Rusija i Srbija ne prihvataju pravila Brisela koja ruše Južni tok

Rusija i Srbija ne prihvataju pravila Brisela koja ruše Južni tok

5 децембра 2013

Ratko PaićPiše: Ratko Paić

Na jučerašnjoj konferenciji u Briselu u Evropskom parlamentu pod nazivom „Južni tok – evolucija jednog gasovoda“, iz usta srpske ministarke za energetiku Zorane Mihajlović, koju inače prati glas kritičara tog projekta, čulo se priznanje o izuzetnoj koristi koju će Srbija imati od tog energetskog poduhvata. Takođe, na pomenutom skupu se mogao čuti i evropski zahtev ili bolje rečeno pretnja – da se praktički čitav projekat Južnog toka vrati na početak, ali to je odlučno odbijeno, barem što se tiče ruske i srpske strane.

Naime, srpska ministarka je u svom obraćanju učesnicima tog skupa jasno naglasila koje su sve prednosti Južnog toka za Srbiju, pri čemu je istakla da se radi o tome da će tokom njegove izgradnje, što direktno što indirektno, da se zaposli oko 150.000 ljudi, a da će i posle završetka izgradnje na održavanju Južnog toka sigurno ostati stalno zaposleno oko 3.500 radnika.

Osim toga, ona je na konferenciji pomenula još jednu korist od Južnog toka, rekavši da Srbija nakon izgradnje ruskog gasovoda više neće morati plaćati veoma visoku cenu za tranzit gasa kroz Ukrajinu i Mađarsku koju sada plaća, i još je dodala da „Srbija planira da postane glavni centar za tranzit i skladištenje energenata u regionu”.

Ali ono što je sigurno najviše odjeknulo na tom skupu, bila je izjava zvaničnog predstavnika Evropske komisije Klausa Ditera Borharta, da bilateralni sporazumi o izgradnji gasovoda Južni tok, koji su potpisani između Rusije i niza drugih zemalja, uključujući i Srbiju, predstavljaju kršenje zakona Evropske unije, i da kao takvi moraju da se ispočetka pregovaraju. Po njegovim rečima, Evropska komisija je pogledala te međudržavne sporazume i došla do zaključka da nijedan od njih nije u skladu sa zakonima Unije, te zapretio da ukoliko države-članice Evropske unije ili države kojih se to tiče ne budu ponovo dogovarale sporazume – u tom slučaju „Evropska komisija ima načine i sredstva da ih obaveže da to učine“, pri čemu je naglasio da Južni tok ne može da radi po sadašnjim sporazumima.

Inače, posmatračima sa strane ta izjava može izgledati i kao politički motivisana pakost, s obzirom da se vremenski podudara upravo sa ukrajinskim udaljavanjem od Evrope i približavanjem Rusiji. Da se ona može posmatrati i na taj način, govore i ranije izneta mišljenja stručnjaka – da Evropa ima tradicionalno politički motivisan odnos prema povećanju isporuka energenata iz Rusije, a kao potvrdu tome su naveli tadašnje optužbe glavnog evropskog komesara za energetiku Gintera Etingera na račun Rusije i projekta Južni tok.

U svakom slučaju, u odgovoru na napad Evropske komisije na gasovod Južni tok, zamenik ruskog ministra energetike Anatolij Jankovski je juče rekao da „Rusija ne prihvata da se pravila Evropske unije odnose na prekogranične projekte, kao što su gasovodi koji nisu stacionirani samo na teritoriji Unije“, adirektor izvoza u ruskom Gaspromu Aleksandar Medvedev je na tom skupu u Briselu jasno poručio da uprkos svemu „ništa ne može da spreči izgradnju Južnog toka“.

Isto tako, i ministarka Zorana Mihajlović je u osvrtu na stavove visokog funkcionera Evropske komisije da zemlje-učesnice Južnog toka moraju iznova pregovarati sa Gaspromom, kazala da se „ne može od Srbije očekivati da revidira ugovore, a da to nije uradila ni jedna od drugih država, pa ni članica Evropske unije kao što je Bugarska“. A na kraju ona je dodala da bi takva revizija energetskog sporazuma značila – pad srpske vlade.

Prema tome, juče se iz izjava srpskih i ruskih zvaničnika moglo zaključiti da ni ovaj najnoviji evropski pokušaj da se obori Južni tok i sve vrati na početak, blago rečeno nije naišao na odobravanje. Štaviše, iz saopštenja srpske i ruske strane se vidi da se ne uzbuđuju mnogo zbog toga, i da barem zasad nemaju nameru da se povuku pred pretnjama Evropske komisije. Svidelo se to Briselu ili ne.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Један коментар

  1. Gojko B. says:

    Naravno , što bi se uzbuđivali . Koliko god Evropa negoduje , što ona nije ta koja će uslovljavati , ko će a ko nemože biti korisnik gasovoda . Ovog puta svoje pretnje može , po naški , okačiti mačku o rep . U ostalom Brisel vrlo dobro zna koristi južnog toka . . .

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u