ujgurima. Ipak, njihovi ekonomski odnosi veoma su razvijeni. Evropska unija je najveći trgovinski partner Kine, a vrednost njihove trgovinske razmene je 560 milijardi evra godišnja. Si je došao na Stari kontinent, između ostalog, i zbog učestvovanja na samitu EU–Kina, gde se u ponedeljak sastao sa predsednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom i predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompajem. Kineski predsednik je u govoru u Brižu istakao da su odnosi između EU i Pekinga od izuzetne važnosti za njegovu zemlju kao i da je, uprkos živom sećanju Kineza na strane intervencije i represiju, došao u Evropu da „izgradi most duž evroazijskog kontinenta”.

(Politika)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u