RUSIJA – SAD: Novi „hladni rat“ zbog Snoudena, Sirije ili nečeg trećeg?

RUSIJA – SAD: Novi „hladni rat“ zbog Snoudena, Sirije ili nečeg trećeg?

9 августа 2013

Putin ObamaOdustajanje predsednika SAD Baraka Obame od ličnih kontakata s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, koji su bili planirani za septembar, izaziva živo interesovanje u sredini stručnjaka. Analitičari navode pretpostavke o tome do čega može da dovede zahlađenje u odnosima šefova država.

„Hladni mir“: ako se ova sintagma primeni na perspektive rusko-američkih odnosa u narednim godinama, postaje ključna za mnoge politikologe. Potpuno je očigledno da se zaista nakupilo mnoštvo protivrečnosti između Moskve i Vašingtona: to je i situacija u Siriji, i evroPRO, i „spisak Magnitskog“ i napokon, to što je Rusija pružila privremeno utočište bivšem saradniku CIA i NSA Edvardu Snoudenu.

Međutim, u svim političkim realijama postojao je direktan kanal za vezu između predsednika kao instrument za regulisanje spornih pitanja. U svakom slučaju, dijalog nije dozvoljavao silama koje su zainteresovane za strogu konfrontaciju Rusije i SAD da diktiraju svoje uslove. Čini se da je sad na inicijativu Vašingtona ovaj mehanizam zamrznut na dugo vremena.

Američki stručnjak fonda „Nasleđe“ Ariel Koen nastalu situaciju naziva kontraproduktivnom:

Previše je toga što možemo da izgubimo u našim odnosima: i u oblasti energetike, i u ekonomskoj saradnji, i u međunarodnoj bezbednosti. Rusima su potrebni američka tehnologija i investicije na Arktiku, u projektima za vađenje nafte i gasa, u razvoju Dalekoistočnog regiona, a između ostalog, obema zemljama prete islamski ekstremisti. Lideri čečenskog podzemlja su nedavno najavili da će napasti Olimpijske igre u Sočiju, a SAD su bile primorane da zatvore svoju ambasadu zbog pretnji u Jemenu. Siguran sam da će američke specijalne službe sarađivati s Rusijom kako bi sprečile napade na olimpijske objekte u Sočiju. Ima masa stvari koje bismo mogli da radimo zajedno, ali nažalost, ljudi s mentalitetom iz vremena hladnog rata nisu spremni da odgovore na pravi način i to je njihova velika greška.

Direktor italijanskog lista „Geopolitika“ Gracijani Tiberio pogoršanje u odnosima između Moskve i Vašingtona povezuje s globalnim ambicijama SAD, koje Rusija kao jedan od ključnih međunarodnih igrača ne može da podrži:

Nisam od Obame očekivao ovakav korak, jer je u vezi sa slučajem Snoudena Rusija pokazala otvorenost koju je SAD trebalo da iskoriste. Međutim, to se nije desilo. Ova situacija podseća na raspoloženje hladnog rata. Čini mi se da odustajanje Obame od sastanka s Putinom u stvari nije samo okretanje od Moskve, već i od svojih evropskih saveznika. Drugim rečima, SAD osećaju da se EU ponekad ne slažu s američkom politikom. Takođe treba istaći da nametanje SAD u geopolitičkom evroazijskom prostoru stvara probleme Rusiji – centralnoj zemlji u regionu. Zato, ako se govori o povratku na hladni rat, to je pravac, koji su izabrale SAD, a ne Rusija.

Srpski politikolog Đorđe Vukadinović skreće pažnju na to da Vašington nastavlja sa sprovođenjem politike dvostrukih standarda, što je sasvim očigledno pokazala situacija u vezi sa Snoudenom:

Da je Snouden dao neku informaciju o Kini ili Rusiji mislim da bi bio kandidovan za Nobelovu nagradu. Ali, pošto se stvar tiče Amerike, ispostavilo se da je neprijatelj. Opet, Snouden nije glavni uzrok za otkazivanje susreta. Glavni uzrok su Sirija i druge zemlje u kojima američka strategija za pojačavanje kontrole nad Bliskim istekom šlajfuje. Vašington bi mnogo lakše zaboravio na Snoudena da je obezbedio podršku Moskve u sirijskom pitanju. Ipak, zahlađenje u odnosima između Vašingtona i Moskve smatram prolaznim.

Činjenica jednostranog odustajanja Baraka Obame od kontakata na najvišem nivou je bezuslovni korak unazad, smatra se u stručnom društvu. I sva punoća odgovornosti za političke posledice počiva na Beloj kući, u kojoj danas privremenu pobedu očigledno osvaja „partija konfrontacije“. Ostaje nam da se nadamo da namere da se Moskva i Vašington konačno posvađaju neće izaći iz okvira elementarne logike i pragmatizma.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u