Стрес је главни окидач за све болести

Stres je glavni okidač za sve bolesti

5 jula 2017

SPOKOJ u duši, težnja ka moralnim vrednostima, post, ispovedništvo i sagledavanje svega onoga što činimo sebi i drugima podjednako su važni u očuvanju zdravlja kao i pridržavanje preporuka preventivne medicine, kaže u intervjuu za „Novosti“ prof. dr Milan Nedeljković interventni kardiolog i predsednik Opštine Vračar.

Profesor Nedeljković je, u saradnji sa akademikom Svetomirom Stožinićem, na ovu temu objavio i knjigu „Kako sačuvati zdravlje“.

Da brigom za sopstveno zdravlje, ipak, ne možemo baš da se pohvalimo, potvrđuje podatak da su tokom prošle godine u Srbiji izvedene 13.432 interventne kardiološke procedure od kojih je 5.257 pacijenata bilo životno ugroženo zbog akutnog infarkta.

– Ovo je vrlo veliki broj pacijenata na našu populaciju, a znatan deo ovih intervencija je mogao da bude sprečen da su se oboleli pridržavali prevencije na vreme i prihvatili određene preporuke lekara. Zato sam u saradnji sa akademikom Stožinićem odlučio da napišem ovu knjigu u kojoj bih preneo 35 godina iskustva u interventnoj kardiologiji, odnosno da ukažem šta je važno za dug i zdrav život.

I, šta je važno?

– Glavni uzrok svih oboljenja dobrim delom je genetika, dok je glavni okidač stres. Ni jedno ni drugo ne možemo da isključimo u potpunosti, ali stres možemo da svedemo na minimum. To može da se postigne primenom jednostavne šifre zdravlja i hrišćanskim pristupom u očuvanju duha, duše i tela. Smirivanje čoveka kroz mirnoću i ljubav prema samom sebi, prema drugom čoveku i okolini, ispoljeno kroz umerenu ishranu, post, ispovedanje, pričešćivanje i sjedinjavanje sa Bogom smanjuje stres i moguće eksponiranje gena koji nose bolest. Dakle, ova knjiga osim konkretnih saveta kako se čuva zdravlje sadrži i brojne mudre poruke čuvenih filozofa, doktora nauka koje su se čule već dosta puta, ali na koje ne obraćamo pažnju u dovoljnoj meri. Mnogi dobrih saveta postanu svesni tek kada ih bolest pogodi.

Koja je šifra zdravlja?

– Izrečeno brojem ona glasi 0-3-5-140-5-3-0, a rečima znači nijedna popušena cigareta, tri kilometra šetnje svaki dan, pet obroka dnevno, gornji pritisak ne viši od 140, ukupni holesterol do pet mikromola po litru, loš tri i da nema gojaznosti.

Ko je to siguran metod prevencije?

– Šifra je zasnovana na medicinskoj nauci i njenom primenom u desetogodišnjem periodu matematički može da se izračuna koliki je desetogodišnji rizik za umiranje od kardiovaskularnih bolesti. Na prvom mestu sprečavanje srčanog i moždanog udara, ali i hipertenzije, dijabetesa, oboljenja pankreasa, jetre, debelog i tankog creva, želuca…

S obzirom na to da je pušenje na prvom mestu, da li je nijedna popušena cigareta najvažnija mera prevencije?

– Svih postulata iz šifre zdravlja moramo da se držimo i nikad ne smemo da ih ispuštamo, ali na pušenje najdirektnije možemo da utičemo, i važno je da se ne puši iz mnogo razloga. Materije u duvanskom dimu su veoma štetne i agresivne i direktno utiču na endotela srčanih i moždanih krvnih sudova i mogu da dovedu do spazma, pucanja plakova i brojnih drugih poremećaja u organizmu. Najbolje bi bilo da se dan započinje šetnjom od tri kilometra.

Zbog čega je važna jutarnja šetnja?

– Najznačajnije su jutarnje šetnje, jer one pripremaju telo za svakodnevni napor. Tačnije njihov cilj je da rastere organizam od hormona stresa – adrenalina, noradrenalina, epinifrina. One bi trebalo da se praktikuju svakodnevno u ritmu koji čoveku najviše odgovara, znači ni previše brzo, ali ni sporo.

Zašto se preporučuje baš pet obroka dnevno?

– Zato što organizam luči insulin i enzime koji deluju tako da ukoliko čovek ne jede dolazi do nagomilavanja masnih materija i samim tim razvoja ateroskleroze srčanih i moždanih krvnih sudova. Zato je važno imati tri glavna i dva sporedna obroka, raspoređena u jednakim intervalima.

Da li gornje granične vrednosti pritiska i holesterola važe za sve?

– Po najnovijim preporukama kliničke prakse, za zdrave osobe gornji pritisak ne sme da bude viši od 140 mmgh, a kod onih koji su preležali infarkt, imaju anginu pektoris i dijabetes ne više od 130. Idealna gornja granica za ukupni holesterol je pet mikromola po litru, a kod obolelih od prethodno navedenih bolesti najviše četiri. Loš holesterol ne sme kod zdravih da bude iznad tri mikromola, a kod već obolelih iznad dva. Dakle, važno je laboratorijsko praćenje ovih rezultata.

Kako se određuje da li je neko gojazan ili nije?

– Za očuvanje zdravlja jako je bitno da ne budemo gojazni. To praktično znači da žene ne bi trebalo da imaju obim struka veći od 80 santimetara, a muškarci ne više od 94.

TREBA NAM JOŠ SALA

* ŠTA ako i pored svih mera prevencije ipak dođe do srčanog udara?

– Onda je najvažnije da se što pre stigne u angio-salu, otpušti zapušeni krvni sud i sačuvati srce. U Srbiji ima 19 angio-sala, ali bi ipak trebalo otvoriti nove i to u Subotici, Vršcu, Somboru, Vranju, Čačku… Bolesnik koji ima srčani udar ne sme dugo da čeka na intervenciju , optimalno vreme je 90 minuta, jer srčano tkivo odumire usled ishemije krvnog suda. Koronarne aretrije su kao vodovodna mreka koja dovodi krv do srca. Ako se ona zapuši dolazi do totalnog kolapsa.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *