ŠOJGU: Ukrajina je praktično u građanskom ratu

ŠOJGU: Ukrajina je praktično u građanskom ratu

23 маја 2014

sojgu_310x186Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ocenio je na otvaranju međunarodne konferencije o globalnoj bezbednosti da je Ukrajina praktično skliznula u građanski rat“.

„Nakon što je silom uklonjen sa vlasti predsednik (Viktor Janukovič) uz aktivno učešće spoljnih snaga, zemlja je praktično skliznula u gradjanski rat“, rekao je ruski ministar i upozorio da je u Evropi veštački stvoreno žarište napetosti.

Šojgu je na konferenciji na kojoj učestvuje i ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić skrenuo pažnju na problem uticaja „obojenih“ revolucija na globalnu bezbednost i istakao da su one značajan faktor destabiliacije u mnogim regionima sveta.

Među negativnim primerima on je pomenuo i „rat protiv Srbije““.

„Fenomen obojenih rezolucija postaje značajan faktor destabilizacije situacije u mnogim regionima sveta. Pod izgovorom širenja demokratije narodu se nameću tuđe vrednosti. Socijalno-ekonomski i politički problemi pojedinih država koriste se za smenu nacionalno orijentisanih vlada režimima koji se kontrolišu iz inostranstva“, rekao je Šojgu i dodao da se to obezbeđuje „pokroviteljima“ nesmetani pristup resursima tih država.

Prema rečima ruskog ministra, obojene rezolucije sve više dobijaju oblik oružane borbe, uz korišćenje svih raspoloživih sredstava uključujući informativni rat i snage specijalne namene.

„Za pojačanje efekta može se koristiti vojna sila u punom obimu. Rat protiv Srbije, udari u Libiji, mešanje u sukob u Siriji su potvrda toga“, upozorio je Šojgu.

U svakom konkrentnom scenariju, napomenuo je on, „povodi za strano mešanje su bili različiti, ali shema realizacije je univerzalna: informativno delovanje – vojni pritisak – smena političkog rukovodstva i promena spoljnopolitičkog i ekonomskog vektora države“.

Kako je dodao, ako ne polazi za rukom da se smeni vlast u zemlji stvaraju se uslovi za oružani sukob s ciljem da se dalje uzdrma vlada koja nije po volji.

Rat protiv Jugoslavije kao negativni primer pomenuli su u svojim govorima i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je govorio posle Šojgua, kao i načelnik Generalštaba oružanih snaga Rusije i zamenik ministra odbrane Valerij Gerasimov.

Gerasimov je, istakavši da su u bliskoj prošlosti SAD i njihovi saveznici svoje vojno-političke ciljeve ostvarivali u otvorenoj oružanoj borbi, kao primere naveo rat u Persijskom zalivu 1991, operacije protiv Jugoslavije 1999, u Avganistanu 2001. i Iraku 2003.

Prema njegovim rečima, te operacije su imale sve karakteristike „tradicionalnih“ vojnih dejstava.

„Njihova jedina razlika je bila povod za započinjanje agresije koja je u većini slučajeva vršena zaobilazeći norme međunarodnog prava. Široko tumačnje formulacije ‘pretnja miru’ i stabilnosti, sadržane u Povelji UN, omogućavala je SAD i drugim zapadnim zemljama da opravdaju otvoreno vojno mešanje u poslove suverenih država“, rekao je general.

Tako je, dodao je, bombardovanje Jugoslavije 1999. započeto pod izgovorom potrebe zaštite kosovskih Albanaca od „genocida od strane vlasti u Beogradu“, dok je u Avganistanu 2001. vojna operacija prikazana kao „borba protiv međunarodnog terorizma“, a u Iraku kao opravdanje poslužilo „sprečavanje širenja hemijskog oružja“koje na kraju nije ni otkriveno.

„U svim nabrojanim slučajevima deklarisani cilj osiguranja mira i stabilnosti nije postignut. Naprotiv, vojna dejstva su donela do eskalacije napetosti, zaoštravanja nesuglasica, intenziviranja oružanog nasilja i građanskih ratova, stradanju civilnog stanovništva“, zaključio je Gerasimov.

U osvrtu na situaciju u Ukrajini, on je rekao da dinamika događaja ne omogućava da se daje dalja prognoza razvoja situacije.

„Ali sigurno se može pretpostaviti da će u resenju ukrajinske krize odlučujuće biti jačanje faktora vojne sile i razmere njene primene što će neminovno negativno uticati na stanje evropske bezbednosti“, naveo je Gerasimov.

On je upozorio da su pojedine zapadne države poostrile antirusku vojnu retoriku i da se povećavaju grupacije NATO u Pribaltiku, Poljskoj, Rumuniji, kao i prisustvo bloka u akvatorijama Baltičkog, Sredozmenog i Crnogo mora.

„Preispituju se rokovi gotovosti snaga primarnog aktiviranja NATO. Povećava intenzitet operativne i borbene pripreme trupa alijanse blizu ruskih granica. U tim uslovima mi ne možemo da ostanemo ravnodušni na događaje i morahcemo da preduzmemo uzvratne mere“, rekao je general, ne precizirajući koje su to mere.

On je takođe primetio da konflikti unutar država prestaju da budu isključivo unutrašnji i sve više poprimaju međunarodni karakter, upozorivši da korišćenje nedržavnih oružanih formacija kao osnovnog instrumenta sile u sukobima dovodi do rasta nekontrolisane sile u svetu, kao što su terorizam, ekstremizam, transgranični organizovani kriminal i plaćenici.

„Čitavi regioni tonu u haos. Takva situacija je jednako opasna i za one protiv kojih je uperena, i za one ko ju je stvorio. Pritom obojene revolucije su jedan od osnovnih izvora njenog nastanka“, zaključio je Gerasimov.

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u