Zahladneli odnosi između Rusije i Nemačke

Zahladneli odnosi između Rusije i Nemačke

22 juna 2013

0405-ovisit_full_600-1323357224Reči kritike se ne očekuju. Trgovina između Nemačke i Rusije već godinama cveta. Prošle godine je obim razmene iznosio rekordnih 80 milijardi evra. Pa ipak, eksperti upozoravaju da bi raspoloženje moglo da se pokvari. Ima nagoveštaja da bi, nakon najnovijih političkih prepirki između Berlina i Moskve, i ekonomski odnosi mogli da budu narušeni.

Nemački koncerni i firme, koje su u Rusiji donedavno skoro pa držali kao malo vode na dlanu, osećaju da vetar duva u drugom smeru. O tome je na jednoj konferenciji u Berlinu govorio Andreas Štajninger, član uprave Instituta za istok u Vizmaru. Detalje nije naveo. Institut za istok priprema pravne savetnike za pomoć nemačkim investitorima u Rusiji. Štajninger veruje da je promena raspoloženja prema nemačkim preduzetnicima u Rusiji možda rezultat zahlađenja političkih odnosa između Berlina i Moskve.

Spor zbog nemačke politike prema Rusiji

Od Putinovog ponovnog dolaska na funkciju ruskog predsednika u maju 2012, iz Berlina su stalno dolazile kritike razvoja događaja u Rusiji. One su kulminirale u rezoluciji Bundestaga u jesen, koja se odnosila na nemačko-ruske konsultacije. Poslanici nemačkog parlamenta iskazali su zabrinutost novim zakonima u Rusiji, kojima se, po njihovom mišljenju, vrši veliki pritisak na civilno društvo.

Rusija je reagovala ljutito i odbacila kako kritike tako i to što je Nemačka uzela sebi uopšte za pravo da kritikuje Moskvu. Politički magazin „Špigel“ je odnose Berlina i Moskve ocenio najgorim od vremena „Hladnog rata“.

U Nemačkoj je sporno pitanje da li bi nemački političari trebalo otvoreno da kritikovati Rusiju. Demohrišćanska unija CDU, kojom predsedava kancelarka Merkel, smatra da Nemačka kao partner ima pravo da kritikuje Rusiju.

Socijaldemokratska partija (SPD), nasuprot tome, zalaže se za tihu diplomatiju i novi politički kurs prema istoku odnosno Rusiji. To se zasniva na nekadašnjoj promeni politike koju je SPD uveo prema SSSR-u i zemljama istočnog bloka. „Reč je zapravo o konfliktu dobro organizovanog i uticajnog civilnog društva u Nemačkoj i državno-orijentisane ruske elite“, ocenio je Aleksander Rar, direktor istraživačkog odeljenja Nemačko-ruskog foruma.

Putin sve nade polaže u velike koncerne

Ipak, nemački investitori se još uvek dobro osećaju u Rusiji. Andreas Štajninger odbacuje tvrdnje da oni nemaju adekvatnu pravnu zaštitu. Ekonomski sporovi se pred ruskim sudovima završavaju sa itekako prihvatljivim, ako ne i odličnim rezultatima, smatra taj ekspert. Ruski predsednik Putin, za razliku od prethodnika, podržava pre svega velike kompanije i koncerne. Firme srednje veličine mu nisu toliko važne.

(Dojce vele)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. vasiljka dožić says:

    pREDSEDNIKA RUSIJE VLADIMIRA PUTINA NIKO NE MOŽE UCENJIVATI,NJEMU SU NAJOPASNIJI UNUTRAŠNJI NEPRIJATELJI I SA NJIMA ĆE VRLO BRZO IZAĆI NA KRAJ.MERKELKA BEZ OBZIRA NA SVE NAJVIŠE UVAŽAVA PUTINA:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *