ТАНАСИЋ: Српске лекторе у свијету замјењују хрватски и бошњачки

TANASIĆ: Srpske lektore u svijetu zamjenjuju hrvatski i bošnjački

22 septembra 2017

Direktor Instituta za srpski jezik pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti Sreto Tanasić izrazio je zabrinutost stanjem u izučavanju srpskog jezika u slavističkim centrima u svijetu, gdje se broj srpskih lektora smanjuje, a hrvatskih i bošnjačkih povećava.

On se nada da će deklaracijom o očuvanju srpskog naroda i identiteta, koju pripremaju Srbija i Republika Srpska, biti promijenjena takva situacija, te da će njom biti obihvaćena briga o srpskom jeziku.

„Danas je nezadovoljavajuće stanje sa srpskim jezikom u slavističkim centrima u svetu, odnosno imamo veoma mali broj lektorata po svetu i to znatno manje nego do raspada Jugoslavije, kada je srpski jezik izučavan kao srpsko-hrvatski“, ističe Tanasić u intervjuu Srni.

On navodi da je više nego prepolovljen broj srpskih lektorata u svijetu i da je od početka 20. vijeka prisutan stalan pad tog broja, koji još uvijek nije zaustavljen, te da je struka u Srbiji upozoravala na to državu i državne institucije, ali da je niko nije čuo.

„Država nas nije čula, a ponekad mi se činilo i da nije želela da nas čuje, da se sakrivala od ovog pitanja. Ponekad se čoveku činilo kao da je neko plaćen da smanjuje broj lektorata srpskog jezika u svetu“, naglašava Tanasić.

On upozorava da se u svim zemljama Zapadne Evrope smanjuje broj srpskih lektorata i podsjeća da je nekada u većim zemljama postojalo i po deset slavističkih centara gdje se izučavao srpski jezik.

S jedne strane, kaže Tanasić, razlog su promjene u svijetu nastale, prije svega, raspadom SSSR-a i rušenjem Berlinskog zida, nakon kojih je opadao i interes i za ruski, a onda i za druge slovenske jezike.

Zapadni svijet je, s druge strane, navodi Tanasić, pragmatičan, pa su vršene racionalizacije, a čak su zatvarani i neki poznati slavistički centri u Zapadnoj Evropi, kao u Njemačkoj, za koju se može reći da je, uz Rusiju, osnivač slavistike.

„Mi 20 godina ništa nismo činili da održimo svoje lektore tamo, pa su onda često dolazili hrvatski lektori. Hrvatska planski radi na povećanju broja svojih lektorata po slavističkim centrima, a mi ništa ne radimo ni na održavanju“, upozorava Tanasić za Srnu.

On napominje da u mnogim slavističkim centrima na zapadu Evrope, kao i na sjevernoameričkom kontinentu, postoji „formula“ kako se danas izučava ovaj kompleks tri ili četiri jezika bivše Jugoslavije, pa se tamo osnivaju katedre za takozvani BHS /bošnjačko-hrvatsko-srpski/.

„Oni nemaju tri posebna odsjeka za studiranje tri posebna jezika, jer svako ozbiljan zna da ne postoje tri zasebna jezika, osim tri zasebna imena. Ali, šta je problem? Tu najčešće dolaze hrvatski, a ponegde i bošnjački lektori, koji predaju varijaciju koja se naziva hrvatski, bošnjački ili `bosanski`, a srpskog jezika u lektorskom radu nema“, kaže on.

Tanasić ističe da je primjetno da se u Srbiji i Republici Srpskoj u posljednje vrijeme popravlja situacija u vezi sa statusom srpskog jezika i da se raspravlja o najznačajnijim jezičkim pitanjima.

„Danas je država saglasna da je neophodno promeniti politiku prema srpskim lektoratima i ne samo zaustaviti opadanje broja srpskih lektora u svetu, već tražiti načine da ih povećavamo. To nisu velika izdvajanja. Neki univerziteti se trude da održe srpske lektorate, a mi ih nismo pomagali“, navodi on.

Tanasić dodaje da se ne može sjetiti kada je Srbija kao država pozvala nekog uglednog slavistu iz svijeta koji izučava i predaje srpski jezik, književnost i kulturu da dođe u ljetnjim mjesecima u Srbiju na 20 dana.

Osvrćući se na deklaraciju o očuvanju srpskog naroda, koju pripremaju Srbija i Republika Srpska na najvišem nivou, Tanasić kaže da se podrazumijeva da će njom biti obuhvaćena i briga o srpskom jeziku.

On ističe da će tim dokumentom biti obuhvaćeni svi vidovi postojanja srpskog jezika i njegov status u srpskom narodu na cijelom srpskom jezičkom prostoru, bez obzira na državne granice, kao i mjesto srpskog jezika u svijetu.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *