Zašto Beograd prećutkuje da siromaštvo preti četvrtini EU?

Zašto Beograd prećutkuje da siromaštvo preti četvrtini EU?

12 decembra 2013

Branko ŽujovićPiše: Branko Žujović

Vest proteklih dana nije pitanje početka pregovora Srbije sa EU niti stavovi Nemačke i Velike Britanije o tom pitanju. Nisu to bili ni protesti u Kijevu, ni predstojeći izbori u Srpskoj naprednoj stranci, ni Stanijini rani radovi objavljeni na nekoj od društvenih mreža.

Vest nedelje emitovao je elektronski bilten EU u Srbiji Evroaktiv, pozivajući se na zvanične podatke Evrostata, generalnog direktorata Evropske komisije za statistiku sa sedištem u Luksemburgu. Adresa kojoj vredi verovati, ali u ovakvim slučajevima potpuno „neinteresantna“ srpskim medijima.

Ukratko, podaci Evrostata govore da je rizikom siromaštva 2012. godine bilo zahvaćeno 124,5 miliona ljudi u EU, odnosno bezmalo četvrtina njene populacije. U Bugarskoj siromaštvo, odnosno „socijalna isključenost“, kako se to u Briselu običajava reći, preti polovini stanovništva, a u Holandiji i Češkoj svakom sedmom građaninu.

U izuzetno lošoj materijalnoj situaciji tokom 2012. živelo je deset odsto populacije EU. U toj grupi su ljudi koji ne mogu da zadovolje najmanje četiri od devet pokazatelja izuzetno slabog materijalnog stanja, u koje se ubrajaju oni koji ne mogu da plaćaju račune, odu sedam dana na odmor, zagreju stanove, nemaju televizor, ne jedu meso ili adekvatne proteine.

SIROMAŠTVO RAZJEDA EU

Udeo takvih građana EU kreće se od samo procenat u Luksemburgu i Švedskoj, preko dva odsto u Holandiji, tri u Danskoj i Finskoj i četiri u Austriji, do 44 odsto u Bugarskoj, 30 u Rumuniji i 26 odsto u Letoniji i Mađarskoj.

Spisak zemalja sa potencijalno najugroženijim stanovništvom dalje izgleda ovako: u Rumuniji je socijalno ugroženo 42 odsto ljudi, u Letoniji 37, Grčkoj 35, u Holandiji i Češkoj po 15, Finskoj 17, Švedskoj i Luksemburgu 18 posto ljudi.

Podaci Evrostata pokazuju i da deset posto stanovnika EU jedva sastavlja kraj s krajem, čemu treba dodati još deset odsto stanovništva koje živi u domaćinstvima u kojima su, kako je objavljeno, odrasli nezaposleni ili koriste minimalan deo radnog potencijala.

Hrvatska ima najveći udeo ljudi koji žive u domaćinstvima u kojima odrasli ne rade koliko mogu (16 odsto) a slede Španija, Grčka i Belgija sa 14, dok su na drugom kraju Luksemburg i Kipar (šest odsto). Gledano prema sva tri elementa koja doprinose riziku od siromaštva, kako navodi Evroaktiv, 17 odsto populacije EU živi u domaćinstvima čiji su prihodi ispod granice siromaštva, a koja iznosi 60 odsto nacionalnog proseka.

TRAGIKOMIČNA TEMA

Podaci Evrostata pokazali su i da svaki deseti stanovnik EU starosti do 59 godina živi u domaćinstvima u kojima odrasli (18-59 godina, isključujući studente) koriste manje od 20 odsto radnog potencijala.

Evropska statistička služba navodi da je stopa rizika od siromaštva relativna i da se granice siromaštva razlikuju od članice do članice, kao i da su te granice u brojnim zemljama EU spuštene poslednjih godina zbog ekonomske krize, dodajući da je smanjenje broja ljudi kojima preti siromaštvo ili socijalna isključenost u EU jedan od ključnih ciljeva strategije Evropa 2020.

Jedini pristojan prilog na ovu, posmatrano iz srpske vizure, tragikomičnu temu objavila je pre tri dana televizijska stanica Raša tudej, konstatujući da italijanska ekonomija prolazi kroz najdužu recesiju posle Drugog svetskog rata, sa preko 12 odsto nezaposlenih i oko 40 odsto mladih koji nemaju posao, a zvaničnih podataka o beskućnicima nema. Kada se svi ovi podaci pročitaju, ostaje jedno jedino pitanje: gde to Srbija traži utočište i naravno zašto?

(Glas Rusije)

KOMENTARI



4 komentara

  1. D. Cvetkovic says:

    Vrli hafno, nestrucno i jednostano napisani od gospodina Zujovica. Evropa je izuzetno kriticna prema nivou sitomastva u Evropi; ono sto je kod njih siromastvo, to je u Srbiji blagostanje. Za isti rad u Srbiji (recimo 42h radna nedelja) u Evropi se prosecno dobija i do 20x veca zarada. Naravno ne racunajzci top zarade, recimo menadzera, koji idu i u milion evra mesecno (moja kcerka u evropskoj banci zaradjuje vise od 300 hiljada evra gidisnje, a najnize plate u istoj organizaciji su 90 hiljada evra godisnje) Srbija je ipak veoma siromasna zemlja!

  2. Pera says:

    Ovako plitak i neznalacki tekst cugo nisam procitao. Od brkanja pojmova, preko slobodnih procena do proizvoljnih zakljucaka. Kao prvo, siromastvo i socijalna iskljucenost nisu iste stvari. Socijalna (drustvena) iskljucenost, iliti marginalizacija je drustvena pojava koja najcesce podrazumeva ogranicenost ucestvovanja u drustvenom zivotu. "Social exclusion" moze biti prema homoseksualcima, prema zenama, etnickim grupama, invalidima... Moze biti uzrokovana odnosima drustva prema grupi ili odnosom u samoj grupi. Recimo, africki imigranti u Svedskoj ce imati pravo na socijalnu pomoc ali nece imati pristup obrazovnom sistemu dok ne nauce jezik. Ili sami nece zeleti da se prijavljuju u skole jer zele da ocuvaju svoj nacin zivota. Od socijalne pomoci ce sasvim pristojno ziveti ali ce i dalje biti smatrani za drustveno marginalizovane... Drugo, ideja da neko ko ne moze godisnje da ode na odmor 7 dana smatra siromasnim pokazuje da se siromastvo u EU malo drugacije ocenjuje nego u drugim delovima sveta. Trece, nezaposlenost od 12%, koja se ovde navodi kao alarmantna u Italiji je nesto sto Srbija moze samo da sanja, jer tako nisku nezaposlenost nismo imali ni u vreme najveceg ekonomskog rasta, krajem 70-ih.

  3. darinko says:

    Mnogopostovani g. Cvetko, pa ako se vasa cerka uvalila u evrUopsku banku, onda ona ne pripada procentualnoj skupini o kojoj se ovde govori. Cerka od mog prijatelja se "dokopala" radnog mjesta u jednom butiku,u kojem radi gazdarica, njena cerka, ona i jos dve radnice. Radi dvokratno znaci cijeli dan,ujutro od 09-13.00 pa onda pauza za rucak,pa onda od 15.00-20.00 . Pauzu koristi da pojede neku precijenjenu nekvalitetnu hranu u nekom "jeftinijem" restoranu. Cekanje u redu za samoposluzivanje, placanje, trazenje mjesta za parking i potrosila je svoju pauzu. Onda dodje u stan, udaljen 8 km od radnog mjesta jer je jeftiniji, zbog losije lokacije, koji djeli sa prijateljicom jer selery najam iznosi 2\3 njene platice, tu prespava opere koju krpicu i pik-ponovo! Novi dan - nova nafaka. Uspjece,kaze moj komso, da i ovih novogodisnjih praznika na tri dana ode na neku egzoticnu low-coust destinaciju, kupice sebi i neku "firmiranu krpicu" ali nece ni ove godine uspjeti da osnuje svoju porodicu niti je u stanju da izdrzava djecu, niti da rjesi stambeno pitanje niti da dobije kredit..." godine joj prolaze.." kaze moj prika, i da nisu upitanju "nasi" ljudi , vec upravo domicilni drzavljani jedne od clanica EU....a mozda je , reci ces ti sada to do mene, posto se ne druzim s pravim ljudima, eto, da sam upoznao tvoju cerku koja radi u EUropskoj banci.....

  4. darinko says:

    Postovani g. Pero kod nas u istoj zgradi stanuju i doktor i mesar i autolimar. Tek sada se pocelo malo razdvajati , ali se djeca jos uvijek druze medju sobom.... Socijalna iskljucenost siromasnih u zemljama zapadne EUrope je toliko vidljiva da se moze opipati prstima. Vjeruj mi. U pozoriste na Terazijama , ili u bilo koju kulturnu ustanovu moze doci ko hoce, ako ima nesto malo para. Nekima je tesko odvojiti cifru za kartu, nekima jos teze , ali uspije se ponekad....PONEKAD! U Becku filharmoniju za NG koncert ne udje uciteljica ili medicinska sestra niakda . NIKADA! Ako si ti skoro poceo da citas te stvari o pederima, pa mislis da sirotinja i pederi nisu isto, slazem se.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *