Време сањара и бунтовника

Vreme sanjara i buntovnika

21 novembra 2018

ŽELEĆI da ukažu na nesporni, a nedovoljno vrednovani značaj romansijerskog opusa Grozdane Olujić (1934), SKZ i „Partenon“, uz pomoć Ministarstva kulture, objavili su njene sabrane romane u šest knjiga: „Izlet u nebo“, „Glasam za ljubav“, „Ne budi zaspale pse“, „Divlje seme“, „Glasovi u vetru“ i „Preživeti do sutra“.

Književni život ove autorke, kako je dobro primetio jedan od urednika dr Aleksandar Jovanović, počeo je kao u romanu: 23-godišnja studentkinja engleskog za svoj prvi rukopis, „Izlet u nebo“, dobila je treću nagradu na konkursu 1957. Godinu dana kasnije roman je objavljen, a zatim igran u Beogradskom dramskom pozorištu, a prema njemu je snimljen i film „Čudna devojka“. Knjiga je dočekana pohvalama, ali u „skladu“ sa ondašnjim vremenom doživela i nemala ideološka osporavanja.

– Sadašnje objavljivanje ovih romana važan je datum za srpsku književnost – rekao je kritičar Nikola Marinković na promociji u Zadruzi. – Još od prve knjige bije je glas da je darovit pisac, ali bez dubine. Ovako sabrane, ove knjige jasno pokazuju da je u pitanju autor čiji romani predstavljaju zaokružene hronike otuđenih mladih ljudi u potrazi za identitetom. Knjige Grozdane Olujić bile su nepravedno zapostavljene i skrajnute, jer je u njima, prema ideološkim tumačima, izneto sve ono što je trebalo sakriti. Tačno šest decenija posle izlaska „Izleta u nebo“, može se zaključiti da je reč o živom klasiku, čije mesto u budućoj istoriji srpske književnosti treba da bude prepoznato.

Predsednik Uređivačkog odbora ovog izdanja dr Zorana Opačić, podsetila je da je ova autorka do svoje 30. godine objavila čak četiri romana, što govori i o talentu i o vrednoći.

– Pisala je beskompromisne romane o mladim, pobunjenim ljudima, istovremeno i sanjarima, koji kritički posmatraju svet u kome žive. Oni vide da njihovi roditelji, nastavnici i profesori nisu najiskreniji, da svet nije pravedan i da se mora boriti protiv licemerja. Stariji im, međutim, to ne praštaju, kao ni slobodu u ljubavi. Neki kritičari, među kojima je bilo i vrlo uglednih i moćnih, pisali su da je to nesavremena i površna proza, i to mišljenje se uvrežilo čak i u nekim istorijama srpske književnosti. Ovih šest romana predstavljaju jednu književnu simfoniju koju je pisao isti pisac u rasponu od nekoliko decenija – rekla je Opačić.

NA DVADESET JEZIKA

GROZDANA Olujić je, kako je naveo Aleksandar Jovanović, jedan od najprevođenijih naših pisaca: 57 knjiga i 15 pojedinačnih dela u časopisima, antologijama i tematskim izborima, na više od 20 jezika. Njeni romani su bili u dosluhu s modernim tokovima evropske i američke književnosti i, istovremeno, otvoreni za one vidove društvene stvarnosti.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Deda Micko says:

    Aleksandar Jovanovic se razume u knjizevnost ko moja baba u hakovanje.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *