Proširenje EU: Škotska umesto Srbije!?

Proširenje EU: Škotska umesto Srbije!?

24 jula 2014

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Žan Klod Junker, tek imenovani novi šef Evropske komisije, raspalio je nimalo šaljive strasti svojom izjavom o petododišnjoj “pauzi” po pitanju proširenja EU. Nemački kancelar Angela Merkel požurila je da izjavi da proces širenja ne mora da bude zamrznut. A inicijatori predstojećeg referenduma o nezavisnosti Škotske, zakazanog za septembar, smatraju da za vreme pauze Evropska Unija može da se proširi na račun njihove zemlje.

“U narednih pet godina neće biti proširenja” – fraza koju je Junker izgovorio pred poslanicima Evropskog parlamenta veoma je uzburkala evropsku javnost. Novi šef Evropske komisije je čak pojasnio “da je EU neophodno da napravi pauzu u procesu proširenja, kako bi konsolidovala napore postojećih 28 zemalja-članica”. A to znači da se petogodišnji “zastoj” može i produžiti. Jer sadašnja “konsolidacija” EU traje već tačno 10 godina – od trenutka velikog proširenja iz 2004. godine.

Prvi su, kao što se i očekivalo, na programsku izjavu Junkera reagovali u Viljnusu. Litvanske vlasti tradicionalno bolno reaguju na svaku inicijativu koja se tumači kao otkazivanje pomoći Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Ministar inostranih poslova Litvanije Linas Linkjavičijus je pozvao da se ovakve izjave koje stavljaju nekakve tačke, ne precenjuju” – i dobio je podršku evropskog komesara za proširenje Štefana Filea. File je izrazio nadu da reči novog šefa Evropske komisije “neće biti tumačene kao pauza u procesu proširenja”.

A potom je svoju reč u diskusiji iznela i federalna kancelarka Merkel. Istina, ona se nije založila za bivše republike SSSR-a, već za balkanske kandidate. “Mi ne nameravamo da odustanemo od procesa proširenja na račun Balkana” – izjavila je Merkel na marginama Balkanskog samita u Hrvatskoj. Doduše, tada je nemačka kancelarka priznala da je “pred nama mnogo posla”.

Nastala situacija svedoči o narastanju političkih protivurečnosti unutar EU koje se nadovezuju na odsustvo jasne regionalne politike ove organizacije. Protiv proširenja se zalažu one snage i političari koji smatraju da EU prvo treba da sredi socijalno-ekonomski i finansijski poredak u sopstvenim redovima.

Ovakav tok kao da olicotvoruje i sam Žan Klod Junker – bivši šef evrogrupe (zajednica država-članica evrozone unutar EU) i pristalica jače efikasnosti centralnih institucija EU. On smatra da je proširenje EU opterećeno novim političkim i ekonomskim rizicima. I uprkos činjenici da danas pred Briselom kao i ranije stoje ozbiljni zadaci, posebno finansijskog karaktera. Žan Klod Junker je već stavio do znanja da proširenje EU u pravcu bivših sovjetskih republika ne spada među prioritete Evropske komisije u njenom novom sazivu. “Sa našim istočnim susedima poput Moldavije ili Ukrajine, potrebno je da aktiviramo tesnu saradnju, udruživanje i partnerstvo u cilju daljeg jačanja naših ekonomskih i političkih veza” – kaže se u programskom referatu Junkera koji je publikovan odmah po njegovom imenovanju za novog šefa Evropske komisije. Što se tiče balkanskih kandidata, prema rečima Junkera njima je pripremljena sledeća sudbina: “Pod mojim predsednikovanjem sadašnji pregovori će se nastaviti. Zapadnom Balkanu posebno je potrebno da sačuva evropsku perspektivu. Međutim, daljeg proširenja neće biti u sledećih 5 godina”.

Upravo je prethodno veliko proširenje EU uveliko izazvalo probleme koji su doveli do sadašnje finansijske krize u EU. Brisel se uzdao u ekonomski rast i nije preduzeo realne mere za reformisanje organizacije. Tako da je skepticizam Žan Klod Junkera utemeljen i odražava realnije raspoloženje u Briselu od argumenata pristalica daljeg proširenja EU u njenom sadašnjem obliku.

“Balkan je i dalje ostao bure baruta sa ispreletanim najosetljivijim pitanjima (etnički, religiozni i ideološki). Međutim, to je još uvek most između istočnog i zapadnog bloka” – konstatuje s tim u vezi, izdanje francuskog lista Le Huffington Post i nastavlja: “Ako je ranije Evropa ovde bila doživljavana kao raj, to se sada doživljava kao nešto paradoksalno. A kod stanovnika se često stiče utisak da je njihova kuća postala poprište za manevrisanje velikih država koje su došle sa dobrim namerama, no, na prvo mesto stavlja lične interese. Opšta atmosfera pomeranja uspostavljenih linija nesumnjivo će direktno uticati na tu tampon zonu. Zbog toga bi formiranje i usaglašavanje zajedničke evropske politike bio mudar korak, kako sa političke, tako i sa humanitarne tačke gledišta. U suprotnom slučaju poverenje može biti u potpunosti potkopano, a nekontrolisani mehanizam koji bi iz toga mogao proisteći, razneće sve na tom putu”…

U međuvremenu, u stvorenu prazninu u redovima EU izgleda da se spremaju da uđu škotski separatisti. Bivši premijer Škotske Henri Meklejš smatra da žestoki kurs Junkera može biti čak povoljan po pristalice škotske nezavisnosti. Meklejš smatra da je šef Evropske komisije, kada je govorio o pauzi, “imao u vidu grupu zemalja koja se nalazi u stadiju pregovora o prisajedinjenju EU”. Rečju, sam Junker je ranije primetio da su dalje širenje EU i nezavisnost Škotske – “apsolutno odvojena pitanja”. Henri Meklejš polazi od toga da će posle zamrzavanja zahteva Turske, Srbije, Crne Gore ili pokrajine Kosovo, Brisel udeliti pažnju težnjama Škotske. Razume se, ukoliko isti budu u septembru glasali za nezavisnost, pritom potvrđujući želju da ostanu u EU. Tako da Srbija rizikuje da u svojoj eurotrci, izgubi ne samo od Kosova, nego i od Škotske.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *