СВЕ СЕ ОКРЕЋЕ! Због швајцараца сада банкари у проблему!

SVE SE OKREĆE! Zbog švajcaraca sada bankari u problemu!

19 decembra 2016

swiss-credit-krediti-545

Poljske banke moraju da računaju s gubicima zbog kredita u švajcarskim francima. Sudovi, naime, sve češće presuđuju u korist dužnika.

Neki klijenti uopšte ne moraju da plaćaju kamate već samo da vrate glavnicu.

Ovako ili slično odigralo se na stotine hiljada priča u zemljama istočne i jugoistočne Evrope. Nešto pre izbijanja finansijske krize 2008, Barbara i Pjotr Husijev su hipotekarnim kreditom u švajcarskim francima kupili dugo priželjkivani stan u predgrađu Varšave. Njihov 14-godišnji sin konačno je dobio svoju sobu, kurs franka bio je stabilan i Husijevi, oboje službenici u jednoj firmi za obezbeđenje, zarađivali su dovoljno za otplatu kredita. Mesečna rata iznosila je oko 500 švajcarskih franaka.

A onda je došla finansijska kriza. Švajcarski franak veoma je poskupeo. Stan od 57 kvadratnih metara postao je noćna mora. Za par meseci Husijevi su živeli ispod egzistencijalnog minimuma – a onda je otac porodice izvršio samoubistvo.

Neuspešna borba s bankama

Udovica je pokušala da promeni uslove kredita. „Kao nekakva prosjakinja pokušavala sam ponovo da pregovaram o ugovoru“, priča Barbara Husijev. Nije uspela. Nakon nekog vremena, našla je novi posao pa je mogla da plaća mesečnu ratu kredita od oko 500 švajcarskih franaka. Ali nakon što je 2015. kurs švajcarskog franka oslobođen vezanosti za evro, on je, u odnosu na poljske zlote ponovo počeo da raste. Onaj ko je zarađivao u poljskoj valuti, a morao da vraća kredit u švajcarcima, plaćao je dvostruko. Tako su Husijevi godinama vraćali kredit, a da se pritom njihov dug nije smanjivao.

U Poljskoj koja ima oko 39 miliona stanovnika, time je pogođeno oko 700.000 građana. Ali i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Evrope, krediti u švajcarskim francima bili su popularni. Tako je u Hrvatskoj sa oko 4,2 miliona stanovnika, oko 60.000 ljudi uzelo kredite u švajcarcima. Neposredno pre izbora 2015, tadašnja vlada popustila je pod pritiskom građana i donela zakon o prisilnoj konverziji kredita iz švajcarskih franaka u hrvatske kune. Za banke koje su gotovo bez izuzetka u stranom vlasništvu, to je bio velik gubitak. One se do danas opiru tome tako da sprovođenje konverzije ide veoma sporo.

„Prevareni smo“

I u Poljskoj je aktuelni predsednik Andržej Duda, u kampanji za predsedničke izbore 2015, kredite u švajcarskim francima proglasio za svoj zadatak. Ako pobedi – najavljivao je konverziju kredita u poljsku valutu. Ali kada je preuzeo dužnost nije mogao da ispuni obećanje. Sada se Duda u jednom televizijskom intervjuu izvinio zbog neispunjenog obećanja.

„Prevarili su nas. Prvo su nas banke izigrale, a sada i predsednik“, kaže Pavel Nogal iz udruženja „Stop nepravdi banaka“. On i brojne druge „žrtve franka“ već godinama se bore za pravednu raspodelu tereta kredita. Na internet-stranicama udruženja mogu da se pročitaju stotine primjera koji bi trebalo da ohrabre pogođene.

S obzirom na to da poljski političari nisu pomogli, brojne žrtve udružile su se u udruženja i grupe građana za podnošenje tužbi. U međuvremenu su sudovi u više stotina slučajeva odlučili u njihovu korist i „korigovali“ postojeće ugovore. U nekim slučajevima su naredili novo izračunanje kamata, jer su smatrali da proračun nije dovoljno jasan, a u nekim su kritikovali banke zbog toga što su na klijente s malo kapitala u potpunosti svalili rizik kredita. Neki krediti ponovo su obračunati.

Presude kao prekretnica

Nedavno su sudovi otišli i korak dalje i doneli presudnu odluku: umesto popravljanja pojedinih tačaka, čitavi kreditni ugovori proglašeni su ništavnim. Konkretno, odlučeno je da se kod takozvanog kredita u švajcarskim francima radi o „beskamatnoj pozajmici u zlotama, a ne o kamatnim kreditima u švajcarskoj valuti“. Kako se navodi u obrazloženju te presude, ona je doneta jer banke nisu klijentima isplaćivale švajcarske franke. Za jednu ženu to konkretno znači da samo mora da vrati novac isplaćen u zlotima i to bez kamata jer su one, navodi se u presudi, obračunate „prema nejasnim parametrima“ i jer ugovor o kreditu sadrži nedopustive odredbe.

Taj pravni zaključak u međuvremenu su preuzele dve važne instance: ombudsman za finansije i ombudsman za potrošače. To je presudno za pozitivan zaokret, smatra Barbara Husijev, koja je u međuvremenu aktivna i u udruženju „Stop nepravdi banaka“. Gledište ombudsmana nije obavezujuće za pravosuđe, ali ono ne može jednostavno da ga ignoriše.

Stručnjaci polaze od toga da će dva slučaja u kojima su kreditni ugovori proglašeni ništavnim, sve više pravnika preuzimati kao merodavne. Tako misli i Tomaž Koniječni, advokat iz Poznanja, koji je već dobio više sudskih postupaka protiv banaka u slučajevima kredita u francima. Njegove kolege upravo su pokrenule jednu grupnu tužbu sa više od 4.000 pogođenih osoba. „2016. je bila dobra godina, nove presude ulivaju nadu“, kaže Koniječni za DW.

Banke gube i prihvataju

Ako tužba bude uspešna kroz sve instance, bankama se loše piše. Neke se očigledno već pripremaju za takav ishod – recimo „mBank“, koja 70 odsto pripada nemačkoj Komercbanci. Ona je dala veoma puno kredita uz problematične uslove, ali se drži opušteno. Portparol te banke Kržištof Olszevski za DW kaže da „mBank poštuje sudske odluke. „Samo oko četiri odsto naših klijenata ima problema s vraćanjem kredita“, dodaje portparol banke.

Ako prevlada ovakvo sudsko tumačenje, verovatno će mnogo više klijenata zahtevati novo obračunavanje njihovih kredita. Svaki četvrti hipotekarni kredit u Poljskoj trenutno je u švajcarskim francima – samo je u Austriji više takvih kredita. S obzirom na to da je ukupna vrednost tih kredita oko 34 milijarde evra, to bi banke moglo skupo da košta.

(Dojče vele)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *