Улога Шиптара у избегличкој кризи

Uloga Šiptara u izbegličkoj krizi

1 septembra 2015

boris-aleksic-L1 76777Piše: Boris Aleksić

Kako prenose srpska javna glasila Fronteks (agencija EU koja vodi računa o njenim spoljnim granicama) upozorava da krijumčari izbeglica i migranata trenutno sve više koriste rutu preko Makedonije, Srbije i Mađarske do Austrije. Tako je od januara do jula ove godine, 102.342 ljudi ušlo je u Austriju preko Zapadnog Balkana, što je najmanje 10.000 više od broja koji je ušao u Evropu rutom centralnog Mediterana. Engleski Gardijan ističe kako Evropol započinje sa nizom akcija da bi se sprečilo krijumčarenje ljudi, a prva među njima je sastančenje u Hagu. Evropska policija je do sada prikupila podatke iz 500 agencija širom Kontinenta, brzo otkrivši ko je krijumčario izbeglice smrtno stradale u kamionu pronađenom u Austriji. Reč je o „kriminalnoj mreži koja se prostire širom kontinenta“ a sve je povezano sa „kriminalnim grupama koje su izvorno nastale zbog šverca droge, pranja novca i prodaje devojaka u seksualno roblje.“[i] U izveštajima Evropola, domaćih i stranih medija sve se pominje osim činjenice da iza krijumčarenja ljudi i narkotika stoji šiptarska mafija – glavni izvođač radova američke obaveštajne službe u Evropi. Prema zvaničnim izveštajima Fronteksa, Šiptari pored ovih „poslova“ trguju oružjem, eksplozivnim napravama i izvršavaju likvidacije širom Starog kontinenta.

Prema analizama Fronteksa u prvom kvartalu 2015. godine identifikovano je preko 44000 ilegalnih migranata kako prelaze granice Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija) i prodiru u EU. Od tog ukupnog broja 27 500 su iz regiona. Agencija dalje navodi da su od spoljnih granica EU najugroženije grčka i mađarska. Ko ih ugrožava? Avganistanci, Sirijci, Iračani? Odgovor je – Šiptari. Albanci sa okupiranog KiM čine 62% nelegalnih migranata na granici Srbije i Mađarske.[ii] Pri tom treba imati na umu da Šiptari već godinama prodiru u Grčku bez većih prepreka. Arbanasi sa KiM, koji po podacima Fronteksa čine „najmlađu populaciju u Evropi“ su tokom 2014. u odnosu na prethodnu godinu povećali broj ilegalnih prelazaka u EU za skoro četiri puta, dok je broj njihovih tražilaca azila veći za 134%. Tako su oni postali prva etnička grupa po značaju u migracijama prema EU. Druga grupa su – Šiptari iz Albanije. Oni su povećali nelegalne prelaske granica EU za 16%, nezakoniti boravak u EU za 25% i traženje azila za 144%. Pri tom Šiptari iz Albanije su odgovorni za 14% od ukupnog broja falsifikovanih dokumenata u 2014. godini korišćenih na granicama EU.  Dakle Šiptari sa okupiranog Kosova i Metohije i Albanije čine najveći procenat ilegalnih migranata u Evropi. Arbanasi sa KiM imaju 55% ukupnog broja nelagalnih migranata u regionu tokom 2014. godine. Drugo najveće žarište nezakonitog ulaska u EU je granica Albanije i Grčke, tako da ta dva pravca najezde Šiptara u EU obuhvataju čak 90% ukupnog broja otkrivenih nezakonitih migranata.[iii]

Prema podacima Fronteksa od 2008. godine Šiptari iz Albanije prodiru u Grčku legalnim i nelegalnim metodama. Tokom 2008. godine zabeleženo je 42 000 nelegalnih prelazaka granice između Albanije i Grčke. Te i sledeće godine 40% ukupnog broja nelegalnih prelazaka granica EU, ostvarili su Arbanasi. Broj upada je u 2010. godine pao na 35 300 ili 34% ukupnog broja ilegalnih prelazaka u EU.  Fronteks zaključuje da albanski migranti imaju mogućnost da lako, jeftino i više puta pokušaju sa nezakonitim prolazom granice, te da ih u Grčkoj čekaju poslovni ljudi verzirani u zapošljavanju ilegalnih migranata. Njihov pohod na Grčku je 2011. godine bio na najnižem nivou da bi se od tada ponovo i stalno povećavao. Pored grčke zemlje, sve je veći broj Šiptara i u Francuskoj, Nemačkoj, Belgiji, Švedskoj i Engleskoj.[iv] Iako se ilegalni migranti vraćaju u zemlju porekla, treba imati u vidu da veliki broj nelagalnih migranata ne bude otkriven. Tako je danas širenje Šiptara po Grčkoj uzelo maha. Naročito je ugrožena Makedonska regija. Sve je veći broj Arbanasa na Krfu, Zakintosu i mnogim drugim mestima. Ukoliko razmisle Grci će shvatiti do čega su dovele nelegalne migracije Šiptara na srpskom etničkom prostoru. Zahvaljujući genocidu nad Srbima, politici Titoista i zakasnelom srpskom odgovoru Šiptari su se proširili na vekovna ognjišta Srba i postepeno ih preuzeli.

Ali razmislimo malo, možda Šiptari donose EU tulumbe, baklave i ostale kulinarske specijalitete? Fronteks ne misli tako. Glavni snabdevači Evrope drogom su šiptarski narko karteli. Kanabis se najčešće krijumčari na Starom kontinentu, a albanska mafija u tom poslu igra ključnu ulogu. Međutim šiptarska narko karteli ubacuju u Evropu heroin i kokain. Za „drogu bogatih“ oni su uspostavili blisku saradnju sa kolumbijskom mafijom, sa kojom zajednički snabdevaju tržišta sve do Španije. Pored krijumčarenja ljudi i droge, albanski kriminalci drže i dobar deo prodaje oružja u Evropi. Kao i u slučaju narkotika i u ovaj prljavi posao su umešane albanske privante kompanije. Njihov specijalitet su i improvizovane bombe koje koriste plaćene ubice širom Kontinenta.[v] Sa područja Zapadnog Balkana u Francusku su dopremljeni i ručni raketni bacači.[vi]

Ipak, sve ovo nije nikakva novost za Evropu. Kako se navodi u Beloj knjizi koju je pripremila BIA za potrebe Vlade Srbije – nemačka policija je još u martu 1999. godine, ustanovila da je porast trgovine heroinom, kojom se na tržištu Nemačke, Švajcarske i skandinavskih zemalja, bave Šiptari, poklopio sa naglim jačanjem terorističke OVK. Jedan od kanala, kojim se droga iz Turske prebacuje u Italiju, a zatim u zapadnu Evropu, ide preko Tropoje i luka Drač i Valona, u Albaniji. Izvesne količine heroina i kokaina se prerađuju u albanskim laboratorijama, a odatle transportuju u selo Lužane, zatim u Muhovac i Veliki Trnovac na jugu Srbije, i u Crnu Goru, u Tuzi i Ulcinj, odakle se distribuiraju dalje prema Evropi. Droga koja neprerađena dolazi iz Albanije, završava u okolini Gnjilana i Prizrena, gde postoje dve velike laboratorije za proizvodnju tzv. teških narkotika. Prenos droge i oružja obavlja se i na zvaničnim graničnim prelazima kao što su Đeneral Janković, Jazince, Ćafa Prušit, Morina i Tropoja, zahvaljujući saradnji kriminalnih grupa sa carinskim službenicima, te pripadnicima tzv. KZK („kosovskog zaštitnog korpusa“) i KPS. Oružje koje dolazi iz Albanije, najčešće se prodaje na crnom tržištu u Juniku i Đakovici.

Po mišljenju predstavnika obaveštajnih struktura UN u Prištini, trgovina oružjem je jednako velika pretnja evropskoj bezbednosti kao i trgovina heroinom. U Nemačkoj su, na primer, Albanci potpuno potisnuli narko dilere turskog i kurdskog porekla. U Slovačkoj i Mađarskoj oni kontrolišu 90% trgovine drogom, u Švajcarskoj 70%, u Danskoj 50%, a u Francuskoj 40% prometa. U porastu su isporuke narkotika albanskih kriminalaca na području Grčke, koje su, prema podacima grčke policije, šest puta veće nego ranije. Profiti albanskih narko grupa dostižu jednu milijardu američkih dolara, pri čemu promet na KiM donosi od 125 do 150 miliona dolara, od čega deo dobija i Hašim Tači. Od ukupne količine droge koja stiže na svetsko tržište, čak 65% prelazi preko teritorije KiM, dok se na evropskom tržištu 90% heroina prokrijumčari preko ovog područja. Nemački agenti za borbu protiv droge naglašavaju da su Albanci osnovali jednu od najvećih organizacija za krijumčarenje droge u Evropi, a da se profit dobijen ilegalnom trgovinom „pere“ kroz 200 privatnih banaka i menjačnica.[vii]

Nije teško pogoditi da šiptarski teroristi i narko dileri deluju kao ispostava američke obaveštajne službe koja pokušava da zadrži pod kontrolom Stari kontinent. Poslednja dešavanja sa izbeglicama ukazuju na to da Vašington još uvek nije iscrpeo sve usluge svog šiptarskog miniona. Naprotiv za njih se sa svakim novim talasom migranata otvaraju nove mogućnosti.  

[i] http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Fronteks-Balkanska-krijumcarska-ruta-sve-frekventnija.sr.html

[ii] http://frontex.europa.eu/news/first-quarterly-analysis-of-western-balkans-published-8iHYNH

[iii] Frontex, Western Balkans Annual Risk Analysis 2015.

[iv] http://frontex.europa.eu/trends-and-routes/circular-route-from-albania-to-greece/

[v] Frontex, isto.

[vi] Frontex, Annual Risk Analysis 2015.

[vii] Albanski terorizam i organizovani kriminal na Kosovu i Metohiji, Vlada Srbije, septembar 2003. Godine.

(Fond strateške kulture)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *