Srbiji zbog Roma opet uvode vize

Srbiji zbog Roma opet uvode vize

29 јануара 2013

NemačkaBroj lažnih azilanata iz Srbije u Nemačku bukvalno je dupliran u prošloj u odnosu na pretprošlu godinu, jer je ova zemlja, uz Švedsku, jedina koja nas nije stavila na listu sigurnih država i tako skratila procedure za odobravanje azila, čime bi se lažnih pre rešila. Ovo pokazuje najnoviji godišnji izveštaj beogradskog Centra za pružanje pomoći tražiocima azila.

Tako je, recimo, u 2011. godini 4.579 državljana Srbije tražilo azil u Nemačkoj, a lane ih je, za 10 meseci, bilo 8.477. Do kraja godine ovaj broj je premašio 10.000. Za razliku od Nemačke, Belgija je prošlog maja stavila našu zemlju na listu sigurnih trećih država, i skratila proceduru za odlučivanje o azilu na 15 dana. Tako je broj tražilaca utočišta sa 1.109 u 2011. pao na 571 lane.

Po rečima Radoša Đurovića iz Centra, broj onih koji apliciraju za azil u evropskim zemljama povećava se svake, pa i ove zime:

– Razlog je, pre svega, ekonomske prirode. Ljudi žele da prezime u toplim centrima, uz zdravstvenu i drugu zaštitu koju im obezbeđuju nemačke vlasti. Hoće da se spasu od hladnoće, mraza i gladi do proleća.

Tako je Srbija postala prva zemlja po broju azilanata u Nemačkoj. Iza nas su Avganistan i Sirija (sa po 2.000 azilanata manje), Makedonija je na petom mestu, a stanovnici BiH na desetom. Pošto statistika u Bonu posebno vodi azilante sa Kosova, oni su na devetom mestu.

Broj srpskih azilanata u ovoj zemlji naglo je porastao između jula i oktobra (sa 535 u julu na 3.838 u oktobru). Ovome je doprinela i odluka nemačkog ustavnog suda, kojom je oboreno prethodno smanjenje pomoći za pridošlice s Balkana, koja je za četvoročlanu porodicu bila 120 evra, plus hrana, smeštaj, odeća i obuća, zdravstvena zaštita.

Ustavni sud je ovu meru oborio kao diskriminatorsku, s obzirom na to da se odnosila samo na naše državljane, sa kojima Nemci definitivno imaju i najveći problem. Sada je pomoć po porodici 420 evra, plus ostale beneficije.

Romi čine 80 odsto naših azilanata u Nemačkoj, i većinu u Švedskoj i Belgiji, dok je u ovoj poslednjoj 60 odsto etničkih Albanaca. Švedska je, inače, prošle godine donela odluku da se svim tražiocima za koje se utvrdi da su zloupotrebili azilni sistem, zabrani ulazak u ovu zemlju od jedne do pet godina. Švajcarska je proceduru skratila na 48 sati za razmatranje azilnog zahteva, nakon čega je broj od 410 tražilaca azila u avgustu pao na 35 u novembru.

TEK 150 DOBILO AZIL

Jedan broj srpskih tražilaca azila je ”političku zaštitu” tražio i kako bi rešio sopstvene zdravstvene probleme. To sve ipak, kako ističu u Centru, ne znači da nema i onih koji zaista traže zaštitu od progona. Tako je pre dve godine oko 150 naših građana zaista i dobilo azil u zemljama EU. Podaci za prošlu godinu se tek čekaju.

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u