STEFAN NEMANJA I SRBIJA – Pouke tvorca moćne srpske države

STEFAN NEMANJA I SRBIJA – Pouke tvorca moćne srpske države

8 januara 2014

Stefan NemanjaZašto je Stefan Nemanja primio najpre “latinsko krštenje”, baš u Raškoj osnovao srpsku državu i kako je postao prvi srpski monopolista.

Ova i druga pitanja vezana za prvu srpsku dinastiju pojašnjava trenutno najposećenija izložba u Beogradu

“Zaveti i poruke Stefana Nemanje – devet vekova” čiji su autori Emina Zečević i Bojan Popović. Povod za izložbu je obeležavanje rođenja rodonačelnika srpske države, a otvorena je u Narodnom muzeju do 23. februara 2014. godine.

Uz tri olovna pečata (na jednom se Stefana Nemanja tituliše kao veliki župan), kostim i insignije Nemanjića (na kopijama fresaka), srebrni novac (dinare Stefana Dušana i trahej Stefana Radoslava, naslednika Stefana Nemanje) kojim se Srbija još tada uključivala u monetarne tokove Evrope, prsten kraljice Teodore i prsten kraljevića Radoslava – ukupno 85 originalnih srednjovekovnih predmeta iz bogatog fonda Narodnog muzeja, 23 kopije fresaka iz manastira Studenice, Mileševe, Sopoćana, Arilja, Bogorodice Ljeviške, Gračanice, Lesnova, Psače i Visokih Dečana, kao i originalni fragment živopisa iz zadužbine Stefana Nemanje, manastira Đurđevi stupovi kod Rasa, postavka “Zaveti i poruke…” oslikava tada moćnu srpsku državu čiji je temelj bio narod, a duhovna snaga – sveštenstvo.

Žitije Nemanjino

O Stefanu Nemanji zna se podosta iz Žitija Svetog Simeona (njegovo monaško ime) koje je napisao Stefan Prvovenčani u slavu očeva dela, a koje je sačuvano u prepisu.

Nemanja je rođen 1113. u Ribnici u Zeti (Dioklitiji), gde je njegov otac bio u izbeglištvu. Zato je najpre primio „latinsko krštenje“, a kasnije, po povratku porodice u Ras, drugo iz „ruku svetitelja i arhijereja usred srpske zemlje, u hramu svetih i sveslavnih i vrhovnih apostola Petra i Pavla“ (crkva i danas postoji). Vladao je 37 godina (u besedi mitropolita solunskog Evstatija opisan je kao “veoma visok i izgledom naočit čovek”), a živeo 86 godina

Zašto Raška prestonica

Manje se zna zašto je baš Raška srpska postojbina. Prva srpska kneževina, pre osnivanja srpske države, bila je između Save i Jadranskog mora, u vreme cara Iraklija (7. vek), prvi srpski knez bio je Višeslav, a poslednji Časlav. Nakon širenja Vizantije, kralj Konstantin Bodin postavlja krajem 11. veka za župana Raške – Vukana Nemanjića.

Svojim poreklom i pravima, porodica prvih Nemanjića, čija je loza naslikana u Dečanima, objedinjavala je ondašnje srpske zemalje – Duklju i Rašku. Dakle, Duklja je bila Nemanjina pradedovina, a Raška pradedovina njegovog oca.

Tumačenje porekla ličnog imena Nemanja još je tema naučnih rasprava. Činjenica da nije bilo retko u dalmatinskom primorju i ostrvima u ono vreme, uzima se kao argument da su Nemanjini preci iz zapadnih srpskih krajeva.

Srpski gradovi u vreme Stefana Nemanje

Na predavanju o gradovima koje je podigao ili osvojio Stefan Nemanja, kao pratećem programu izložbe “Zaveti i poruke…”, pre neki dan u Narodnom muzeju od Bramke Ivanić moglo se čuti da je u jednom trenutku srpska država obuhvatala, između ostalih, Ras, Zvečan, Gradac, Prokuplje, Budimlje, Sredec (Sofiju), Niš, Svrljig, Ljipljan (Ulpiana), Skoplje, Kotor, Budvu, Bar, Ulcinj, Skadar, Ston (ova dva su mala solane, što je Stefanu Nemanji omogućilo monopol nad solju), Omiš, Trebinje, Bileću (nema tragova fortifikacije, ali se spominje u pisanim izvorima)…

Većina tadašnjih srpskih gradova nicala je na antičkim, etrurskim ili ilirskim temeljima. Imali su gradsko jezgro, kule (najpoznatija je Jug Bogdanova na Hisaru, kod Prokuplja), podgrađe, akvadukt (sačuvan u Baru).

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *