Svedočenje Jevgenija Primakova na suđenju Miloševiću

Svedočenje Jevgenija Primakova na suđenju Miloševiću

8 новембра 2014

v17n6p13_Michaels1Slobodan Milošević „izričito je porekao ideju o Velikoj Srbiji,“ izjavio je Jevgenij Primakov odgovarajući na pitanja optuženog. On je dodao da su se on i Milošević, tokom razgovora u januaru 1993. godine, složili da bi takav koncept bilo moguće ostvariti samo „teoretski i uz veliko krvoproliće“, a da je Milošević rekao da tako nešto neće da učini.

Primakov je rekao da je stav Zapada prema Jugoslaviji bio „ekstremno ideološke prirode“. Bivši premijer Rusije, izjavio je da je na Zapadu, naročito u Americi, krajem devedesetih, postojala tendencija daljeg rušenja Jugoslavije, a da je Nemačka, želeći da se reši velikog broja imigranata sa Kosova, nametnula koncept po kojem se na OVK gledalo kao na „borce za pravdu“. Primakov je ispričao i da je na Rusiju vršen pritisak da u SB UN podrži izglasavanje rezolucije kojom bi se omogućila upotreba sile u Jugoslaviji, u šta ga je ubeđivao šef nemačke diplomatije Klaus Kinkel. Sećajući se razgovora koji je tada obavio sa Kinkelom, Primakov je rekao da je rečeno da bi Rusija morala da se složi. „U tom pismu, uprkos našim prijateljskim odnosima, ostao je ‘ukus pretnje’ u slučaju da Rusija ne prihvati,“ rekao je Primakov.

Podsećajući na njegov neuspeli pokušaj da 30. marta 1999. godine izdejstvuje prekid NATO udara, Jevgenij Primakov, rekao je da je u razgovoru sa Slobodanom Miloševićem u Beogradu uspeo da od njega dobije izjavu da je spreman da „povuče sve srpske snage sa Kosova ako se NATO povuče sa granice sa Makedonijom“. Milošević se, rekao je Primakov, složio da se na Kosovo vrate sve izbeglice, da počnu pregovori i da se omogući dolazak međunarodnih posmatrača. Bivši ruski premijer rekao je da je verovao da je to bio dovoljan signal iz Beograda sa kojim je mogao da izađe pred predstavnike NATO i Zapada. Međutim, kako je posvedočio Primakov, odluka da bombardovanje bude nastavljeno doneta je i pre nego što je on stigao da o rezultatima posete Beogradu obavesti tadašnjeg predsedavajućeg EU, nemačkog kancelara Gerharda Šredera. „Imao sam utisak da je sve već bilo ranije odlučeno i mi nismo dobili ni priliku da razgovaramo sa kancelarom,“ rekao je Primakov.

Primakov nije isključio mogućnost da je bilo preteranih akcija srpskih snaga na Kosovu, ali je tvrdio da je sukobe započela teroristička OVK, te da je najveći broj izbeglica zabeležen posle početka bombardovanja. Primakov, koji je bio i član Kontakt grupe za Jugoslaviju, izjavio je da je postojao napor da zaključci grupe budu izbalansirani, ali da su neke aktivnosti pojedinih članova pothranjivale terorizam na Kosovu. Primakov je ispričao da su, tokom sastanka grupe u Bonu, u martu 1998. godine, ispred zgrade u kojoj su razgovarali ministri inostranih poslova bile organizovane demonstracije Albanaca i da se ministar inostranih poslova Nemačke, Klaus Kinkel, žalio na „pritisak pod kojim mora da radi“.

Primakov je i tokom unakrsnog ispitivanja ostao pri tvrdnji da je najveći broj kosovskih Albanaca izbegao za vreme bombardovanja. Upitan kako onda objašnjava činjenicu da su im na graničnim prelazima srpski policajci oduzimali dokumenta, Primakov je odgovorio da nikada nije radio za srpsku policiju i da ne može da odgovori na hipotetičko pitanje tužioca.

Svedok, koji je u vreme rata u Bosni bio šef KGB-a, izjavio je da je tamošnji sukob bio „građanski rat koji je bio pothranjivan spolja“. Primakov je izjavio da se Milošević zalagao za mirno rešenje sukoba, a da mu je to, posle Dejtonske konferencije, potvrdila i Medlin Olbrajt. Na njegovo pitanje da li veruje da bi mirovni plan mogao biti usvojen bez angažmana Miloševića, Olbrajtova je, navodno, odgovorila: „Ne, bez Miloševića ne bismo mogli postići pozitivan ishod“.

Odgovarajući na pitanja tužioca Džefrija Najsa, Primakov nije negirao da su mu bili poznati kontakti glavnokomandujućeg VRS-a, Ratka Mladića, sa Beogradom, ali da mu nije bilo poznato da je on iz Srbije snabdevan oružjem, na šta ukazuju dokumenta kojima raspolaže Tužilaštvo. Na pitanje tužioca šta je izvor ruskih saznanja o postupanjima generala Mladića, Primakov je rekao da nije dužan da obelodanjuje svoje izvore. Primakov je rekao da mu Milošević nikada nije rekao da je blokada RS bila formalnost, što sugerišu zapisnici sa sednice VSO kojima raspolaže tužilaštvo.

Primakov je odbacio navode tužioca da je Rusija bila saveznik Slobodana Miloševića. „Rusija sebe nikada nije smatrala saveznikom gospodina Miloševića. Zauzeli smo stavove koje nam nije diktirao Milošević nego smo ih formirali na osnovu našeg saznanja o situaciji u svetu i našeg tumačenja situacije na Balkanu,“ rekao je Primakov.

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u