ПУТИН САОПШТИО: Статус Карабаха није решен

PUTIN SAOPŠTIO: Status Karabaha nije rešen

17 novembra 2020

Konačni status Karabaha nije rešen, Moskva održava status kvo, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za televiziju „Rusija 24“.

„Ako budu normalni odnosi između Azerbejdžana i Jermenije, biće moguće rešiti pitanje statusa Karabaha“, dodao je ruski predsednik.



On je istakao da je za Nagorno-Karabah potrebno vreme kako bi se miran život vratio u domove i da rane još nisu zaceljene.

„Najvažnije je da smo uspeli da zaustavimo krvoproliće. Više od četiri hiljada ljudi poginulo je samo prema zvaničnim podacima, a zapravo, mislim i više. To nije film, to je tragedija koja se događa u životu sa konkretnim ljudima, konkretnim porodicama! Zbog toga je zaustavljanje krvoprolića glavni rezultat“, naglasio je Putin.

Predsednik je primetio da se nekoliko puta približavalo konačnom rešenju situacije u Karabah i da je rat mogao biti izbegnut da su sadašnji sporazumi postignuti ranije.

Da su prihvaćeni predlozi za rešavanje situacije, koji su izrađeni još 2013. godine, rat u Karabahu mogao bi se izbeći.

„Rusija je 2013. godine, u okviru Minske grupe OEBS-a, formulisala uslove sa kojima su se sve članice Minske grupe, uključujući i kopredsedavajuće, a to su, podsećam, Rusija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, složile i podržale“, precizirao je Putin.

On je dodao da optužbe za izdaju premijera Jermenije Nikola Pašinjana nemaju osnova.

Uslov za prekid rata – grad Šuša

Ruski predsednik ispričao je da je u oktobru, tokom telefonskih pregovora, ubedio predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva da zaustavi borbena dejstva u Nagorno-Karabahu pod uslovom da se izbeglice vrate u Šušu, ali je Jermenija bila protiv.

„Tokom 19. i 20. oktobra imao sam niz telefonskih razgovora i sa predsednikom Alijevim i sa premijerom (Jermenije Nikolom) Pašinjanom… Sve u svemu, uspeo sam da ubedim predsednika Alijeva da je moguće zaustaviti borbena dejstva, ali je njegov obavezan preduslov bio povratak izbeglica, uključujući i u grad Šuša“, rekao je Putin.

Dodao je da je, za njega neočekivano, stav jermenskih partnera bio „formulisan tako da je za njih to neprihvatljivo“.

„Pašinjan mi je direktno rekao da u tome vidi pretnju interesima Jermenije i Karabaha“, dodao je predsednik.

Ruski mirovnjaci

Govoreći o ruskim mirovnim snagama, ruski lider izjavio je da su ruski mirovnjaci stacionirani u Karabahu kako bi osigurali bezbednost Jermena koji se tamo vraćaju.

On je dodao da je pitanje povratka izbeglica u Nagorno-Karabah osetljivo i važno.

„Ovo je veoma važno pitanje. Ovo je vrlo osetljivo pitanje. Upravo sa ciljem osiguravanja bezbednosti ovih ljudi i raspoređuje se ruski mirovni kontingent“, precizirao je Putin.

Predsednik je istakao da Moskva smatra da se u Karabahu nalazi dovoljno pripadnika mirovnih snaga i da je povećanje njihovog broja moguće samo uz dogovor strana.

Turska nije krila da podržava Azerbejdžan

Turska nikada nije krila da u Nagorno-Karabahu podržava Azerbejdžan, to su geopolitičke posledice raspada SSSR-a i vrlo „konkretni događaji koje sada vidimo, kojima smo sada svedoci“, rekao je ruski predsednik.

„Što se tiče Turske, uloge Turske, to je dobro poznato, o tome se više puta direktno govorilo u Azerbejdžanu, a ni turska strana to nikada nije skrivala. Oni su jednostrano podržavali Azerbejdžan“, naveo je Putin.



Azerbejdžan vraćao svoje teritorije

Čak ni Jermenija nije priznavala nezavisnost Nagorno-Karabaha, što znači da je Azerbejdžan pokušao da vrati svoje teritorije, rekao je ruski predsednik.

„Niko, čak ni Jermenija, nije priznao nezavisnost Karabaha. Šta to znači sa stanovišta međunarodnog prava? Da je Azerbejdžan vraćao teritorije koje je smatrao, a i cela svetska zajednica, azerbejdžanskom teritorijom. S tim u vezi, imao je prava da izabere bilo kog saveznika koji mu pruža određenu pomoć“, objasnio je Putin.

Putin je naglasio da je Azerbejdžan nezavisna suverena država i „ima pravo da bira saveznike onako kako smatra potrebnim“. „Ko mu ovo može uskratiti“, dodao je ruski predsednik.

Sporazum o Karabahu

Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan deo regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah sa Jermenijom.

Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, u sastavu ruskog mirovnog kontingenta u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu biće 1960 vojnika, 90 oklopnih transportera, 380 jedinica automobilske i specijalne tehnike.

KOMENTARI



9 komentara

  1. persida says:

    Naravno. Kad Jermeni ili Azeri uplate na Putkov racun trilion dolara, sve ce biti reseno. E, Putko, Putko, masonska lutko.

    • Milan says:

      Ne laži. Sergej, Lavrov, ODKB, premijer Mišustin, predsednik Purin, nudili su Jermeniji rešenje prvih dana sukoba, ali Pašinjan to nije prihvatio. Takav njegov stav bio bi ispravan samo pod uslovom da iz Jermenije uspešno podržavaju odbranu Karabaha. E sad je Pašinjan morao da potpiše težu varijantu za Jermene jer pokazalo se da on i njegovi prozapadni kadrovi nisu sposobni da podrže odbranu Karabaha. Nagorno Karabah od 1994 godine, dakle već blizu 3 decenije, opstaje samo na vojnim snagama koje održavaju vojnu prevlast Jermena na planinskom terenu Karabaha, a baš taj jedini oslonac > vojnu sposobnost odbrane Karabaha Pašinjan je zanemario te se stanje na terenu bitno promenilo u korist Azerbejdžana. Jermeniji je prilično blizu sirijski Idlib. Zar on nije video početkom ove godine šta su radili Turci u Idlibu sa dronovima protiv snaga SAA? Pašinjan je saboter, a time i izdajnik.

    • Milan says:

      Tursko-azerbejdžanski odnosi nikad bolji, a premijer Jermenije i njegov ministar vojni spavaju. I tako pospani neće da čuju za ponude Rusije i ODKB prvih dana sukoba. Šta je to, nego saboterstvo? I to na ključnim mestima u Jermeniji.

  2. Drdre says:

    Kada su na kosovu Siptari zeleli deo svoje teritorije, dosli su neki Amerikanci iz P.M. i stali na njihovu stranu mimo svog međunarodnog prava. Isterali Srbe i omogućili šiptarima državu. Rusi su nadomak Karabaha, deo su zajedničkog sistema odbrane sa Jermenijom (čije je stanovništvo u Karabahu) i opet nema željw, snage, lojalnisti, kako god da se pomogne Jermeniji i Nagorno Karabahu. Čekalo se da izgube 75% teritorije. Mislim da kada bismo opet upali u vojni sukob ne bismo mogli imati direktnu podrsku Rusije.

    • Miraš says:

      Nagorno Karabah sada je izgubio 40 posto teritorije (ne 75 posto), a najviše u južnom delu. Do gubitka je došlo nespremnošću Jermenije da brani tu teritoriju, a ne zbog Rusije. Sada nisu bili spremni da brane Karabah kao u ratu 1988-1994 godine zato što prozapadna vlada premijera Pašinjanina postavila je prozapadni i mladolik vojni vrh u Jermeniji, dakle bez dovoljno vojnog iskustva. Pašinjan i njegovi izabranici su naivno računali da će branioci Karabaha izdržati slično kao 1988-1994 ne uvažavajući bitnu činjenicu da je od tada vojska Azerbejdžana značajno ojačala. Sukob je počeo 27. septembra, a premijer Pašinjan se zvanično obratio Rusiji za vojnu pomoć tek 31.oktobra. Šta je čekao do tada? Pritom treba imati u vidu da ni Rusija ne može da se vojno angažuje bez zvaničnog poziva iz Jermenije. Sedam dana kasnije na Karabahu su izgubili i grad Šuši bitan za odbranu Stepanakerta, znači Pašinjan je kasno poslao poziv. Pašinjan je u prvih 4-5 nedelja ovog sukoba uglavnom očekivao da će Zapad (Francuska i SAD) priznati nezavisnost Nagorno Karabaha od Azerbejdžana, a nije vodio računa koliko je vojska Karabaha slabija od vojske Azerbejdžana. Zašto Francuska i SAD nisu izvršile priznanje nezavisnosti Karabaha? Pašinjanin je na zapadu imao veze kod trećerazrednih poličara, a onim prvorazrednim bi više odgovaralo da se sukob proširi na veću teritoriju, da obuhvati ceo Južni Kavkaz i zatim da se prenese na Severni Kavkaz u Rusiji. Tako se i odvijao prethodni rat za Nagorno Karabah, hteli su reprizu toga. Zapadu je važnije da oslabe Rusiju, nego da pomognu Jermenskom narodu. Rusija je ipak uspela da se ne dogodi takvo širenje sukoba, a sada evo rade da Karabah bude sačuvan od totalne propasti. Što se tiče mirtvoraca SAD se nadao da će ovde učestvovati svetski mirotvorci medju kojima oni imaju veliki uticaj, pa su sad iznenadjeni otkud na Karabahu samo ruski mirotvorci. Gledajući slićne probleme koji su se ranije dogodili u Južnoj Osetiji (Gruzija) tada su odlučujuću ulogu imali ruski mirotvorci, inače ko zna šta bi sa njima bilo da su tamo bili prisutni zapadni mirotvorci.

    • Miraš says:

      Rusi nisu nadomak ni Jermenije ni Karabaha! Gruzija je severno od Jermenije, odnosno na jugu Gruzija se graniči sa Turskom, Jermenijom i Azerbejdžanom. Jermenija ima jako nezgodan položaj, te Ruski avioni stižu do Jermenije sa juga iz Irana, leteći najpre preko Kaspijskog mora i zatim preko kopnenog dela Irana. U jedanaestom po redu rusko-turskom ratu 1877-1878 godine Rusija je uspela da osvoji grad Kars i okolinu, danas na severoistoku Turske koji je nekada pripadao Jermeniji. Ugovorom o san-stefanskom miru taj grad je dodeljen Rusiji, ali u sledećem rusko turskom ratu tokom prvog svetskog rata Kars je vraćen Turskoj na osnovu sprazuma iz Brest Litovska početkom 1918. Današnja Turska je još uvek članica NATO-a te ne bi bilo pametno da Rusija bude uvučena u sukob sa Turskom, ujedno to bi bio i sukob sa NATO-om. --- To isto treba da imate u vidu kad ste napisali "kada bismo opet upali u vojni sukob" da Rusija se neće igrati tako da novi svetski rat Rusija-NATO počne na teritoriji Srbije. Od 8 suseda Srbije njih 7 su članice NATO-a.

    • Miraš says:

      Kao što je predvideo i napisao otac Tadej otprilike na taj način možemo da rešimo naše probleme. Ne kači se za Rusiju kao mala vrišteća beba.

    • persida says:

      Nema od Rusa nikakve pomoci, to je samo ocekivanje nevoljenih osoba koje traze ljubav u politici, sto je cista komedija. Nema pomoci ni od Rusa, ni od Amera, ni od Kineza, Srbima mogu i trebaju pomoci samo SRBI.

      • Mile says:

        Tebi fali komplet nameštaj u glavi.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *