Србија се удаљава од Русије?

Srbija se udaljava od Rusije?

20 juna 2017

Piše: Tomislav Kresović

Brisel i Vašington bliži od Moskve

Evidentno je da se državna politika Srbije sve više udaljava od Ruske federacije, odnosno od geopolitičkih interesa Rusije u Srbiji. Takav stav nema rukovodstvo Republike Srpske i njen predsednik Milorad Dodik. “Korak po korak” dolazi do udaljavanja državne politike Srbije od Rusije i to može itekako loše da se odrazi po poziciju RS u BIH. To se može videti i po pisanju zapadnih medija. Tako američka agencija Blumberg piše da “Odlukom da poveri mandat za sastav nove vlade Ani Brnabić, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izabrao je nezavisno i novo lice u politici da postane prvi deklarisani gej premijer u istočnoj Evropi, dok pokušava da napravi ravnotežu između nastojanja Srbije da se pridruži EU i održi bliske odnose sa Rusijom“ Ipak opredeljenje predsednika Vučića za proameričku gej političarku Anu Brnabić ne uliva dovoljno poverenja i etičkog pristupa Ruske politike prema predsednici buduće vlade Srbije.

Promena poliitčkog kursa Srbije

Agencija Blumberg piše “Izborom Brnabć i za mandatara za sastav nove vlade aktuelni ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji je lobirao za održavanje snažnih odnose sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, našao se u drugom planu”. Na drugoj strani postoje i disonantni tonovi na Vučićev izbor za predsednika vlade. Vladin list “Rosijska gazeta” piše da je ta kandidatura u „toj konzervativnoj zemlji i celom balkanskom regionu izazvalo nejednoznačnu reakciju“. Pored toga, taj predlog, po ocenama opozicije, pokazuje da predsednik izdaje nacionalne interese u korist zapadnim patronima. Predsednik Srbije Aleksandar Vućić kaže da će Ana Brnabić voditi ekonomski deo, pregovore sa MMF, kao i proces dalje digitalizacije, a da će suštinski politički deo vlade voditi Ivica Dačić. Izborom predsednika vlade definiše se i karakter državne politike koja će biti globalno prozapadna. Vlada Srbije i ministarstvo spoljnih poslova oglušuje se od netaktičnih i ne diplomatskih reči ambadadora SAD Skota Kajla. Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kajl Skot rekao je u Nišu da „ima dobrih razloga za zabrinutost“ zbog postojanja Rusko-srpsko humanitarnog centra. Ambasador Kajl kaže: „Ne znam tačno šta oni rade, nikada nisam posetio taj centar, ali mislim da ima dobrih razloga za zabrinutost”. Ambasador Kajl Skot je u Nišu otvorio simpozijum „Uloga NATO u jugoistočnoj Evropi“ i kazao: “Članstvo u NATO, kao i svim drugim zemljama, Srbiji bi donelo zaštitu. To je takođe i sistem vrednosti. Sve zemlje članice sarađuju ne samo na vojnoj osnovi već i na političkoj, na polju borbe protiv terorizma i reagovanja u vanrednim situacijama”. Visoki zvaničnik Stejt departmenta zadužen za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji kaže: ”Brine me takozvani humanitarni centar, ne zbog onoga što je sada, nego zbog onoga što bi mogao da postane“. Pogotovo ako Srbija ispuni ono što je Rusija tražila: Specijalni status i imunitet za svoje osoblje. Ne verujemo da Rusija ima dobre namere da pomogne Balkanu da ide ka EU. Ovi pritisci na državnu poliitku Srbije od strane SAD i NATO dobiće na ubrzanju. Sve je više političkih faktora u vladi Srbije ali i opoziciji koji bi da redefinišu odnose Srbije sa Rusijom i da se na putu ka EU priključe interesima NATO i SAD na Balkanu. Koliko je američki pritisak na Srbiju evidentan pokazuje i arogantni stav Hojt Brajan Ji koji kaže „Važno je, i to uverenje delimo sa Vladom Srbije, da Srbija ima potpunu kontrolu nad svojom teritorijom i svega što je na njoj. Ako dozvoli Rusiji da oformi centar za špijunažu, izgubiće kontrolu nad delom svoje teritorije”. SAD imaju moćnu bazu na otetom Kosovu „Bondstil”koji sprečava Srbiju da ima svoje državne interese na Kosovu uz tolerisanju nasilja vlasti u Prištini prema Srbima na Kosovu. SAD i NATO priznali su Kosovo i prema Kosovu imaju protektoralni odnos. Taj odnos nepoverenja je i prema Srbiji i njenim interesima na Kosovu. Sledi pritisak SAD i NATO prema Republici Srpskoj .

(Vidovdan)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *