RUSKI MEDIJI: Niko se u Evropi ne bi usudio da dočeka Putina tako toplo kao što je Srbija

RUSKI MEDIJI: Niko se u Evropi ne bi usudio da dočeka Putina tako toplo kao što je Srbija

26 oktobra 2014

vnkfdjhgiup4353-600x425Vladimir Putin je zakasnio na sastanak sa Angelom Merkel zato što je slavio oslobođenje Srbije od nacističkih okupatora. Predsednik Srbije dodelio je Putinu orden nazvavši Rusiju velikim prijateljem Srbije. Sve ovo se dešava u vreme kada se Srbija priprema da postane članica NATO-a i EU.

Pravda.Ru je intervjuisala šefa Instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa sa Ruske akademije nauka, Polinu Sokolovu o ovom paradoksu.

„Da li ova topla dobrodošlica srpske administracije znači nešto ili je to samo formalnost?“

„Bio je to indikativni događaj, zato što Rusija prolazi kroz složenu političku situaciju zbog rata sankcijama sa EU, SAD i drugim državama. Srbija, kao kandidat za EU, već je dugo pod pritiskom. Zapad želi da se Srbija priključi sankcijama protiv Rusije.

Putinova poseta Srbiji i način na koji je tamo dočekan, zaista je izvanredan događaj. Nijedan evropski lider se danas ne bi usudio da dočeka Putina tako toplo.

Međutim, ne bih posmatrala ovo samo iz ugla bilateralnih odnosa. Ako pogledamo odnose između Srbije i Rusije, bez obzira na rat sankcijama, onda je ovo prilično tradicionalan događaj.

Ipak, vojna parada je bila nešto sasvim novo. Bila je to prva takva parada u Beogradu u poslednjih 30 godina. Mislim da se može objasniti poreklom zasedajuće srpske administracije. Predsednik Nikolić i premijer Vučić su članovi srpske napredne stranke koja se drži nacionalne i patriotske ideologije, te poštuju heroje Drugog svetskog rata. Sledi da se ideološki koreni ruske i srpske administracije poklapaju.

Srbija se jako trudi da održi svoju neutralnost povodom događaja u Ukrajini. Srbija se ne udružuje sankcijama protiv Rusije zato što ima veoma bliske bratske i duhovne odnose sa Rusijom.

Ipak, Bugarska se tako ne ponaša, iako je i ova država bliska sa Rusijom. Bugarska je igrala drugačiju ulogu u Drugom svetskom ratu.

Za srpsku administraciju i stanovništvo, odnosi sa EU predstavljaju stratešku ulogu. Niko nije očekivao da će baš ova vlada potpisati sporazum o Kosovu tako brzo.

Srbija je jedna od najrazvijenijih država zapadnog Balkana. Sa ekonomskog stanovišta, Srbija je dobro pripremljena za članstvo u EU. Ustav Srbije isključuje članstvo u NATO-u, što je prepreka za državu da se priključi EU.

Ako se Srbija ne priključi NATO-u, biće jedina država koja će se priključiti EU bez da je članica NATO-a. Biće veoma interesantno posmatrati kako će se situacija dalje razvijati.

Za sada, mislim da se to neće desiti. Srbija ima krvavu istoriju sa ovim blokom. Slogani poput „Putine, spasi nas od NATO-a“ izražavaju emocionalni stav ljudi koji su proživeli NATO bombardovanje 1999. godine. Srbija sprovodi razgovore sa NATO-om zato što je savez okvirna struktura kao i Evropska unija. Savez je odgovoran za čitav balkanski region na putu ka evrointegracijama, što je njihova primarna strategija u budućnosti“.

„Izveštava se da Rusija aktivno ulaže u srpsku ekonomiju. Da li je to istina?“

„Rusija nije među prvih 5 investitora. Najveći investitiori su Italija, Nemačka, Austrija, Slovenija i Francuska. Ruski Gaspromneft je stekao deo srpske naftne industrije. Ova ruska kompanija je najveći investitor.

Ulaganje Rusije u Srbiju je u poslednje vreme u porastu. Po cirkulaciji robe, Rusija je rangirana kao treća posle Italije i Nemačke. Treba se uzeti u obzir činjenica da je cirkulacija robe između Srbije i Rusije neuravnotežena. Ruski nosači energije predstavljaju 70% ruskog izvoza jer Srbija zavisi od ruskih sirovina.

Rusija i Srbija imaju zonu slobodne trgovine koja ima veoma ozbiljan potencijal za razvoj. Ukrajina bi mogla da prati primer Srbije kao država koja je članica zone slobodne trgovine sa Rusijom, a koja se pomera ka Evropskoj uniji. Ne mislim da će se odnosi između Rusije i Evropske unije znatno pogoršati.

Ukrajinska kriza će se razrešiti pre ili kasnije. Ruski odnosi sa Srbijom i drugim državama zapadnog Balkana mogu doprineti stvaranju zajedničkog evropskog prostora, uključujući Rusiju i bivše sovjetske države. Ovo je u suštini jedini način da se reši problem granica i statusa.

„U Srbiji ne postoji politička partija koja bi se potpuno okrenula od EU ka Rusiji. Putin je ekstremno popularan na Balkanu, ali kod emocionalnih ljudi sa određenim shvatanjem. Oni ne predstavljaju nikakvu vrstu sile sa političkog stanovišta. Postoje tri stranke u Srbiji koje propagiraju okretanje od Evropske ka Carinskoj uniji. To su Dveri, Ruska stranka i Demokratska stranka Srbije. Nažalost, oni nisu dobili mandate u parlamentu. Možda je balansiranje između Rusije i Evropske unije neophodna jedinstvenost srpske politike. Nadajmo se da je hladni rat istorija. Verujem da je ruska integracija u globalnu ekonomiju i globalne međunarodne odnose neizbežna“.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. ck says:

    "Za srpsku administraciju i stanovništvo, odnosi sa EU predstavljaju stratešku ulogu" - kaže nam Polina Sokolova. Usuđujem se da kažem da navedena tvrdnja ne važi za stanovništvo. Postojeću administraciju nije glasalo 75% od ukupnog broja birača. To znači da najmanje 75% birača ne smatra EU strateški neophodnom za razvoj Srbije. Na proteklim izborima birana je administracija države a ne EU tako da oni koji danas čine tu administraciju nemaju nikakva ovlašćenja ni legitimitet da svoj izbor poistovećuju sa opredeljenjem za EU. Ruska integracija jeste neizbežna samo je pitanje pod kojim uslovima za Rusiju. Pod dosadašnjim svakako nije neizbežna. Brojni su ruski autori koji to tvrde i dokazuju.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *