Свако је за нешто талентован

Svako je za nešto talentovan

12 septembra 2018

DOZVOLITE mi muzej i ja ću ga napuniti – govorio je Pablo Pikaso. I napunio je hramove umetnosti širom sveta. Koliko mladih danas sanja san slavnog slikara? I ima li ih uopšte? Ili su se povukli pred ruševinama nekog drugog vremena u kojem nije baš sve bilo ogoljeno? Danas kada je sve na tacni, instant, bez suštine, ali sa zgodnom formom, čini se da nema mnogo prostora za umetnost. Okolnosti traže nešto konkretno. Da ima računicu. Interes. Jesmo li zato sve manje tragači za umetničkom lepotom? Da li smo pristali na život bez kreativnosti, mašte, čiste apstrakcije koja obogaćuje dušu? Ako naslutimo da smo talentovani za slikanje, vajanje ili pisanje, hoćemo li unapred okrenuti leđa tom daru jer nije isplativ i popularan? Ili, ipak, ima nade za mlade umetnike i darovitu decu koja osećaju da u njima gori neki neizreciv plamen? Mladi slikar iz Arilja, Aleksandar Mitrović, koji svoje znanje prenosi deci, kaže da je sloboda izraza i dalje na ceni, a da je umetnost zapravo stil življenja koji ne može da se uguši.

– Kreativnost je način izražavanja naše jedinstvene prirode u svemu što radimo – objašnjava sagovornik. – Mi dublje sagledavamo materiju svega sa čime se susrećemo. Pa ako vas privlači koncept umetničkog života, poenta je da ga prihvatite i da pronađete pravi put do njega. Jer, umetnički način života je više od pukog rada u ateljeu. U pitanju je jedna široka ljubav.

Energija je presudna

Umetnička duša neretko ostaje usamljena, jer ne može da se izrazi na pozornici društvenog apsurda ili joj nedostaje vetar u leđa. A, on, kaže sagovornik „Života plus“, definitivno duva iz porodice.

– Ona je oslonac i podrška u ključnim momentima, u svakom novom poduhvatu i idejnom izazovu. S druge strane, umetnost je konstantan proces sazrevanja, pa su nekada stečena znanja danas manje-više zanemarena ili imaju neku sasvim drugačiju ulogu – kaže Mitrović.

A, šta kada čovek oseti da u njemu tinja taj umetnički žar? Da li bez razmišljanja treba da uplovi u vode koje bi mogle da ga odvedu na obalu sreće? Sagovornik kaže da svako ima svoj put i da je teško odrediti kada neko poželi njim da krene.

– Ne bih mogao precizno da kažem od kada se bavim likovnom umetnošću, jer se ona kroz sve dečačke igrarije provlačila spontano, ne dajući naznake da će mi to nekada biti profesija. Sećam se svojih crteža na kojima su bili višespratni autobusi puni putnika, a imao sam tada četiri-pet godina, ili vežbi u predškolskom kada sam na stranicama svezaka crtao cipelice. U šestom razredu sam prvi put čuo za Srednju umetničku školu, i čvrsto odlučio da tim putem nastavim. Kasnije je došao Fakultet likovnih umetnosti, kada sam inspiraciju počeo da pronalazim u svom okruženju. Prolaznici, zvuk ulice, izložbe, muzika, film, pozorište – sve se to našlo na mojim crtežima. Ali suština je da sve dolazi samo od ambicija i energije koju umetnik nosi – kaže slikar, koji je već izlagao u Parizu, pokupio brojne nagrade na konkursima i trenutno priprema osmu samostalnu izložbu.

Negujte svoj dar

Sagovornik „Života plus“ smatra da svako od nas ima neki talenat, ali da je presudno da se on pravilno usmeri. Deca toga obično nisu svesna, već ih instinktivno ispoljavaju. Zato je on tu da im pomogne da ih spoznaju, neguju svoj dar i pronađu najbolji put da ga iznesu. Kaže da je pomoć mališanima veoma važna. A, kada se pohvale njihov rad, trud i napori u zalaganju, a ne talenat, deca, kaže Mitrović, postaju generalno upornija u ostvarenju svojih ciljeva, ne odustaju lako pred preprekama, spremnija su da rešavaju različite zadatke i uče iz svojih grešaka.

Da umetnost nije rezervisana samo za talentovane, vidimo po brojnim studijama koje dokazuju da svako bavljenje ovom aktivnošću može da bude samo blagotvorno po čoveka. Nikada to nije gubljenje vremena ili uludo potrošena energija.

– Umetnost je jedna velika igra, tokom koje smo često zaneseni. Ona ne poznaje granice izraza. Kod mene u grupi se uglavnom nalaze deca koja vole da crtaju i slikaju, ali takođe većina njih ne bira taj put u budućnosti. Neki od njih se ozbiljno bave fudbalom, košarkom, gimnastikom, pojedini žele da postanu inženjeri, učitelji ili doktori, retko se izdvaja neko ko želi da postane isključivo umetnik. Kroz igru dosta uče jedni od drugih i time upotpunjuju sebe i svoj rad – kaže Aleksandar.

Sagovornik podseća da svakodnevno slušamo kako deca sve više vremena provode uz savremene tehnološke uređaje poput telefona, tableta, računara. I da smo svi svesni koliko je to štetno. Baš tu umetnost pomaže.

– Brz tempo života nam suptilno diktira jedan način funkcionisanja, ali uz sve blagodeti 21. veka možemo da počnemo kvalitetno da provodimo vreme. Jer, ne zaboravimo da je umetnost način izražavanja ideja u različitim oblicima. Ostvaruje se kroz crtanje, slikanje, vajanje, ples, muziku, pozorište… Kreativno izražavanje je zato od velikog značaja za razvoj percepcije, fine motorike, a posebno podstiče pamćenje, produžava koncentraciju, usmerava pažnju, usrećuje. Zahvaljujući njemu, upoznajemo sebe, okolinu, svoje emocije i kreativne sposobnosti – naglašava umetnik.

RAD SA DECOM

SLOBODA izraza je od izuzetnog značaja za svakog profesionalnog umetnika, ali se tog pravila Mitrović strogo pridržava i u radu sa decom.

– Kod njih ne postoji loš crtež ili slika, već manje ili više dobar. Na osnovu sagledavanja ranijih radova i onoga šta ih čini dobrim stvaramo neki novi. Ukoliko se ne vodimo slobodnim komponovanjem, učenik sam bira temu kojom želi da se bavi. Pristup stvaranju jednog crteža, slike ili skulpture nastaje od priprema u vidu foto-prezentacije, istraživanja tematike za koju je dete zainteresovano i razgovora na predloženu temu. Na kraju jednog složenog procesa nastanka dela deca često ne poveruju da su sama uspela da dođu do sjajnih rezultata, pa čak i roditelji pitaju koliki je tu moj likovni učinak. Kroz razgovore uvek pomenemo i eminentne umetnike na domaćoj sceni, učimo o vizuelnoj kulturi i estetici, materijalima i tehnici. Jedan od faktora koji doprinosi radu je i muzika. Bluz, džez i moderna klasika su zvuci našeg ateljea. Svojim ritmom i melodijom diktiraju tempo i likovnost rada – otkriva umetnik.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *