RAT PROTIV BRIKSA: Predsednica Brazila nova meta Zapada

RAT PROTIV BRIKSA: Predsednica Brazila nova meta Zapada

25 новембра 2014

dilma-rousseff 3425Novoodabrana predsednica Brazila, Dilma Rusef, preživela je masovnu kampanju punu dezinformacija koju je protiv nje vodio Stejt department SAD sa svojom marionetom, Esijom Nevesom.

Naravno, već je jasno da je Vašington pokrenuo napad na jednog od ključnih lidera ekonomske grupe BRICS – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Pored jasnog finansijskog napada s ciljem da se oslabi Putinova Rusija i serijom destabilizacija usmerenih na Kinu, uključujući nedavnu „revoluciju“ u Hong Kongu, rešavanje socijalistički nastrojene predsednice je najviši prioritet za zaustavljanje protivnika Novog svetskog poretka.
Razlog zbog kojeg Vašington želi da se otarasi Rusefove je jasan. Ona je, kao predsednica Brazila, jedna od pet lidera BRICS-a, koja je potpisala sporazum od 100 milijardi američkih dolara o formiranju BRICS Razvojne banke i formiranju nove rezervne valute. Ona takođe podržava zamenu dolara novom rezervnom valutom. Rusefovu podržavaju milioni Brazilaca koji više nisu na rubu siromaštva zahvaljujući njenim različitim programima, naročito ekonomskom subvencionom programu Bolza familija, koji je usmeren na porodice i samohrane majke sa malim primanjima.

Njen rival Esio Neves, kojeg podržavaju SAD i koji vodi Brazilsku socijaldemokratsku stranku, služi interesima tajkuna i saveznika u Vašingtonu.

Glavni Nevesov ekonomski savetnik koji je trebalo da postane ministar finansija tokom Nevesove vlade, Arminio Fraga Neto, bliski je prijatelj i bivši saradnik Sorosa i njegovog hedž fonda Kvantum. Nevesov viši savetnik, koji je trebalo da bude ministar inostranih poslova, jeste Rubens Antonio Barbosa, bivši brazilski ambasador u Vašingtonu, koji je danas viši direktor ASG-a sa sedištem u Sao Paolu.

ASG je konsalting grupa Medlin Olbrajt, bivše sekretarke države SAD za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. godine. Olbrajtova je takođe predsednica glavne nevladine organizacije SAD, Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Nije iznenađujuće da je Barbosa u nedavnoj kampanji pozvao na ojačanje odnosa između Brazila i SAD, ali i na oslabljenje odnosa između Brazila i Kine.

Korupcioni skandal

Tokom teške kampanje između Rusefove i Nevesa, Nevesova opozicija je počela da širi glasine da je Ruzefova bila umešana u skandal koji je uključivao državnog naftnog giganta Petrobras. Bivši direktor Petrobras-a je u septembru naveo da su članovi vlade Rusefove dobili provizije na ugovore potpisane sa naftnim gigantom, koje su zatim iskorišćene za kupovinu podrške u kongresu.

Samo par dana nakon pobede Rusefove, 2. novembra, veća računovodstvena firma SAD, PriceWaterhouseCoopers (PWC), odbila je da potpiše prihode Petrobras-a iz treće četvrtine. U PWC su zahtevali detaljniju istragu oko korupcionog skandala u koji je umešana ova državna naftna kompanija.

PriceWaterhouseCoopers je jedna od najskandaloznijih računovodstvenih firmi SAD. Umešana je u četrnaestogodišnje zataškavanje prevare u osiguravajućoj grupi AIG. U svakom slučaju, napadi na Ruzefovu su sve jači.

Globalna strategija Rusefove

Nije samo savez Rusefove sa državama BRICS-a ono što je čini glavnom Vašingtonovom metom za destabilizaciju. Pod njenim mandatom, Brazil se polako odupire elektronskom praćenju NSA.
Par dana nakon njenog ponovnog izbora, državna firma Telebras je najavila planove za izgradnju ogromnog podvodnog telekomunikacionog kabla od optičkih vlakana do Portugala preko Atlantskog okeana. Kabl koji planira Telebras biće dužine 5.200 kilometara. Ovo predstavlja prekid sa dominantnom tehnologijom SAD, obzirom da se projekat planira bez učestvovanja američkih kompanija.

Snoudenova otkrića 2013. o NSA, između ostalog, otkrila su ključnu povezanost IT kompanija poput Cisco Systems, Microsoft i drugih sa obaveštajnom zajednicom SAD. On je izjavio da je „pitanje integriteta i ranjivosti podataka važno za svaku telekomunikacionu kompaniju“.

Brazil je reagovao na otkrića o NSA praveći reviziju sve opreme izrađene u inostranstvu kako bi se ista proverila i kako bi se ubrzao napredak države ka nezavisnoj tehnologiji.

Do sada je gotovo sav transatlantski IT saobraćaj putovao preko istočne obale SAD do evrope i Afrike, omogućavajući špijuniranje od strane Vašingtona.

Kao reakciju na Snoudenova otkrića, vlada Ruzefove je naložila okončanje ugovora sa Microsoft– ovim Outlook servisom. Ruzefova je u to vreme rekla da je to radi „sprečavanja mogućeg špijuniranja“. Umesto toga, Brazil je uveo novi imejl sistem Expresso.

Geopolitika nafte je takođe ključna

Brazil se takođe odupire angloameričkoj dominaciji po pitanju eksploracije nafte i gasa. Krajem 2007. godine, Petrobras je otkrio potpuno novo nalazište nafte u slivu Santos, koji je u potpunosti i uspešno scrpeo.

Brazilski kontinentalni sprud bi ukupno mogao da sadrži 100 milijardi barela nafte, što bi Brazil načinilo novom većom naftnom silom.

Zakon iz 2009. je načinio direktora Petrobras-a glavnim rukovodiocem priobalskih blokova.

Vašington i naftni giganti SAD su bili razjareni zato što su izgubili kontrolu nad potencijalno najvećim naftnim otkrićem u poslednjih nekoliko decenija.

Ne samo što su američki giganti poput Exxon Mobil-a i Chevron-a oterani, već je Petrobras otvorio vrata saradnji sa Kinezima.

Vašington nije bio oduševljen

Petrobras je zajedno sa saradničkim kompanijama 2012. godine  napravio veliko otkriće u na Glavi šećera (port. Pão de Açúcar), što se na kraju ispostavilo kao jedno od 10 najvećih otkrića u 2012. godini.

Kako su se odnosi između vlade Ruzefove i Kine, ali i Rusije i drugih partnera BRICS-a produbljivali, američki potpredsednik, Džo Bajden je otputovao u Brazil gde se usredsredio na razvoj nafte i gasa. On se sastao sa predsednicom Dilmom Ruzef, ali i sa vodećim energetskim kompanijama u Brazilu, uključujući Petrobras.

Iako je malo toga rečeno u javnosti, Ruzefova je odbila poništavanje naftnog zakona iz 2009. godine na način koji je odgovarao Bajdenu i Vašingtonu. Par dana nakon Bajdenove posete, pojavila su se Snoudenova otkrića koja su pokazala da su SAD špijunirale Ruzefovu i više zvaničnike Petrobras-a.

Ona je naravno bila besna i osudila je Obaminu administraciju u septembru pred Generalnom skupštinom UN zbog kršenja međunarodnog zakona. Takođe je iz protesta otkazala planiranu poseetu Vašingtonu. Nakon toga su odnosi između Brazila i SAD u padu.

Pre Bajdenove posete u maju 2013. godine, Dilma Ruzef je imala popularnost od 70%. Samo dve nedelje nakon što je Bajden otišao iz Brazila, počeli su nacionalni protesti od strane organizovane grupe Slobodarskog pokreta povodom poskupljenja autobuske karte, koji su postali veoma nasilni. Protesti su podsećali na klasičnu „Obojenu revoluciju“ koja je očigledno na neki način povezana sa Bajdenom. Za samo par nedelja, popularnost Ruzefove je pala na 30%.
Vašington je očigledno poslao signal da Ruzefova mora da promeni kurs ili da se suoči sa ozbiljnim problemima. Sada kada je ponovo dobila izbore i pobedila dobro izfinansirane desničke oligarhe i opoziciju, Vašington će sigurno pokušati na novi način da se otarasi još jedog od lidera BRICS-a.

Evidentno je da će 2015. godina biti avanturistička, ne samo za Brazil, već i za ceo svet.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



Један коментар

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u