Sjedinjene američke korporacije: prisluškuju, zatvaraju i ubijaju

Sjedinjene američke korporacije: prisluškuju, zatvaraju i ubijaju

15 juna 2013

Boris AleksicPiše: Boris Aleksić

Da SAD zaista nude najbolje što zapadna demokratija ima, kao i sve što privatni sektor poželi, svedoči ubrzan razvoj pojedinih poslova u ovoj zemlji, koji donose i ogromnu zaradu.

Tako građani Sjedinjenih država mogu zanimanje da potraže u sve brojnijim privatnim vojnim kompanijama. Još u vreme Džordža Buša privatne vojne kompanije su po ugovorima sa Pentagonom zapošljavale četiri puta više ljudi od Ministarstva odbrane. Nezavisni istraživači smatraju da je otprilike 1,271 državnih preduzeća i 1,931 privatnih preduzeća uključeno u projekte državne bezbednosti, borbe protiv terorizma i prikupljanja obaveštajnih podataka. Ona imaju objekte u oko 10,000 mesta u SAD i zapošljavaju 854,000 ljudi, koji raspolažu sa službenim legitimacijama američke tajne policije. Novinari koji se bave istraživačkim radom upozoravaju da iza ovih kompanija stoje najmoćnije korporacije poput BAE Systems, United Defence Industries, Lockheed Martin, sponzori Lazard Frères, Goldman Sachs, Deutsche Bank, kao i karteli British Petroleum i Shell Oil. Tokom agresije na Irak oko 100,000 privatnih vojnika je angažovano od strane CIA i Pentagona. Privatna vojna kompanija Blekvoter (Blackwater) koja zapošljava „zaslužne“ kadrove Vojske SAD i bivše direktore CIA, u Iraku je pokazala svoje „junaštvo“ ubijanjem nenaoružanih civila. Podsetimo se da je još 1995. godine jedna druga privatna kompanija MPRI bila uključena u obuku hrvatskih paravojnih snaga, agresiju na RSK i genocid nad srpskim narodom. Danas ona ima ugovore sa vojnom bazom Bondstil na KiM. MPRI je osnovao general Karl Vuono načelnik generalštaba Vojske SAD u Zalivskom ratu. Sve ove firme su angažovane od strane Pentagona i američke tajne policije kako bi obavile njihov prljav posao i po pravilu su umešane u brojne i teške zločine.

Pored sve moćnijih i brojnijih privatnih vojnih kompanija, posao koji cveta u SAD su privatni zatvori. U pitanju je biznis koji godišnje donosi više od milijardu dolara i čiji se obim povećava. Najveći sistem privatnih zatvora u Sjedinjenim državama poseduje Kazneno-popravna korporacija Amerike (KPK) koja ima 60 objekata sa više hiljada pritvorenika. Da im posao ide od ruke i da dobijaju sve veći broj sužnjeva na staranje, dokazuje i poziv ove privatne kompanije upućen na adresu 48 saveznih država da otkupe njihove zatvore. Za ove potrebe KPK je izdvojila 250 miliona dolara. Ona je tokom samo dve godine ostvarila profit od 133 miliona dolara, od kojih je 3 milona uložila u lobiranje. Korisnik njenih usluga je i Američka agencija za imigraciju i carinu.

Pored ovih sve popolarnijih profesija, SAD nude priliku građanima da se zaposle i u privatnim kompanijama koje se bave prisluškivanjem.

Nedavno je Edvard Snouden, 29-godišnji Amerikanac javno preko lista Gardijan saopštio da je medijima dostavio podatke o internet špijuniranju, koje sprovodi američka vlada. Snouden je 20. maja napustio Sjedinjene Države i sada se nalazi u Hong Kongu. Nekada je radio kao tehnički asistent u CIA, da bi kasnije kao službenik „Buz Alen Hamiltona“, privatne firme koju je angažovalo ministarstvo odbrane, učestvovao u tajnom projektu Nacionalne bezbednosne agencije (NSA). Snouden je otkrio detalje vezane za tajni program Prizma u okviru kojeg je NSA prisluškivala građane i preuzimala podatke sa društvenih mreža i od internet provajdera.

Prizma je navodno pokrenuta kao zamena za praksu razvijenu u vreme Džordža Buša kada su između 2004. i 2007. godine sudije po predlogu izvršne vlasti davale naloge za prisluškivanje građana bez postojanja opravdane sumnje da su oni povezani sa teroristima ili nekom drugom kriminalnom grupom. Međutim, ni aktivnosti Prizme nisu bile pokrivene sudskim nalogom i postojanjem opravdanom sumnjom. Preko ovog sistema Vlada SAD je počela da prati sve građane i prikuplja podatke o njima tražeći potencijalne teroriste.

Snouden navodi da je američka tajna policija učestvovala i u velikom broju hakerskih napada širom sveta. On ističe da je NSA izvela 61,000 napada, od kojih su stotine za metu imale Hong Kong. SAD, NATO i EU se sa jedne strane navodno bore protiv sajber terorizma i kriminala, a sa druge strane koriste ta sredstva kako bi napali druge države. Poznata ruska kompanija Kasperski otkila je do sada najopasniji virus Flejm namerno ubačen preko interneta od strane SAD s ciljem napada na Iran. Međutim ovaj virus može pored napada na kompjuterske sisteme i njihovog uništenja, da neopaženo prikuplja informacije sa računara i iz njegove neposredne blizine, aktiviranjem mikrofona i drugih uređaja.

Vlada SAD teži tome da što više zna o svojim građanima i građanima drugih zemalja, ali zato čini sve što je u njenoj moći da sakrije podatke o svojim aktivnostima. Bivši guverner Minesote Džesi Ventura je objavio da su vlasti Sjedinjenih država u samo jednoj godini 16 miliona dokumenata proglasile za državnu tajnu.

Dok totalitarni poredak i privatne kompanije sve jasnije pokazuje svoje lice i moć u SAD, sa druge strane sveta u Rusiji dešava se nešto sasvim suprotno. Ruski predsednik Vladimir Putin je nedavno u razgovoru sa novinarima istakao da telefonski razgovori mogu da se prisluškuju samo u okviru zakona, pojasnivši da je u Rusiji bez dozvole suda prisluškivanje nemoguće, kako i treba da bude u jednom civilizovanom društvu. Takođe, Putin je svojom nacionalnom strategijom ojačao rusku državu i sprečio privatne korporacije sa Zapada i tajkune da zavladaju Rusijom.

Ipak ovde nije reč o prostom sukobu Rusije i SAD, već o borbi dva koncepta razvoja ljudske civilizacije. Prema ruskom konceptu, građani će odlučivati o svojoj sudbini pa i o sudbini svoje države, dok prema drugom konceptu primenjenom u SAD građani gube značaj, a njihova država postaje vlasništvo korporacija gladnih za profitom. Na svima nama je da se opredelimo koji put ćemo krenuti.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *