У стрипу смо велесила

U stripu smo velesila

20 juna 2015

kul-u-stripu-velesila-(3)SPAJAJUĆI strast prema slikarstvu, crtačku virtuoznost i erudiciju, Gradimir Smuđa je postao jedan od vodećih strip autora u Evropi, a svoje originalne table predstaviće na retrospektivnoj izložbi koja će biti otvorena večeras, u 19 sati, u Francuskom institutu.

Naziv postavke „Nit umetnosti Gradimira Smuđe“, upućuje na strip album „Nit umetnosti“, u kome je Smuđa, po scenariju svoje ćerke Ivane, u dva toma prikazao istoriju slikarstva.

– Strip je umetnost, a ovaj album je bukvar umetnosti, koji počinje od pećine Lasko, a produžava se do Pikasa. Objavljen je u Francuskoj, u izdanju „Delkura“, a kod nas bi uskoro trebalo da se pojavi kod „Sistem komiksa“. Knjiga može i da se nastavi, ali ostavio sam to u zadatak nekom drugom umetniku – kaže, za „Novosti“ Smuđa. – Hteli smo da predstavimo slikare, ali i da otkrijemo njihove tajne i periode u kojima su stvarali, tako da je strip šaljiv ali i edukativan. U toj pećini Lasko, na neki način je stvorena prva galerija, prva Sikstinska kapela, prvi muzej…

Knjiga je koncipirana više prema Zapadu, i u nju nisu mogli da stanu Rjepin ili Šumanović, za koje je, kako kaže, navijao.

Osim Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Direra, Velaskeza, koji igraju glavne uloge u ovom albumu, Smuđa je veliku pažnju posvetio i holandskom geniju, u stripu „Vinsent i Van Gog“, koji ga je proslavio.

– To je basna. Predstavljam jednog gospodina koji je želeo celog života da bude slikar, ali nije imao talenta. Sasvim slučajno, u njegov život je ušao jedan mačak Vinsent, koji je u stvari bio genijalan. I tako je Vinsent naslikao sve Van Gogove slike! Ta priča nije realna, ali u stripu je sve moguće i to je njegova prednost. Strip je žanr gde možeš sve – kaže nam autor.

Rođen u Novom Sadu, Smuđa živi u toskanskom gradu Luka, koji je poznat po najstarijem festivalu stripa „Luka komiks“. Od 2011. godine radi ekskluzivno za francusku kuću „Delkur“, najvećeg i najuglednijeg evropskog izdavača stripova. Poznat i priznat i kao karikaturista, Smuđa je 1987. dobio i prestižnu nagradu naše kuće – „Pjera“.

Poredeći srpsku i evropsku scenu, Smuđa kaže:

– Na tržištu stripa Srbija je u prednosti nad Italijom, grabi da prestigne italijanske crtače i zauzme čarobno četvrto mesto u evropskom odnosu snaga, posle Francuske, Belgije i Španije. Naši crtači poput Dražena Kovačevića, Milana Jovanovića, Zorana Janjetova, Alekse Gajića, Rajka Miloševića Gere, zaista su izuzetno cenjeni, i postajemo velesila u svetu stripa.

Beogradska publika imaće prilike da vidi i table iz stripa „kabare muza“ o Tuluzu Lotreku, u kome se pojavljuje i Milan Obrenović kao kupac dva umetnikova rada, ali i dosada neobjavljivane skice za strip o Milevi Ajnštajn, koji Smuđa radi po scenariju Branislava Glumca.

Želimo da rehabilitujemo Milevu, koja je, u najmanju ruku, jednako zaslužna za pronalazak te čarobne Ajnštajnove formule. Da prikažemo nepravdu koju je pretrpela kao žena, majka i veliki naučnik – kaže Smuđa.

SARADNJA

GOST Francuskog instituta biće i Tjeri Žor, glavni urednik izdavačke kuće „Delkur“, koji će otvoriti Smuđinu izložbu. Žor će sutra razgovarati sa srpskim strip autorima i upoznati se sa njihovim radovima.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *