Tužilac pored koga Hašim Tači može mirno da spava

Tužilac pored koga Hašim Tači može mirno da spava

19 decembra 2014

karganovićPiše: Stefan Karganović

Čini se da imenovanje Dejvida Švendimena (David Schwendiman) na položaj glavnog tužioca u specijalnom sudu pod okriljem Evropske unije koji će se baviti navodima Dika Martija o trgovini ljudskim organima na Kosovu nije privuklo dovoljno pažnje javnosti. U malobrojnim komentarima uglavnom se isticalo da je novi tužilac Amerikanac i da na toj funkciji nasleđuje drugog Amerikanca, kao da je to bitno. Skoro niko se nije ozbiljnije bavio suštinskim pitanjima koja se odnose na profesionalni profil Dejvida Švendimena, nezavisno od nacionalnosti, jer u Americi ima napretek vrsnih i savesnih pravnika kao u većini drugih zemalja. Niti se mnogo zalazilo u njegovu donedavnu delatnost na položaju rukovodioca tužilaštva za ratne zločine Suda BiH u Sarajevu, što je itekako važno jer može biti vrlo pouzdana naznaka o tome kako će se Švendimen ponašati u predmetima vezanim za Kosovo.

Prva stvar koja upada u oči kada se razmatra dosadašnja karijera Dejvida Švendimena jeste to da se – sa izuzetkom nekoliko godina provedenih na položaju pomoćnika javnog tužioca države Juta – najveći deo njegove profesionalne aktivnosti odvijao u okviru raznih saveznih struktura u SAD. Niz godina je služio u pravnom odeljenju pomorskih snaga SAD, a između 1987. i 1998. u državi Juta bio je pomoćnik saveznog javnog tužioca, što je strogo politička funkcija na koju se dolazi postavljenjem iz Vašingtona. U narednim godinama je kao funkcioner Ministarstva pravde SAD obavljao razne zadatke u Bangladešu, Tajlandu i Vijetnamu. Kako još stoji u njegovoj zvaničnoj biografiji „imao je posebne bezbednosne zadatke u vezi sa Olimpijskim igrama u Atini 2004. i Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju 2002. godine, kao i Olimpijskim igrama u Sidneju, Australiji, 2000. godine“.

Na jesen 2013. godine Švendimen je poslat u Avganistan, gde je bio zadužen da istraži volšebni nestanak nekoliko milijardi dolara iz budžeta predviđenog za vođenje ratnih operacija. Jedva da se latio posla u Avganistanu, dobio je novi raspored – kao tužilac u specijalnom sudu EU za Kosovo, sa sedištem u Holandiji.

ČOVEK KOJI ZNA ODAKLE DOLAZI PUTER

Šta ovaj kratak pregled radnih aktivnosti govori o Dejvidu Švendimenu? Apsolutno ništa što bi samo po sebi moglo biti loše. Ali nas upozorava na to da u pitanju nije bilo kakav nasumice izabran uspešni pravnik iz, recimo, države Juta koga šalju na Balkan da pomogne domorocima da efikasnije rešavaju svoje pravosudne probleme. Radi se o osobi koja može da bude vrlo iskusna i stručna, pa čak u određenoj meri i savesna, ali koja, kako bi se u Americi to reklo, „dobro zna odakle dolazi puter koji se na njegov hleb maže“.

Tragovi koje je Švendimen ostavio kao tužilac u odeljenju za ratne zločine Suda BiH u Sarajevu između 2006. i 2009. snažno potkrepljuju osnovanu sumnju da, kad god bi došlo do razmimoilaženja između profesionalne korektnosti i državne politike, Dejvid Švendiman ne kolebajući se ustupa prednost ovom drugom.

Globalne statistike vezane za učinak tužilaštva u Sarajevu, kojem je Švendimen bio na čelu, slikovito odražavaju privrženost njegove kancelarije političkom, za razliku od pravnog, koncepta krivičnog gonjenja ratnih zločinaca. Od ukupno 240 optuženih lica, 142, ili 59,17 odsto, su Srbi. Od 1.469 godina izrečene kazne, 1.142, ili 76,53 odsto, otpada na Srbe, po statistikama koje je Republički centar za istraživanje ratnih zločina RS objavio 2012. godine. Politika Švendimenovog tužilaštva, čija se uspešna primena ogleda u ovim ciframa, možda se ne poklapa u dlaku sa čuvenom izjavom Madlen Olbrajt da je na osnovu satelitskog osmatranja bosanskohercegovačkog prostora utvrđeno da su Srbi počinili 90 odsto ratnih zločina, dok preostali deo ustanovljene odgovornosti snose „drugi“. Ali deluje veoma sugestivno kao da su se i ona i Švendimenovo tužilaštvo rukovodili sličnim konceptom.

U svetlu navedene prakse, ne zvuči preterano prigovor Republike Srpske iznet u odgovoru na izveštaj Visokog predstavnika Savetu bezbednostu UN 14. decembra 2009. da se pravosudnim sistemom u BiH manipuliše tako što se selektivno najviše gone građani srpske i u manjoj meri hrvatske nacionalnosti:

tacikusner„Odluka koju je na samom kraju svoga mandata doneo rukovodilac odeljenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Dejvid Švendimen da se obustavi istraga ratnih zločina izvršenih protiv Srba na početku rata – kao Tuzlanska kolona i predmet Bradina – konačno dokazuje da protivustavne pravosudne ustanove na nivou BiH ne služe vladavini prava već određivanju prirode ratnog sukoba tako što će se optuživati i krivično goniti Srbi i Hrvati.“

ZATAŠKAO JE „TUZLANSKU KOLONU“

Oh, da. Ako se pitate zašto niste čuli da je iko optužen ili osuđen za stradanje skoro sto vojnika JNA koji su 15. maja 1992. bili mučki napadnuti dok su se mirno povlačili iz Tuzle i zašto odavno nemate vesti o tom gnusnom incidentu – to je zasluga tužioca Dejvida Švendimena.

Na konferenciji za štampu 2008. godine Švendimen je svečano najavio svoju tužilačku filosofiju koja skoro da je isključivala svaku mogućnost da bi težak zločin kao Tuzlanska kolona mogao biti hladno stavljen ad acta:

„Sve žrtve rata, njihova rodbina i šira javnost neka budu sigurni da Tužilaštvo primenjuje jednake kriterije i po njima vrši odabir predmeta, bez obzira na nacionalnost izvršioca, bili oni Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili neki drugi.“ Neki drugi? Na primer, pripadnici oružanih snaga NATO?

Majke pobijenih vojnika iz kolone sigurno će biti impresionirane ovom hrabrom i plemenitom izjavom. Međutim:

„Sve dok podizanje optužnica za ratne zločine zavisi od Dejvida Švendimena“, svojevremeno je ustvrdio Dževad Galijašević, član ekspertskog tima za borbu protiv terorizma, „nijedan bošnjački general se neće naći na optuženičkoj klupi, bez obzira na dokaze o njegovoj odgovornosti za ratne zločine bošnjačkih snaga protiv srpskog stanovništva“. Vreme Galijaševića nije opovrglo.

Doduše, Švendimen ima objašnjenje zašto ne stiže da na optuženičku klupu postavi sve koje bi nesumnjivo želeo: „Ima puno toga što nije u našim rukama“, on se vajka, „kao što su smrt potencijalno optuženih i vremešnost i sve gore pamćenje svedoka… Međutim, očekivanje da će osoba ipak odgovarati na neki način nije nerazumna… samo možda ne pred krivičnim sudom“. Onda gde? Na onom svetu?

Kao što se moglo očekivati, besprekorna podudarnost Švendimenovog profesionalnog angažmana i državne politike došla je do punog izražaja u pitanju Srebrenice: „Ako mislite da je jednak broj žrtava Srba i Bošnjaka, onda nemamo o čemu više da razgovaramo.“

zutakuca000Ne upuštajući se u uporednu analizu gubitaka sukobljenih strana na području Srebrenice između 1992. i 1995. godine, ovaj drski i profesionalno neprimeren izazov srpskim žrtvama Srebrenice ujedno odgovara na pitanje, postavljeno na početku, šta se od Dejvida Švendimana može realno očekivati sa njegove nove funkcije tužioca u predmetu trgovine organima na Kosovu.

ORGANI NEĆE BITI REŠENI

Posao tužioca nije da politički intonirano upoređuje gubitke etničkih zajednica koje se još oporavljaju od posledica destruktivnog građanskog rata. Njegova dužnost je da na profesionalan način krivično goni počinioce ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti. Ono prvo je posao za demografe, političke naučnike, patologe i stručnjake raznih drugih profila, ali za tužioca – ne. Pogotovo kada, upuštajući se u poređenja i nagađanja takve vrste, koristi autoritet svog uticajnog položaja da implicitno podrži narativ jedne strane, dok preko žrtava druge strane i opravdanih primedaba na manjkav rad njegove ustanove – bahato prelazi.

Sa najvišim stepenom sigurnosti, na osnovu sagledavanja dosadašnjeg ponašanja, moguće je predvideti kako će Švendimen obavljati svoje tužilačke dužnosti u okviru istrage i imputiranja krivične odgovornosti za trgovinu ljudskim organima na Kosovu.

Sve dok je Dejvid Švendimen zadužen za njegov predmet, „doktor“ Tači i njegov in vivo hirurški konzilijum mogu mirno da spavaju.

(Pečat)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *