S. Biserko, nevladin ili vladin aktivista

S. Biserko, nevladin ili vladin aktivista

27 јануара 2013

Sonja BiserkoDelovanje nevladinih organizacija neoliberalnog profila, njihovi nastupi i propaganda, imali su veliki uticaj na uspon desnice u srpskom društvu. Patriotske organizacije nastale su kao reakcija na sve jače delovanje NVO posle 5. oktobra. Pokreti kao što su „Naši“ ili „1389“, formirani u poslednjoj deceniji, rezultat su nezadovoljstva stanjem u društvu, čemu su doprinele i NVO svojim delovanjem, koje ovi smatraju pogrešnim, pišu “Novosti“.

Sagovornici tog lista na ovu temu tvrde i da su desničarske organizacije stvorene kao reakcija na napade na društvo i državu, o čemu su političke partije ćutale.

– Što su nevladine organizacije bivale agresivnije u društvu, to su se mladi više učlanjivali u patriotske pokrete – kaže Miša Vacić, portparol SNP „1389“. – Mi smo nastali kao reakcija na napade na državu, a partije nisu smele da izađu na crtu tim organizacijama i da im se direktno suprotstave.

Vacić pojašnjava da su nakon 5. oktobra spolja podržavane NVO počele sve jače da diktiraju novi sistem vrednosti u mnogim oblastima – pravosuđu, kulturi, medijima…

– To što oni začnu, Demokratska stranka i LDP izguraju u Skupštini. Tako su NVO samo na papiru bile nevladine. One su zajedno sa DS stvorile sistem represije – svako ko se protivi njihovom delovanju pritisnut je od države, biva hapšen, mediji ga etikiteriju kao huligana, fašistu… E, to je neoliberalni način delovanja – smatra Vacić.

Kao odgovor na sve to, naglašava on, omladina se samostalno organizovala i počela da formira patriotske organizacije kako bi pokazala da se mladi ne slažu sa politikom Sonje Biserko, Nataše Kandić, Miljenka Derete…

S druge strane, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava, protivi se ovakvim tvrdnjama i kaže da su desničarske organizacije nastale kada je na vlast došla konzervativna struja sa Vojislavom Koštunicom na čelu, koji im je omogućio javni prostor za delovanje.

– Nismo samo mi krivi što su se pojavili desničari. Kriva je i konzervativna struja, koja je došla na vlast i nametnula svoj model. Reforme su zaustavljene, a Srbija se okrenula krajnjem konzervativizmu, koji je u suprotnosti sa savremenim evropskim tokovima – kaže Sonja Biserko, za „Novosti“.

Slobodan Samardžić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i potpredsednik DSS, smatra da ovakav stav potiče otud što su se NVO uplašile da će DSS uspostaviti stabilan sistem, u kome one ne bi imale šta da traže.

– Njima odgovara samo kriza, to je humus koji ih drži. Te organizacije su zlo, koje se hrani najgorim što postoji u društvu. DSS je u vreme svoje vlasti uveo pravni poredak i red u mnoge oblasti, što im ne odgovara i zato je naša stranka u fokusu njihovih kritika – uveren je Samardžić.

On navodi da su im i neke stranke davale vetar u leđa.

– To je grupacija kojoj su interesi sopstvene države u drugom planu, a uvek su u pravu neki drugi – iz regiona ili iz Evrope. To su odlike provincijalnog ponašanja – pojašnjava Samardžić.

Inače, desničarske organizacije opet su dospele u centar pažnje nedavno zbog spiska koji je napravio SNP „Naši“, a na kome se nalaze mediji i NVO koje oni smatraju „antisrpskim i izdajničkim“, i koje bi, po njima, trebalo zabraniti.

– Prozapadne nevladine organizacije deluju antiustavno i imaju razne oblike separatističkog delovanja – kaže Ivan Ivanović, iz pokreta „Naši“. – Svi se prave da tako nešto ne postoji, a ako neko želi da one ne budu kažnjene, onda treba da promeni Ustav, koji propisuje kazne za takvo delovanje. Mi smo u više navrata nadležnim organima podnosili dokaze da NVO protivustavno deluju. Ustavni sud treba da reaguje povodom tih dokaza, na osnovu kojih bi mogle da budu zabranjene.

Sonja Biserko odgovara da ona ima pravo da misli šta hoće, pa i to da je Kosovo nezavisna država, i da time ne krši Ustav:

– To što mi govorimo i mislimo je realnost i nije kažnjivo. Ja nisam ništa uradila da Kosovo bude nezavisno, a ako neko misli da ima elemenata za kažnjavanje neka to kaže tužilaštvu.

Kada je reč o zabranama, u više navrata je traženo da pojedine desničarske organizacije budu zabranjene. To se i dogodilo „Obrazu“ i „Nacionalnom stroju“, čiji rad je zabranjen prošle godine.

A na pitanje da li bi neke prozapadne NVO mogle tako da prođu, Sonja Biserko odgovara:

– Nema šansi. Ako nas neko optužuje da se finansiramo iz inostranstva, onda treba da zna da se i naša vlada finansira iz inostranstva, odnosno iz fondova Evropske unije. Pomišlja li neko da kazni Vladu.

Sociolog Slobodan Antonić kaže da to ne može da se poredi:

– Država je jedno, a NVO drugo. Jer, sredstva koja dobija država su javna, postoji evidencija…

Slobodan Samardžić smatra da su NVO zaštićene kao beli medvedi zahavaljujući stranim ambasadama, koje imaju sazvučje sa njihovim delovanjem i načinom razmišljanja:

– Patriotske organizacije nemaju zaštitu, pa ako neko baci oko na njih, pre će postati žrtve progona nego prozapadne NVO.

Sonja Biserko oštro osuđuje spiskove medija i NVO koje su napravili „Naši“. A na pitanje u čemu je razlika između ovih spisikova i onih koje je napravio njen Helsinški odbor sa imenima „nepodobnih intelektualaca“, ona kaže:

– To nisu spiskovi. Mi smo samo naveli imena ljudi koji se protive saradnji sa Haškim tribunalom.

Navodeći razlike između desničarskih i neoliberalnih nevladinih organizacija, Miša Vacić kaže:

– Mi se u svemu razlikujemo od njih. Oni krše Ustav govoreći da je Kosovo nezavisno, a mi ga branimo i kažemo da je KiM deo Srbije. Tvrde da je bilo genocida u Srebrenici, a mi kažemo da genocida nije bilo. Zalagali su se za hapšenje naših generala i za izručenje Haškom tribunalu, a mi tvrdimo da su oni heroji…

Predsednica Helsinškog odbora te razlike vidi malo drugačije, pa kaže:

– Mi zagovaramo evropske vrednosne sisteme, nikoga ne napadamo, dok oni svojim delovanjem stvaraju tenziju i vrlo su diskriminatorski nastrojeni. Mi se zalažemo za ljudska prava, jednakost, bezbednost…

Slobodan Samardžić oštro kritikuje delovanje NVO, koje, kako ističe, finansirane iz inostranstva, povlače poteze suprotne interesima naroda i države, deluju totalitarno, promovišu mediokritetstvo… Vode ih, tvrdi, ljudi koji su neuspešni u svojim karijerama i koji lične probleme rešavaju terajući inat srpskom društvu.

Selaković: Orkestrirana paljba

– Ne odlučuje ministar pravde i državne uprave o tome da li postoje uslovi da se nekom zabrani delovanje – kaže, za „Novosti“, Nikola Selaković, ministar pravde. – I ne bi trebalo unapred praviti podele unutar NVO sektora. Ministarstvo niti tuži niti sudi. Lično, javno osuđujem sejanje mržnje, svaku hajku, harangu, napad na pojedince i organizacije od koje god strane da dolaze. Ali, od mene niko ne može da očekuje da procesuiram.

On navodi da je tužilaštvo već reagovalo tim povodom:

– Onima kojima se žuri poručujem da je pravda dostižna. Ali, dići celu Srbiju na noge zbog 200 plakata sa nekim optužbama koje se iznose godinama na internet-sajtovima i u medijima i da to postaje državno pitanje broj jedan, jeste preterivanje. Pored svih muka koje imamo u državi, ne treba nam ta orkestrirana paljba dela javnosti. Znam da paljenje zastave sa fantomkom na licu nije Srbija. To se nije radilo ni u vreme kada je Srbija bombardovana.

(Novosti)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u