Slobodni i nesmetani radovi na projektu velike albanske države

Slobodni i nesmetani radovi na projektu velike albanske države

18 maja 2013

Berisa_Taci_Ahmeti011Piše: Nikos Arvanites

Rezultati drugog kruga lokalnih izbora u Makedoniji šalju poruku da albanska partija DUI Ali Ahmetija drži osam ključnih opština sa albanskom većinom a, pre svega, centar velike Albanije u BJR Makedoniji – Tetovo odakle se više od 40 godina deluje u pravcu integracije Albanaca na Balkanu.

U drugom krugu lokalnih izbora u BJRM od 1.743.403 glasača učistovalo je prema proceni, 65 odsto. Izbornu pobedu proglasile su vladajuće partije VMRO-DPMNE i albanska partija DUI. Kandidat VMRO-DPMNE za gradonačelnika Skoplja, Koče  Trajanovski je osvojio značajnu i ubedljivi pobedu u glavnom gradu.

Albanska partija Ali Ahmetija DUI dobila je veliku pobedu u Tetovu gde je pobedila Teuta Arifi i postala novi gradonačelnik ovog grada, veoma značajnog za albanske nacionalne interese.

Evidentno je da je došlo do nove homogenizacije Albanaca i jačanja politike DUI i Ali Ahmetija koji je blizak sa kosovskim premijerom Hašimom Tačijem i albanskim premijerom dr Sajli Berišom. DUI je ojačala svoju poziciju koja albanski nacionalni korpus vodi ka federlizaciji države u bliskoj budućnosti.

Nastavak puta Envera Hodže

Svojevremeno je u memorandumu foruma albanskih intelektualaca sa Kosova iz 1995. pisano:

Oko sedam miliona Albanaca danas se na Balkanu prostire na 55-60.000 km2, a suvereni su na svega 28.565 km2. A 7,5 miliona Srba prostire se na više od 100.000 km2, 500.000 Crnogoraca na 13.713 km2; 1,3 miliona Makedonaca na 25.713 km2 i 9,5 miliona Grka na 130.000 km2.

Albanski intelektualaci su kasnije bili podržani sličnim pamflletima Albanske akademije nauka krajem 1998. i početkom 2001. godine o velikoj integraciji Albanaca na Balknu. Stvaranjem Kosova kao nedovršene, ili kako Čomski kaže neuspele, države otvara se pitanje širenja albanske državotvornosti na BJR Makedoniju, delove juga Srbije ali i severeni Epir (Ćemerija) u Grčkoj. Taj plan se fazno ali sve očiglednije ostvaruje.

Bitka za životni prostor Albanaca i njena modernizacija krenula je iz Albanije preko dr Salji Beriše u statusu predsednika države, a kasnije premijera sa najačim uticajem na Balkanu iza koga je i moćni klan Beriša koji drži važan segmenat narko mafije i povezan je sa uticajnim krugovima u SAD i Nemačkoj. Beriša samo na drugi radikalni način nastavlja put svog pacijneta, diktatora Envera Hodže, projektanta puta velika Albanija.

Tači i Ahmeti kursisti istih škola

Ako se osvrnemo na  lokalne izbore u BJR Makedoniji onda dolazimo do zaključka da ono što je na Kosovu DPK Hašima Tačija to je u BJR Makeoniji, posebno u zapadnoj Makedoniji i delovima Skoplja, DUI Ali Ahmetija. Hašima Tačija i Ali Ahmetija vezuje zajenička političko-diplomatska ali  i terorističko-vojna obuka u Švajacarskoj i Albaniji, devedesetih godina prošlog veka. Kosovski premijer Hašim Tači tajno je pripremao svoj uspon do vodećih krugova Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) za vreme boravka u Švajcarskoj, od 1994. do 1998. godine. Pored Tačija, centralnu ulogu imale su i druge izbeglice kao što su Džavit Halili, Bardil Mahmuti, Fazli Veliu i Ali Ahmeti. Pristalice OVK redovno su se sastajale u severnom gradu Arau, a značajna finansijska sredstva prikupljana su u okviru albanske dijaspore u ovoj zemlji. Švajcarska je bila politička baza regrutovanja, kao i Nemačka, za ono što će biti 1998. i 1999. godine. Nemačka BND je stajala iza obuke Tačija i ostalih drugova kako u Švajcarskoj tako i u  Nemačkoj. Bujar Bukoši je organizovao devedsetih godina, preko Kosovskog fonda, sredstva za obuku, naoružanje i logistiku vođama OVK. Tači i Ali Ahmeti su bili na istoj obuci, specijaloizvani za gerilsku borbu što su i primenili 1998/1999, Tači na Kosovu a Ahmeti 2001. godine u BJR Makedoniji. Istovremeno Tači, u borbi za vlast protiv Ramuša Haradinaja, dogovorio se sa Ahmetijem da potisne DPA u BJR Makedoniji gde je lider Menduh Tači a ranije je bio pokojni Arben Džaferi. Njihov zajednički priajtelj i mentor je premijer Albanije dr Salji Beriša koji radi na uspostavljanju  koncepta velike Albanije, naravno rafinirano…

Federalizacija BJR Makedonije i velika Albanija

Prema popisu iz 2002. godine, Makedonija ima više od dva miliona stanovnika, pri čemu je 64,18 odsto Makedonaca, dok Albanci čine četvrtinu stanovništva. Procene su da Albanaca ima i više, ali da se u poslednje vreme mnogi izjašnjavaju kao Turci, zbog mogućnosti da dobiju turski pasoš. Krajem novembra 2012. godine na 100-godišnjicu albanske državnosti –zastave, u Skoplju bio je veliki skup trojice vođa Saljija Beriše kao  premijera Albanije, Hašima Tačija kao premijera Kosova i Alija Ahmetija kao lidera vladajuće partije DUI u BJRM. Na proslavi stogodišnjice albanske zastave, Tači je rekao da je Kosovo danas nezavisno, čestitajući Beriši što Albanci imaju dve države. On je, nekoliko puta euforično pozdravljan, zahvalio Albancima u Makedoniji za podršku u oslobodilačkom ratu i Makedoniji za priznavanje Kosova kao nezavisne države, dodavši da i Albanci u Preševskoj dolini treba da imaju ljudska prava prema demokratskim standardima.

Iz Skoplja idemo na Kosovo, slobodno Kosovo, idemo bez granice, rekao je Beriša.

Pre nego su došli na svečanost, Tači i Beriša su položili cveće na spomenik bivšem komandantu OVK Ademu Jašariju, koji je  podignut u skopskom selu Raduša.

Ali Ahmeti zalaže se za jako Kosovo i federalizciju BJR Makedonije što sada ne pokazuje intezivno ali radi na tome sa vlastima u zapadnoj Makedoniji i povezivanjem sa Tiranom. Ali Ahmeti je za jedinstveno Kosovo pod vlašću Prištine. On kaže  da ni autonomija za sever Kosova ni reciprocitet između Kosova i Preševske doline nisu dobra rešenja. Na severu Kosova treba da funkcioniše zakon. Po Ahmetiju, Makedonija nema potrebe da bude deo tih problema već treba da sprovodi Ohridski sporazum, da se reši problem imena države i da se zemja integriše u EU i NATO.

Ukoliko dođe do promena granice, ne preuzimam odgovornost da budem čuvar mira u Makedoniji jer može doći do situacije da ljudi počnu da se samoorganizuju i da niko ne može da ih kontroliše, kao što je bilo 90-ih, 1999. i 2001. godine, naveo je Ahmeti, čija je stranka deo vladajuće koalicije u Makedoniji. Ahmeti je tako, jasno zapretio svom političkom partneru, lideru VMRO-DPMNE i premijeru Gruevskom.

Postoje dokazi da je Ali Ahmeti, prema medijskim izvorima sa Kosova i BJR Makedonije, bio rezident 80-tih i početkom 90-ih godina SDB Jugoslavije i Srbije i da je još 1980. godine pripadao ekstremističkim markstičkim partijama vezanim za režim Envera Hodže i albansku emigraciju. Ali Ahmeti je vešt i obučen za krizne situacije. Ume da igra ulogu političara koji želi stabilnu BJR Makedoniju. Cilj mu je federalizacija države i dalja ekspanzija uticaja prema Grčkoj.

Vlast partije DUI zadire u ministarstva odbrane i policije, parlament, tajne službe ali i finansije. Ahmeti je vlast u suverenoj državi BJR Makedonija, a Tači – premijer države u pokušaju. Obojica su pod zaštitom dr Beriše koji preko Kosova i BJR Makedonije afirmiše new dil, odnosno izgradnju autoputeva u izvođenju američko-turske kompanije Behtl-Enkel koja gradi kroz Balkan i već je povezala Prištinu sa albanskom lukom Drač na Jadranu.

(BalkanMagazin.net)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *