„U ime Rusije“

„U ime Rusije“

16 августа 2014

pol-marina-ragusPiše: Marina Raguš

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin tokom obraćanja ruskim poslanicima na Jalti (Krim) pozvao je na konsolidaciju nacije u ime i slavu Rusije: „Mi treba da razvijamo našu zemlju mirno, dostojanstveno i efikasno, bez barakidiranja u odnosu na spoljni svet i kidanja veza s našim partnerima, ali takođe ne smemo dozvoliti bilokome da se prema nama odnosi s nepoštovanjem“ bio je izričit i više nego jasan prvi čovek Rusije.

Protiv Rusije, najuticajniji deo zapadne hemisfere predvođen Vašingtonom, (ot)počeo je novu fazu ekonomskog rata što je i razlog pogoršanja odnosa Rusije i Zapada, trenutno najopasnijeg od okončanja Hladnog rata. I, Vladimiru Vladimiroviču više je nego jasno, da nadalje može očekivati eskaliranje korporativnog divljanja čak i unutar same Rusije. Uostalom, vrlo je jasno nagovestio postupke kojima će preduprediti sve ono kroz šta su već prošle sve petrodržave Bliskog i Dalekog Istoka, severa Afrike –gdegod je korporativni Zapad metom obeležio sferu uticaja: „ naš je fokus sada na domaćim poslovima, na ciljevima i zadacima sa kojima se narod Rusije suočava“, poručio je Putin. Objašnjavajući pritom da sankcije na uvoz hrane nisu odgovor zapadnom trgovinskom ratu. Naprotiv!

„Prvo, to je podrška domaćim proizvođačima i otvaranje tržišta prema zemljama i proizvođačima koji žele i koji su voljni da sarađuju sa Rusijom“, naglasio je ruski predsednik. Dakle, narod Rusije kreće u konsolidaciju koja bi trebalo da osigura bezbedne temelje države koja će se u bliskoj i daljoj budućnosti suočavati sa brojnim i intezivnim izazovima. Jedan od glavnih biće urušavanje prvog čoveka Rusije unutar nje same. Posebno zbog toga što je ruskom predsedniku popularnost u tekućoj godini udvostručena! Naime, prema istraživanju nezavisnog centra Levada, 82 odsto ispitanika s čvrstim i definisanim političkim stavovima glasalo bi za Putina ukoliko bi se predsednički izbori održali uskoro. Uz jedno od prethodnih istraživanja koje je došlo do zaključka da većina Rusa želi da njihova država povrati, oduzet joj, status supersile, možemo konstatovati da je Vladimir Putin sa svojim timom, itekako, znao šta radi. Oni su sistematično, državnički odgovorno i mudro slagali kockice mozaika koji je Rusiji počeo da vraća stari sjaj, a poniženom narodu (zapadno-tajkunskim okupacionim mešetarenjima) veru i nadu u izvesnije i bolje sutra. I, mora se i to reći: Zapad nije video da dolaze. Kad su došli i s obe noge stali na ugaoni kamen Istoka, svet su obeležile scene brutalnog nasilja prepoznatljive za korporativni zapad.

Međutim, da li nasilje može zaustaviti novu (pre)kompoziciju na međunarodnoj sceni?

BRIKS bi trebalo za početak da bude dovoljan odgovor, iako razloga za opuštanje, svakako, da nema. Još ništa nije gotovo, niti će biti u dogledno vreme. I, zato prvi čovek Rusije vrlo jasno poručuje da je odlučan u sređivanju stanja u svojoj kući. Ili, traži kosolidaciju. Ta, konsolidacija bi trebalo da u više faza provede sređivanje „stanja“ među rovovski ukopanim strujama. Kada mislimo na sređivanje, to podrazumeva dijalog uz nacionalni i državni konsenzus pripadnika i liberalne i konzervativne škole mišljenja. To, svakako, nije nimalo lako ali uz mudar pristup vrlo izvodljivo. I predsednik Rusije je to i nagovestio: U ime Rusije i za Rusiju narod mora da se konsoliduje a država da se prioritetno pozabavi sa svim izazovima sa kojima se Rusi suočavaju. Boljeg, i za unutrašnju organizaciju, stabilnijeg načina nema. Jer, poznajući metodologiju uzavrelog Zapada, karike koje će se prve „gađati“ jesu upravo frustracije proistekle iz egzistencijalno neostvarenih potreba.

To je prva trajektorija delovanja ruskog rukovodstva. Druga se odnosi na saradnju sa zemljama koje su voljne da sarađuju s Rusijom, što znači jače i intezivnije veze sa onim delom sveta koji u današnjoj Rusiji vide silu predvodnicu oslobađanja od neoliberalnog ropstva! U taj deo sveta, itekako, spada sve veći procenat evroskeptične EUrope koji je poslao jasne signale početka otrežnjenja u korist oživljavanja klinički mrtvog Starog kontinenta. Za tu reanimaciju potrebni su pravi podsticaji koji će ubrzati kardiogram. Stanovnici okupirane Evrope, makar one politički svesne i aktivne, u sve većem procentu okreću se metodologiji Rusije. Ta će se klima dodatno globalno zagrevati, jer korporativni zapad sasvim sigurno bojno polje neće napustiti uz belu zastavu. Makar ne u skorije vreme. Gde je tu Srbija?

Policijska istraga povodom privatizacije NIS-a u domaće ili „strane“ svrhe?: Kao grom iz vedra neba, posle toliko odolevanja zapadnim uticajima da se zvanična Srbija pridruži sankcijama Rusiji, usledila je vest da je oformljen specijalni istražni tim pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, kako bi se ispitale sve „činjenice i okolnosti“ vezane za privatizaciju Naftne industrije Srbije. Vest su preneli mediji iz regiona i krenule su spekulacije na zadatu temu. Iako, je resorni ministar rekao da ta istraga neće uticati na odnose s Rusijom, ministar rudarstva i energetike „zamolio“ da se ne politizuje istraga (?!) jer je „legitimno pravo države da analizira sve elemente koji se odnose pre svega na deo koji je prethodio privatizaciji NIS-a“ utisak koji je ostao ne može lako da se spinuje.

Naime, iz Gaspromnjefta u najmanju ruku bili su iznenađeni odlukom o istrazi: „Otvoreno govoreći, nas je iznenadila započeta istraga o privatizaciji NIS-a. Budući da u Srbiji poslujemo od 2008. godine, naši odnosi s Vladom Srbije bili su partnerski i sve smo rešavali dijalogom. Pratićemo pomenutu istragu i proceniti kako ona utiče na uslove za rad u zemlji. Za nas je važna investiciona klima u Srbiji“, saopšteno je iz Gaspromnjefta. Ambasador Rusije u Srbiji, komentarisao je policijsku istragu na način da bi dobro bilo „kada bi se sve radilo na civilizovan način-i privatizacije, i kontrole.“ Podsećajući pritom da bi, eventualno, uvođenje sankcija Rusiji, bio „pucanj u noge“ Srbiji.

I, javnost je podeljena: deo misli da je u najmanju ruku iznenađujuće pokrenuta policijska istraga, čin obračuna između Srpske napredne i Demokratske stranke, dakle za domaću upotrebu; dok, deo javnosti spekuliše da se ovaj potez odnosi na iznuđivanje revizije ugovora s Rusijom. Za nas od značaja je izjava premijera Srbije povodom policijske istrage: „ To nema veze sa politikom. To ima veze sa interesima naše zemlje. Ako bude bilo moguće da se napravi revizija ugovora bilo bi odlično, ali ja ne tvrdim da postoji krivično-pravna odgovornost. Ja ne skačem, ne psujem, ne vređam nikoga kao što to neki drugi rade govoreći nešto, a pritom ne znajući ništa. A sad vidim kako ih je panika uhvatila, pa su počeli da objašnjavaju na sve strane kako je nešto dobro u šta sami ne veruju“, rekao je srpski premijer.

Ukoliko smo dobro razumeli izjavu, policijska istraga trebalo bi da na „svetlost“ dana izvuče domaće aktere, s jedne strane; S druge, istraga bi trebalo da dovede i do revizije ugovora. Dakle, jednom istragom ciljaju se dve mete. Da li će obe biti dosegnute-ostaje da se vidi. Međutim, nije najjasnija konstatacija da nije reč o političkom pitanju. Pa, zar politička volja rezultovana odlukom nije dovela do međudržavnog sporazuma između Rusije i Srbije u oblasti energetike (?!) iz kog je i proistekla privatizacija NIS-a. Podsećanja radi, ruski partner je tada prihvatio i milijardu dolara tadašnjih dugova NIS-a, po planu ispunio sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora (u Rafineriju Pančevo uloženo je više od pola milijarde evra, radnicima isplaćene otpremnine od 750 evra po godini staža) i konačno od NIS-a napravio najuspešniju firmu koja posluje u Srbiji i koja se nalazi na Beogradskoj berzi. Za srpski budžet NIS je dragocena kompanija koja učestvuje sa 14 odsto. Samo u prvom kvartalu ove godine NIS je na ime raznih poreza uplatio u budžet Srbije 24,15 milijardi dinara što je za 20 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Svakako ne možemo da prejudiciramo sve aspekte rezultata istrage povodom privatizacije NIS-a. Ali, da je istraga usledila posle „prozivki“ za obelodanjivanje ugovora sa Etihadom, kao i da je usledila posle nedavne posete premijera Srbije Moskvi i „predstavljanjem“ pitanja koja se odnose na mogućnost revizije ugovora sa Rusijom-to možemo da konstatujemo. Podjednako kao i činjenicu, da je svojevremeno skoro diplomatski skandal između ministarke energetike i ruskog partnera ništa u poređenju s policijskom istragom koja je započeta. Zašto? Prvo, to je politička odluka; Drugo, iako su meta demokrate i njihovi „poslovi“ povodom NIS-a, odjek iznenadne istrage čuo se u Moskvi; treće, ukoliko se kalkuliše da Moskva treba da izrazi „ogromnu zahvalnost“ jer Srbija nije uvela sankcije-onda je to u najmanju ruku neetično. Podjednako, kao da udarite šamar čoveku sa ranama na licu.

Konačno, ukoliko se zaista „gradi“ povoljna investiciona klima u Srbiji-kako sve ovo budući „investitori“ treba da shvate? Ili, ukoliko se htelo preispitivanje privatizacionih pljački (da podsetimo: na spisku od 24 sporne privatizacije za koje Brisel insistira da se istraže do kraja ne nalazi se NIS) gde je ugovor s Fijatom, i kakav to epilog imamo prilike da gledamo kada je reč, recimo, o Sartidu? Iznad svega, kakvu to poruku zvanična Srbija šalje Rusiji? Da li bilo ko u Srbiji sa još malo zdravog razuma, može da kaže da šteta nije već napravljena i dobro zabeležena.

Uostalom, da se vratimo rečima prvog čoveka Rusije s početka teksta: „Mi treba da razvijamo našu zemlju mirno, dostojanstveno i efikasno, bez barakidiranja u odnosu na spoljni svet i kidanja veza s našim partnerima, ali takođe ne smemo dozvoliti bilokome da se prema nama odnosi s nepoštovanjem.“

Više nego dovoljno, zar ne…

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Један коментар

  1. Mare says:

    Vucic skotina prvo neshvata da privatizacija nije sklona revizili. To je prva stavka u ugovoru. Drugo ovo sto radi moze se samo nama obiti o glavu jer nezaboravite NIS je trenutno najjaca firma u Srbiji, sto znaci da je nasa zemlja i ljudi koji rade tamo vise nego srecna. Trece, glupavi premijer je nedavno trazio i isplatu dividendi pa mu se ceo svet smejao koliko ima mozga.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u