У Бриселу траже начин да одвоје Србију од Русије

U Briselu traže način da odvoje Srbiju od Rusije

24 jula 2017

OZBILJNA ekonomska kriza u Evropi i nove političke realnosti u regionu sve više podstiču ideju o novim načinima integracija ili bar interesnog objedinjavanja država nastalih krvavim raspadom SFRJ.

Tako je na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Trstu promovisana ideja carinske unije u čiji bi sastav ušle četiri članice bivše Jugoslavije – Srbija plus Kosovo, BiH, Crna Gora i Makedonija, kao i Albanija. Nema Hrvatske i Slovenije, jer su u EU.

Kome bi išla naruku obnova, u bilo kojoj formi, jugoslovenskog prostora? Koji su ekonomski i politički razlozi za takav projekat? Ko bi od toga imao korist i kako bi u svemu prošla Srbija?

ISTORIČARI smatraju da bi stvaranje, naravno u nekoj drugoj formi, mini-Jugoslavije odgovaralo onima u Evropskoj uniji koji ne žele njeno dalje proširenje ili strahuju da bi Srbija i Srbi mogli da priđu Ruskoj Federaciji u nekom budućem, možda dubljem sukobu nego što je trenutni.

Upozoravaju, istovremeno, da bi Srbija, s obzirom na prethodna iskustva sa stvaranjem zajedničkih država, trebalo da bude u najmanju ruku oprezna.

– Tu bi ušlo ono najgore što je ostalo. To bi bila karikatura Jugoslavije. Takvom nečem se ne bi trebalo radovati – kaže istoričar Predrag Marković. – Objedinjavanje ovog prostora bilo bi utešna nagrada zemljama koje neće skoro postati članice EU.

Marković dodaje da je ova ideja posledica procesa poznatog kao Evropa u više brzina, jer je očigledno da skorog proširenja Unije neće biti.

Da zemlje Zapadnog Balkana neće skoro u EU, ali i da postoji stalni strah od približavnja Rusiji, potvrđuje i izjava italijanskog premijera Paola Đentilonija:

– Proširenje EU nije tu, iza ugla. Unija mora da drži otvorena vrata zemljama Zapadnog Balkana ili da rizikuje da Rusiji i drugim globalnim silama dozvoli povećanje uticaja u regionu – kaže Đentiloni.

KOMENTARIŠUĆI strah da će se region približiti Rusiji, Marković kaže:

– Sve one koji smatraju da treba da se opredelimo „ili EU ili Rusija“ upućujem na primer Ukrajine, koja je odabrala sukob sa Rusijom, a od EU nije dobila ništa.

I Dušan Proroković, iz Centra za strateške alternative, kaže da EU hoće, s jedne strane, da pokaže kako i dalje brine o Balkanu, a sa druge, da novim integracionim aranžmanom istisne Rusiju. Smatra, ipak, da nema nikakvog obnavljanja Jugoslavije.

– Tu priču potenciraju nemački mediji, njima je širenje takvih vesti u interesu, pošto je nepostojanje ideja u Berlinu oko toga šta raditi sa Balkanom hronično – uveren je Proroković. – Oni bi da na našem prostoru održe uticaj, svesni su da popularnost EU opada, a kako širenja EU na Balkan neće biti, sada moraju nekako da pokažu da nas nisu zaboravili. Ovo sa zajedničkim ekonomskim prostorom je i dalje ideja, bez konkretne razrade, i sve je na dugom štapu. Videćemo kako će se ta ideja operacionalizovati, odnosno šta su dalji koraci, pa se prema tome i opredeljivati. Za nas, to sve ekonomski karakter, a za Nemce pre svega politički.

I istoričar Čedomir Antić misli da do stvaranja nekakve nove Jugoslavije ne može doći. Uspostvaljanjem CEFTA, pojašnjava Antić, države Balkana koje još nisu postale članice EU uspostavile su zonu slobodne trgovine.

– Čemu dalje integrisanje mimo EU – pita se on. – Treba imati u vidu da i Srbi i Srbija imaju nacionalne interese i da uspostavljanje zajedničkog carinskog sistema izvan EU podrazumeva i određena politička prava za srpski narod i njegovu maticu. Uostalom, pre jednog veka sve države koje sada spominju kao deo jednog carinskog sistema, sa izuzetkom Albanije, bile su smatrane srpskim i u njima je srpski narod činio većinu ili su bile u sastavu Srbije.

ISTOVREMENO, evropski zvaničnici smatraju da bi u slučaju staranja nove države Srbija bila igrač broj jedan i da bi sve ostale zemlje gravitirale prema njoj.

– Kao što je Beograd dominirao u Jugoslaviji, tako bi ostavio najveći trag i u novoj uniji – piše evropska štampa.

Dušan Proroković ocenjuje da nije sigurno da li bismo mi u novoj zajednici dobili ili izgubili, te da to zavisi od konkretnih rešenja.

– U slučaju da se formira carinska unija, mi bismo izgubili povlašćeni pristup ruskom tržištu, što nam nije u interesu. Dakle, carinska unija najverovatnije nije rešenje, a šta će biti, to u ovom trenutku ne znamo – navodi Proroković.

I Čedomir Antić poziva na oprez:

– Imajući u vidu iskustva sa jugoslovenskim državama, posebno državnom zajednicom SCG, mislim da bi vlasti Srbije i naši građani trebalo da budu podozrivi prema svakom takvom predlogu.

Šef diplomatije Ivica Dačić, međutim, uveren je da kroz zajedničke projekte Srbija i zemlje u okruženju mogu brže do Evropske unije:

– Srbija je jedna od zemalja koje se ne plaše regionalizacije. Regionalizacija nije zamena za EU, već treba samo da pomogne da brže uđemo u EU.

MILIJARDA EVRA ZA 20 MILIONA LJUDI

– OSNIVANJE regionalne ekonomske zone nije suprotno ideji integracije u EU. To je stvaranje prostora od oko 20 miliona ljudi na kojem će konačno postojati slobodan protok robe i usluga – rekao je komesar za proširenjenje EU Johanes Han. – EU želi da u narednim godinama investira oko milijardu evra u zemlje Zapadnog Balkana.

„JUGOSFERA“

TIM Džuda je pre desetak godina u članku za „Ekonomist“ skovao termin „Jugosfera“, pod kojim se podrazumeva prostor bivše jugoslavije uključujući i Sloveniju i Hrvatsku. Po njemu, to ne bila država kao bivša Jugoslavija, već neka nova forma objedinjavanja ovog prostora.

(Večernje novosti)

 

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *