ŠTA SRBIJA DA OČEKUJE? – Sunovrat hrvatske ekonomije dokazuje da od EU ništa ne moramo da očekujemo

ŠTA SRBIJA DA OČEKUJE? – Sunovrat hrvatske ekonomije dokazuje da od EU ništa ne moramo da očekujemo

8 maja 2014

ekonomski-eksperti-i-nobelovci-tvrde-slijepo-provodenje-lude-keynesianske-teorije-ce-europsku-uniju-odvesti-u-propast_4286_3532Deset meseci posle ispunjenja sna o pridruživanju Evropskoj uniji, hrvatska privreda je i dalje u padu. Ovo šalje sumornu poruku njenim susedima iz bivše Jugoslavije da blok ne može da obeća prosperitet.

Uslovi za ulazak u EU i pravila članstva zamišljeni su da obezbede da novi članovi imaju dovoljno jaku privredu i institucije da bi dobro živeli unutar trgovinskog saveza.

Za zemlje poput Hrvatske i Srbije, članstvo u EU je bilo zamišljeno i kao način da region prevaziđe ratove devedesetih i zajednički se privredno razvija u novom milenijumu.

Ali Hrvatska, 28. članica bloka, je ove godine najgora po ekonomskim pokazateljima, skupa sa dotiranom Grčkom i Kiprom. Za sada nema naznaka da će domaći poslodavci ili strani investitori uspeti da pokrenu bilo šta održivo osim turizma.

„Samo nekolicina u Hrvatskoj razume da je privlačenje investitora čisto takmičenje u lepoti širom Evrope. Otud toliko propalih privatizacija ovde“, kaže nam jedan zapadni biznismen u Zagrebu.

Čak se i Slovenija, koja je bila u najboljem položaju da bude ekonomski samoodrživa kada se komunistička Jugoslavija raspala, nevoljno odriče državnog vlasništva – pogotovo dugom opterećenih banaka – iako je napredovala u članstvo evrozone 2007. Drugde u regionu, osim Fijatove fabrike u Srbiji, malo se novih radnih mesta pojavilo da zameni ona izgubljena kada je industrija u državnom vlasništvu zarđala i propala.

Hrvatska industrija iz komunističkog vremena, poput brodogradnje, uglavnom je propala devedesetih. Diplomate nam kažu da nije bila spremna za EU i nema nikakve koristi od članstva.

„Ima mnogo neodrživih preduzeća, mnogo uvoza. Sredstva iz EU ne pristižu. Nema planiranja, nema bezbednosti, pravni sistem nije po EU standardima“, kaže jedan EU diplomata u Zagrebu.

Podaci Svetske banke pokazuju da je Hrvatska jedina zemlja Evrope – pored Grčke – čija se privreda od 2008. konstantno smanjuje. Za proteklih pet godina, Hrvatska je izgubila skoro 13 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Iako je industrijska proizvodnja rasla u celom prvom kvartalu, prvi put posle 2009, analitičari očekuju dalji pad ove godine i skoro nikakav rast 2015.

„Sad kad Grčka opet bilježi rast, mi smo očigledno najgori,“ kaže Velimir Šonje, iz konsultantske kuće Arhiv Analitika u Zagrebu.

„To vidi i tržište: prinos na naše obveznica jedva da se pomjerio prošle godine, dok su prinosi na slovenački i mađarski dug pali“, kaže on o tvrdoglavo visokoj ceni pozajmljivanja u Hrvatskoj.

Poslednje statistike Evropske komisije pokazuju Hrvatsku na dnu liste korisnika EU fondova, sa samo 18 odsto iskorišćenih sredstava 2007-13.

OD DRŽAVNIH DO STRANIH INVESTICIJA

Uprkos slabim prognozama, mali obim hrvatske privrede – 43 milijarde evra – i relativno stabilan bankarski sistem koji kontrolišu inostrane banke, verovatno će sprečiti da Hrvatska postane veća glavobolja za blok.

Analitičari kažu da će nadzor Evropske komisije, koja je naterala Zagreb da dva puta revidira budžet samo ove godine, držati javni dug pod kontrolom. Veći problem je kako razviti ekonomiju.

„Naš najbolji scenario je stagnacija“, kaže Andrej Grubišić, konsultant školovan u SAD. Dodaje da je 200.000 ljudi izgubilo posao u privatnim preduzećima od 2008, dok je 10.000 dobilo posao u neefikasnom i skupom državnom sektoru Hrvatske.

„Bez ozbiljnih rezova u javnoj potrošnji ne može biti boljeg života, ali država ne pokazuje nikakve ambicije da to i učini“, veli on.

U ozbiljnom zaokretu od oslanjanja na državne investicije, i vlast i konzervativna opoziciona HDZ sada kažu da moraju učiniti više da privuku i zadrže strane investitore.

„Investitori nas zaobilaze, i to se mora promijeniti“, izjavio je lider HDZ Tomislav Karamarko na poslovnom forumu prošle sedmice. Njegova stranka obećava smanjivanje poreza i reformu administracije ako dođe na vlast.

Zamenik predsednika vlade Vesna Pusić obećala je „radikalne promjene“ i novu strategiju privlačenja investitora u sledećih nekoliko meseci.

Ali diplomate kažu da obe stranke – koje Hrvatskom vladaju od nezavisnosti 1991. godine – imaju lošu istoriju sprovođenja reformi.

Prošle godine država nije uspela da nađe kupce za avioprevoznika Croatia Airlines, železničku korporaciju HŽ, poslednju preostalu veliku državnu banku i proizvođača đubriva Petrokemiju.

Investitori koji već rade u Hrvatskoj hvale obrazovanu radnu snagu i brz pristup zapadnoj Evropi drumskim i morskim saobraćajem preko jadranskih luka. Ali frustrira ih spora birokratija i zakoni koji se stalno menjaju.

„Odlučili smo da ponovo investiramo jer smo bili uspešni. Ali trebalo je mnogo vremena da dobijemo podsticaje koje su nam obećali, a frustrirani smo jer neke još čekamo,“ kaže Mikael Boar (MikaelBoire), upravnik za francuskog proizvođača auto-delova Sen-Žan (Saint Jean Industries). Kompanija je prošle godine ostvarila drugu investiciju u Hrvatskoj, pošto je 2008. kupila i obnovila malu fabriku.

„Slovačka i Rumunija takođe imaju mnogo prednosti, i podsticaje za novo zapošljavanje. Mnogo su efikasnije i ispune ono što reklamiraju. Zato Hrvatsku smatramo lokacijom vrednom proučavanja, ali ne bez alternative“, kaže on.

(Igor Ilić / Zoran Radosavljević / Sa engleskog posrbio: Nebojša Malić / Stanje stvari)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. sALE says:

    Totalna zabluda i laž! Hrvatska je svoju ekonomiju prebacila u Srbiju, odlično im ide, na svakom koraku smo preplavljeni "janama", "cedevitama", imaju značajan udeo u internet medijima i sajtovima za internet proidaju u Srbiji itd, niko ne priča o povlašćenim stopama na izvoz hrvatskih cigareta u Srbiju, što je bio uslov da Hrvatska podrži "evropski" put Srbije, isisavaju pare sa našeg tržišta, a srpska privreda i izvoz su odavno mrtvi...Fuj!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *