RAT PROTIV BRIKSA: Predsednica Brazila nova meta Zapada
25 новембра 2014Novoodabrana predsednica Brazila, Dilma Rusef, preživela je masovnu kampanju punu dezinformacija koju je protiv nje vodio Stejt department SAD sa svojom marionetom, Esijom Nevesom.
Njen rival Esio Neves, kojeg podržavaju SAD i koji vodi Brazilsku socijaldemokratsku stranku, služi interesima tajkuna i saveznika u Vašingtonu.
Glavni Nevesov ekonomski savetnik koji je trebalo da postane ministar finansija tokom Nevesove vlade, Arminio Fraga Neto, bliski je prijatelj i bivši saradnik Sorosa i njegovog hedž fonda Kvantum. Nevesov viši savetnik, koji je trebalo da bude ministar inostranih poslova, jeste Rubens Antonio Barbosa, bivši brazilski ambasador u Vašingtonu, koji je danas viši direktor ASG-a sa sedištem u Sao Paolu.
ASG je konsalting grupa Medlin Olbrajt, bivše sekretarke države SAD za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. godine. Olbrajtova je takođe predsednica glavne nevladine organizacije SAD, Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Nije iznenađujuće da je Barbosa u nedavnoj kampanji pozvao na ojačanje odnosa između Brazila i SAD, ali i na oslabljenje odnosa između Brazila i Kine.
Korupcioni skandal
Tokom teške kampanje između Rusefove i Nevesa, Nevesova opozicija je počela da širi glasine da je Ruzefova bila umešana u skandal koji je uključivao državnog naftnog giganta Petrobras. Bivši direktor Petrobras-a je u septembru naveo da su članovi vlade Rusefove dobili provizije na ugovore potpisane sa naftnim gigantom, koje su zatim iskorišćene za kupovinu podrške u kongresu.
Samo par dana nakon pobede Rusefove, 2. novembra, veća računovodstvena firma SAD, PriceWaterhouseCoopers (PWC), odbila je da potpiše prihode Petrobras-a iz treće četvrtine. U PWC su zahtevali detaljniju istragu oko korupcionog skandala u koji je umešana ova državna naftna kompanija.
PriceWaterhouseCoopers je jedna od najskandaloznijih računovodstvenih firmi SAD. Umešana je u četrnaestogodišnje zataškavanje prevare u osiguravajućoj grupi AIG. U svakom slučaju, napadi na Ruzefovu su sve jači.
Globalna strategija Rusefove
Snoudenova otkrića 2013. o NSA, između ostalog, otkrila su ključnu povezanost IT kompanija poput Cisco Systems, Microsoft i drugih sa obaveštajnom zajednicom SAD. On je izjavio da je „pitanje integriteta i ranjivosti podataka važno za svaku telekomunikacionu kompaniju“.
Brazil je reagovao na otkrića o NSA praveći reviziju sve opreme izrađene u inostranstvu kako bi se ista proverila i kako bi se ubrzao napredak države ka nezavisnoj tehnologiji.
Do sada je gotovo sav transatlantski IT saobraćaj putovao preko istočne obale SAD do evrope i Afrike, omogućavajući špijuniranje od strane Vašingtona.
Kao reakciju na Snoudenova otkrića, vlada Ruzefove je naložila okončanje ugovora sa Microsoft– ovim Outlook servisom. Ruzefova je u to vreme rekla da je to radi „sprečavanja mogućeg špijuniranja“. Umesto toga, Brazil je uveo novi imejl sistem Expresso.
Geopolitika nafte je takođe ključna
Brazil se takođe odupire angloameričkoj dominaciji po pitanju eksploracije nafte i gasa. Krajem 2007. godine, Petrobras je otkrio potpuno novo nalazište nafte u slivu Santos, koji je u potpunosti i uspešno scrpeo.
Brazilski kontinentalni sprud bi ukupno mogao da sadrži 100 milijardi barela nafte, što bi Brazil načinilo novom većom naftnom silom.
Zakon iz 2009. je načinio direktora Petrobras-a glavnim rukovodiocem priobalskih blokova.
Vašington i naftni giganti SAD su bili razjareni zato što su izgubili kontrolu nad potencijalno najvećim naftnim otkrićem u poslednjih nekoliko decenija.
Vašington nije bio oduševljen
Petrobras je zajedno sa saradničkim kompanijama 2012. godine napravio veliko otkriće u na Glavi šećera (port. Pão de Açúcar), što se na kraju ispostavilo kao jedno od 10 najvećih otkrića u 2012. godini.
Kako su se odnosi između vlade Ruzefove i Kine, ali i Rusije i drugih partnera BRICS-a produbljivali, američki potpredsednik, Džo Bajden je otputovao u Brazil gde se usredsredio na razvoj nafte i gasa. On se sastao sa predsednicom Dilmom Ruzef, ali i sa vodećim energetskim kompanijama u Brazilu, uključujući Petrobras.
Iako je malo toga rečeno u javnosti, Ruzefova je odbila poništavanje naftnog zakona iz 2009. godine na način koji je odgovarao Bajdenu i Vašingtonu. Par dana nakon Bajdenove posete, pojavila su se Snoudenova otkrića koja su pokazala da su SAD špijunirale Ruzefovu i više zvaničnike Petrobras-a.
Ona je naravno bila besna i osudila je Obaminu administraciju u septembru pred Generalnom skupštinom UN zbog kršenja međunarodnog zakona. Takođe je iz protesta otkazala planiranu poseetu Vašingtonu. Nakon toga su odnosi između Brazila i SAD u padu.
Evidentno je da će 2015. godina biti avanturistička, ne samo za Brazil, već i za ceo svet.
(Webtribune.rs)
zuba zubic says:
Nece da moze