Skreće li se udesno?

Skreće li se udesno?

9 jula 2014

SanjaModrićPiše: Sanja Modrić

U posljednje vrijeme postala je megapopularna teza da Hrvatska, navodno, skreće udesno.

Kao ključni argument redovito se navode podaci anketa koje bilježe rast HDZ-a, a pad SDP-a, odnosno političke garniture koja stoji iza sadašnje Vlade i premijera Milanovića.

Riječ je, međutim, o veoma nonšalantnom pojednostavljenju prema kojemu bi ozbiljni analitičari za sada morali pokazivati veliki oprez.

Rezultati više uzastopnih istraživanja o popularnosti stranaka svjedoče, naime, da su ocjene o nekom radikalnom desnom skretanju utemeljene na brzopletom zaključivanju. Iz svih tih anketnih postotaka ne može se iščitati da su se hrvatski birači snažno okrenuli desnim vrijednostima premda se razlika između HDZ-a i SDP-a u korist opozicije konstantno pomalo povećava. To opet potvrđuje i najnovije istraživanje Promocije plus.

Kad bi građani ovog časa birali svoje favorite na političkoj sceni, za udio u vlasti pojedinačno bi se kvalificirale samo HDZ, SDP i Orah, a ljevica bi u toj konstelaciji ostvarila sasvim nelošu prednosti nad desnicom.

Odnosno, iako HDZ opet bilježi najbolji rezultat od 23,1 posto podrške, a SDP ima samo 19,1 posto, Orah Mirele Holy, sa 12, 6 posto, donosi ljevici lijepu prevagu od ukupno 31,7 posto.

Ispod praga sada ostaju četvrtoplasirani HNS sa 3 posto, HSS s 2,9 posto, Laburisti sa 2,7 posto i redom svi drugi brojni aspiranti koji kotiraju još slabije.

Naravno, dvije najveće stranke na parlamentarne izbore uvijek izlaze u koalicijama, bitna je i vaga u izbornim jedinicama, ali ovo je koristan pokazatelj da se dobije neki osjećaj o trenutnim odnosima snaga.

A pogledajmo onda i postotke kad se u igru uključe i koalicije.

HDZ i njegovi partneri dobivaju 28,3 posto, a još desniji Savez za Hrvatsku 5,6 posto. Prema tome, desnica momentalno ima podršku ukupno trećine, odnosno 33,9 posto birača.

S druge strane je lijeva skupina u kojoj se 23,3 posto birača sada opredjeljuje za Kukuriku koaliciju, a još 13,4 posto za Orah. Zajedno, to je 36,7 posto, dakle opet više nego što dobiva desnica.    Jasno da su ti pokazatelji nedostatni za bilo kakve velike prognoze bilo predsjedničkih, bilo parlamentarnih izbora.

Prvo, do jednih, a pogotovo do onih drugih izbora, ima još dosta vremena.

Drugo, na jednima i drugima imamo dvokružna glasanja i pitanje je kako će se posjednici »propalih« glasova, kojih redovito ima puno, pregrupirati u kojem finalu.

Treće, ne može se prognozirati izlaznost, a o njoj mnogo ovisi.

I četvrto, dok je realna snaga desnice uglavnom već zaokružena i konačna, na pozicijama lijevog krila su i reformisti Radimira Čačića, Bandić, Jurčić, manjinske stranke, pa i veliki dio glasača Nikice Gabrića. Tek ćemo vidjeti kako će svi oni uključiti u izbornu arenu. To u cjelini nisu neke glomazne brojke, ali su i te kako bitne za naše pitanje je li Hrvatska skrenula udesno.

Čini se da ipak ne.

Vodu na taj mlin nose i podaci o popularnosti predsjedničkih kandidata ljevice i desnice. U ovom istraživanju Josipović je prvi sa 30,9 posto, slijedi ga Mirela Holy sa 10,5 posto, a tek treća je Kolinda Grabar Kitarović sa 8,6 posto.

Možda će se stvari do izbora promijeniti, možda će se bitno promijeniti. Ali sada nema dokaza da lijevi birači okreću kaput. Ima samo za to da ih je sadašnja Vlada razočarala.

(Novi list – Rijeka)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *