Srbija postaje zemlja samaca, a Beograd grad sa najviše samaca

Srbija postaje zemlja samaca, a Beograd grad sa najviše samaca

2 oktobra 2013

srpska_kucaSvako peto domaćinstvo u Srbiji čini svega jedan član. Od 2,5 miliona naseljenih domova u Republici, po jedna osoba živi u njih čak 555.467, što je za gotovo 50.000 više nego prošle decenije. Istovremeno, broj petočlanih domaćinstava za poslednjih deset godina smanjen za čak 8.500.

Slutnju da Srbija sve više postaje zemlja samaca potvrdili su i poslednji podaci o broju domaćinstava Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prikupljeni na popisu stanovništva 2011. Oni su pokazali da prosečno domaćinstvo u Srbiji broji 2,88 članova. Najviše je dvočlanih domaćinstava, toliko osoba živi pod svakim četvrtim krovom.

– Najbrojnija su domaćinstva u regionu Šumadije i Zapadne Srbije, gde je prebrojano prosečno 3,06 članova – objašnjava Snežana Lakčević iz RZS. – Ove krajeve prate Južna i Istočna Srbija, gde je prosek 2,98. Beogradsko i vojvođansko domaćinstvo gotovo je identično i broji oko 2,7 člana.

Prosečna zajednica života u Srbiji na prethodnom popisu brojila je 2,2 duše, a veći je bio i broj domova sa tri, četiri i pet članova. U odnosu na vreme koje je za nama, nepromenjen je samo broj ognjišta na kome se greje šest i više osoba – nešto manje od sedam odsto.

Najviše domaćinstava zatečeno je u Vojvodini, gde ih je prebrojano 696.000, u centralnoj Srbiji živo je 663.000 ognjišta, dok ih je u Beogradu 606.000. Najmanje domaćinstava je na jugu i istoku republike, gde ih je svega 522.000.

Ovoliko domaćinstava i broj ukućana, u krugovima sociologa i stručnjaka za stanovništvo tumači se kao očekivan. Negativan prirodni priraštaj, visoka stopa migracija i visoka prosečna starost najviše su uticali i na broj domaćinstava.

– Pad ukupnog broja domaćinstava i smanjenje broja članova ne čudi usled upozorenja demografa da nam preti nestajanje – kaže sociolog porodice Dejan Petkovski.

– Pored demografskih faktora, na konačnu sliku uticale su i promene kroz koje je poslednjih decenija prošlo naše društvo. Višečlane porodične zadruge, koje su do Drugog svetskog rata bile stub srpskog sela, danas su izuzetno retke. Sa druge strane, naročito u gradovima, imamo emancipaciju čije je posledica veliki broj ljudi koji žive sami.

Najveći broj samaca je u Beogradu, gde je svako četvrto domaćinstvo samačko. Najmanje ukućana u proseku zabeleženo je u Crnoj Travi, Gadžinom Hanu, i beogradskim opštinama Vračar, Savski venac i Stari grad, gde je prebrojano tek nešto više od dva člana u proseku. Jedno ognjište i novčanik, sa druge strane, deli najviše ljudi u Raškoj oblasti – Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici, gde je prosek veći od četiri člana.

OČEVI U 33, MAJKE U 28. GODINI

Na smanjenje broja članova domaćinstva utiče i sve kasnije stupanje u brak i sve poznije materinstvo. Prosečan muškarac u Srbiji otac postaje u 33. godini, dok žene rađaju sa 27 i po godina. Pozne godine za sklapanje braka jedan su od razloga što približno trećina brakova živi bez potomstva. Majke poslednje dete rode, u proseku, kada imaju nešto više od 28 godina. Ovo potvrđuju i rezultati popisa stanovništva, koji su pokazali da porodica u republici, za razliku od prošle decenije kada je bila četvoročlana, danas – broji samo tri osobe.

(Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *