ЗАСТРАШУЈУЋЕ! Оно што је по Војводини побило на хиљаде пчела – побиће и нас! (ВИДЕО)

ZASTRAŠUJUĆE! Ono što je po Vojvodini pobilo na hiljade pčela – pobiće i nas! (VIDEO)

5 jula 2018

Prozor stotine mrtvih pčela, uginulih nakon suncokretove paše, zgrozio je javnost u Srbiji, koja je odmah postavila pitanje – šta je moglo da dovode do uginuća ovolikog broja najkorisnijih insekata i da li to što je ubilo njih polako ubija i nas?

Pčelari su među sobom brzo došli do zaključka da je reč o GMO semenu suncokreta, kojim su se pčele nažalost hranile. Nezdrava, mutirana biljka odmah je ubila male organizme. Šteta za pčelara, ali i još veća šteta za ljude, jer ako je ova pretpostavka tačna, od tog suncokreta će se napraviti ulje, koje će potom ući u humanu ishranu. A to ne dovodi ni do čega dobrog.

Brojni su zahtevali od poljoprivrednika koji je postavio ovaj video da sa svojim prijateljem, vlasnikom uginulih pčela, odmah prijavi ratara čiji su suncokreti ili nikli iz GMO semena, ili prskani nedozvoljenim sredstvima. Oni su takođe apelovali da osumnjičeni ratar, koji je po svemu sudeći iz Nove Pazove ili okoline, mora biti sprečen da otrovno seme plasira na tržište, ali i da uništava prekopotrebne insekte.

„Svake godine ista priča, a nikako da se shvati. Ovo je strašno, da li ima neko da ovo jedanput zauvek zaustavi?“,  zapitao se jedan Borivoje.

Po pčelama se GMO i pesticidi poznaju

Da li je pomor ovih pčela zaista rezultat korišćenja štetnih supstanci u poljoprivredi, nije utvrđeno, no pre pet godina u Kanadi, nekoliko dana nakon što je u jednoj oblasti zasađen genetski modifikovan kukuruz, pčele su počele da umiru u gomilama. Samo jedan pčelar izgubio je 600 košnica i 37 miliona pčela.

Kako su stručnjaci tada objasili, 24 odsto svakog GMO semena prethodno je tretirano neonikotinoidnim pesticidima. Ove hemikalije se apsorbuju u tkiva razvijajuće biljke, zbog čega je njeno lišće otrovno za štetočine, ali i su joj i polen, nektar i cveće toksični za bilo koju drugu životinju, čak i za ljude.

Dva nezavisna i odvojena istraživanja pokazala su da je uzrok smrti ovih pčela seme tretirano neonikotinoidima.

U Srbiji uginuće pčela mnogo veće nego ranije

Masovno uginuće pčela poslednjih godina uznemirilo je i zabrinulo svetske i domaće stručnjake, jer je time dovedeno u opasnost više od 20.000 biljnih vrsta, čiji su glavni oprašivači upravo pčele. U Srbiji se gubici kreću od 20 do 37 odsto na godišnjem nivou, zavisno od oblasti.

Alberta Ajnštajn je imao tezu da ukoliko bi sve pčele izumrle, čovečanstvu bi ostalo još svega četiri godine života.

U prirodi postoji savršen poredak u kome vladaju večni zakoni među živim bićima, koje nažalost, čovek kao razumno biće svojim nerazumnim postupcima remeti. Upravo o savršenosti u ponašanju, iskonskim obrascima na kojima i ljudski rod treba da uči, jesu pčelinje zajednice kod kojih se tačno zna ko je za šta stručan i šta radi. Kod njih nema nesporazuma, razdora, porodica je vrhovni zakon i sve savršeno funkcioniše. Kada bi ljudi postupali po obrascima pčelinjeg društva, tada bi ljudsko društvo, možda, bilo u potpunosti srećno.

Pčele na planeti postoje već više od milion godina. One nam blagodatno daju med, matični mleč, polen, pčelinji vosak i ono što je najbitnije, učestvuju u oprašivanju biljaka. Samo jedan citat nam može objasniti značaj postojanja pčela na našoj planeti:

„Na Zemlji postoji oko 250 000 biljaka cvetnica. Bez oprašivanja one ne bi opstale. Insekti oprašuju 90% biljaka cvetnica, ostalih 10% se oprašuje vetrom. Od tog broja biljaka koje se oprašuju insektima 90% oprašuju pčele. Naučnici tvrde kad ne bi bilo pčela za nekoliko godina sa lica Zemlje nestalo bi 100 000 vrsta biljaka. Oko 200 poljoprivrednih kultura oprašuju pčele, pa su koristi od medonosnih pčela nemerljive. Albert Ajnštajn je tvrdio „Kada bi pčele nestale čoveku bi ostalo četiri godine života“. U svojim radovima o pčelama, pčelinjem društvu i organizaciji u njemu, govorio je i Nikola Tesla.“

Kao što vidimo, pčelama je za opstanak potrebna hrana, a to je nektar i cvetni prah, za koji se priroda pobrinula da svojom građom prilagodi pčelu cvetovima biljaka, a cvetove da svojim mirisom, bojom i građom privlače pčele. Što se tiče voćnih zasada, pored dobijanja većih prinosa voća, plodovi su lepšeg izgleda, pravilnijeg oblika, trajniji su pri transportu, sadrže više šećera, vitamina, mikroelemenata, belančevina, mineralnih materija, postižu bolju cenu na tržištu i dr. Prinos nekih voćnih vrsta sa oprašivanjem pčela može se povećati za nekoliko puta.

Uloga pčele u ekosistemu je velika, a proizvodi koje ona svara su od izuzetnog značaja za čovečanstvo.

(Alo)

KOMENTARI



10 komentara

  1. Mali Vuk says:

    Dizi se Srbine, ne gubi vreme, puske u ruke i do slobode!

    • Ilija says:

      Odakle nam puške? Valjda diži se Srbine i batali internet i idi zaposli se i radi nešto.

      • Zoran says:

        Da cuvamo pcele?

  2. goktrina soka says:

    Pcele ginu od GMO pesticida,koje je ova vlada uredbom dozvolila,a Srbi umiru od karcinoma uzrokovani od Nato AGRESIJE BOMBARDOVANI URANIJUMOM I PLUTONIJUMOM.DIZI SE SRBINE,JER SU ZLOTVORI ODLUCILI DA NAS UNISTE DO POSLEDNJEG ZIVOG STVORA U SRBIJI,BOMBE I GMO-EKOCID.

  3. miki says:

    Ynate kako to ide kod nas. Nek crkne komsiji krava, ne moram ja imati koristi. U mnogim slucajevima je ovo razlog uginuca celih drustava. Poslednji primer je bio u Melencima, jedan paor je preko fejsa pozvao pcelara koji je postavio blizu njegove njive kosnice, da ih skloni jer on mora da prska. Sve bi bilo logicno da nije na njegovoj parceli bio kukuruz.

  4. Nebeska Srbija says:

    Daj bre da se podignemo protiv gmo!!!Monsanto vec duze vreme ima kancelariju u Novom Sadu!!!

    • kobra says:

      Molim za koordinate do nje?

  5. Za Srbiju says:

    Odlučili smo mi da nestanemo.

  6. Beli Orao says:

    Samo pitajte Vučića i Dačića i njima slične oni znaju sve !!!

  7. Petar says:

    Ne obmanjujte narod, sram vas bilo, GMO ubija ali sporo i dugo godina, to su u pitanju PESTICIDI i INSEKTICIDI...

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *