ЗАВРШЕН САСТАНАК ПУТИН – ТРАМП: Амерички председник изненадио Путина и цео свет!

ZAVRŠEN SASTANAK PUTIN – TRAMP: Američki predsednik iznenadio Putina i ceo svet!

7 jula 2017

Na marginama samita G20 u Hamburgu danas je počeo sastanak predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina, njihov prvi formalni razgovor licem u lice, javio je AFP.

„Čast mi je da budem sa Vama, hvala Vam“, rekao je Tramp pružajući ruku Putinu.

RT tvrdi da je pri tom Tramp izgovorio i „spasiba“ (hvala) na ruskom.

„Oduševljen sam što se sastajem sa Vama. Nadam se da će naš sastanak doneti rezultate“, odgovorio je šef ruske države.

Rojters prenosi da je šef Bele kuće kazao da su njih dvojica „pričali o mnogim stvarima“ i da „misli sa će sve biti veoma dobro“, kao i da sa „radošću očekuje mnogo pozitivnih stvari koje treba da se dese Rusiji i SAD“.

Putin je naveo da „razgovori telefonom nikada nisu dovoljni“.

Rojters prenosi da Tramp nije odgovorio na novinarsko pitanje iz mase o ruskom mešanju u predsedničke izbore u SAD.

AP navodi da je uz Trampa, koji je sedeo ispred američke zastave sa prstima postavljanim u obliku izvrnutog trougla, bio državni sekretar SAD Reks Tilerson, dok Putina opisuje kao blago povijenog u stolici, kako je trljao prste dok se Tramp obraćao novinarima, a blizu ruskog predsednika sedeo je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Tramp i Putin su se ranije danas prvi put sreli uživo i rukovali, na samitu G20 koji se održava u Hamburgu, saopštio je Kremlj.

Dvojica lidera su do sada razgovarala samo telefonom.

KOMENTARI



11 komentara

  1. goran says:

    Bla, bla, bla...

  2. Dušan Buković says:

    Pri ovome posebno ističmo koliku ogromnu ulogu i danas igra svemoćni reakcionarni i imperijalistički establišment u Njujorku, koji je 1872. godine postao sedište Generalnog Saveta Internacionale Karla Marksa, koja će imati poznati nam razvoj: ne samo zbog ustoličavanja u Njujorku 1867. godine Macinijevog “Univerzalnog Demokratskog Saveza”, usprkos važnosti njegove neposredne uloge u reakcionarnim i revolucionarnim pokretima u Istočnoj Evropi, posredstvom Bakunjinove mreže. I ne samo zbog osnivanja u Njujorki 1843. godine čuvenog tajnog isključivo jevrejskog društva B’nai Brit, i ne samo zbog vrtoglavog uspona reakcionarne bundističke bankarske grupe u Njujorku “Jajkob Šif, Kun i Loeb”, koja će finansirati tzv. „rusku“ revoluciju 1917. godine (Vidi: Pierre Virion, Bientot u gouvernement mondial? – une super et contre-eglise, Paris, France, 1967, str. 28; Arthur W. Thompson, American socialist and the Russian revolution of 1905-1906, Freedom and Reform – Essays in honor of Henry Steele Commager, Edited by Harold M. Hyman and Leonard W. Levy, New York – Evanston, and London, 1967; The German-bolshevik conspiracy – War information series, No. 20, October 1918, Hawthorne, Calif., 1975; EVREI I VLASTЬ V ROSSII (1917-1924 gg., http://www.liveinternet.ru/…. Bakunjin je znao na šta može da računa, jer Rusi – ne nacija vodič, već narod za eksperimente, imali su misiju u devetnaestom i dvadesetom stoleću da potresu svet, da se pripremi i da se podvrgne pod jaram svetske vlade tzv. “velikih izabranika”, reakcionarnog i “revolucionarnog establišmenta visoke paladističke masonerije i velikih međunarodnih finansijera” – “La revolution, la haute maconnere du Palladisme, la haute finance internationale, tout est la, comme a un rendezvous fixe d’avance a cette meme époque, en ce meme lieu” (Vidi: Pierre Virion, Bientot un gouvernement mondial? – Une super et contre-eglise, str. 131). Da bi se danas ovo postiglo, ruski narod mora da bude potčinjen njihovoj vladi, da prihvati jaram i da pred njima padne na kolena. To je imao u vidu između ostalih i američki senator Džems P. Varburg, kad je u toku 1950. godine rekao: “Bez obzira na to, da li to neko hoće ili neće, mi ćemo imati svetsku vladu! Jedino pitanje koje se postavlja jeste: da li će ta vlada biti uspostavljena na osnovu njenog prihvatanja ili pak pobedom…” (Vidi: William P. Hoar, Architects of conspiracy – An intriguing history, Boston – Los Angeles, 1984, str. 317). Nije dakle iznenađujuće da su danas u svetu ostala samo dva suparnika – rivala, Anglo-amerikanci i Rusi : prvi kao izuzetni predstanici svemoćnog, revolucionarnog, reakcionarnog, korporativnog, totalitarističkog zapadno-evropskog i američkog trijalističkog novog svetskog poretka, i drugi kao predstavnici korporativnog eksperimentalizma, revolucionarne, reakcionarne, totalitarne, istočno-evropske perestrojke. Međutim, valja istaći da je Anglo-američko i Rusko rivalstvo u svetu primetio u devetnaestom stoleću, između ostalih i Alexis de Tocqueville, koji u svome delu „De la democratie en Amerique“, doslovno kaže: “Sada postoje na zemlji dva velika naroda, koji pošavši s raznih tačaka, kao da idu jednoj istoj meti: to su Rusi i Anglo-amerikanci… Njihova je polazna tačka različita, njihovi su putevi različiti; ali pri svemu tome, svaki od njih izgleda da je pozvan nekom tajnom namerom proviđenja, da jednoga dana zavlada nad polovinom sveta…” – “… Il y a aujourd’hui sur la terre deux grands peuples qui, partis de points différents, semblent s’avancer vers le même but : ce sont les Russes et les Anglo-Américains. Tous deux ont grandi dans l’obscurité ; et tandis que les regards des hommes étaient occupés ailleurs, ils se sont placés tout à coup au premier rang des nations, et le monde a appris presque en même temps leur naissance et leur grandeur. Tous les autres peuples paraissent avoir atteint à peu près les limites qu’a tracées la nature, et n’avoir plus qu’à conserver ; mais eux sont en croissance : tous les autres sont arrêtés ou n’avancent qu’avec mille efforts ; eux seuls marchent d’un pas aisé et rapide dans une carrière dont l’œil ne saurait encore apercevoir la borne. L’Américain lutte contre les obstacles que lui oppose la nature ; le Russe est aux prises avec les hommes. L’un combat le désert et la barbarie, l’autre la civilisation revêtue de toutes ses armes : aussi les conquêtes de l’Américain se font-elles avec le soc du laboureur, celles du Russe avec l’épée du soldat. Pour atteindre son but, le premier s’en repose sur l’intérêt personnel, et laisse agir, sans les diriger, la force et la raison des individus. Le second concentre en quelque sorte dans un homme toute la puissance de la société. L’un a pour principal moyen d’action la liberté ; l’autre, la servitude. Leur point de départ est différent, leurs voies sont diverses ; néanmoins, chacun d’eux semble appelé par un dessein secret de la Providence à tenir un jour dans ses mains les destinées de la moitié du monde…” (Vidi: Alexis de Toqueville, De la democratie en Amerique, Vol. II, Paris, 1866, str.. 430-431). Imajući u vidu da su ujarmljeni ruski kao i „srpski“ boljševici-komunisti, internacionalisti-globalisti sprovodili eksperimentalne i revolucionarne ciljeve zapadno-evropskih i američkih imperijalista-trijalista i da su za njihov račun uništavali sve izvore nacionalne snage u Rusiji i Srbiji, ulažući ogromne napore da ruski i srbski narod prosto materijalizuju iznutra i da ih potpuno poživinče, u čemu su u izvesnoj meri i uspeli. Nemilosrdno su uništavali vodeći sloj ruske i srbske nacije, razvijanjem prezira i neposlušnosti u odnosu na sve autoritete priznate Hrišćanstvom i uništavanjem tradicija u duhu novog idolopoklonstva pred materijalnim progresom svemoćnih zapadno-evropskih i američkih imperijalista-trijalista, naročito pred napretkom tehnike i ekonomije, pri čemu hrišćanskoj etici nisu pridavali nikakav značaj. Ovo je podstaklo ruskog emigranta u Francuskoj S. Dimitrijevskog da o boljševičkoj revoluciji donese ovaj sud: „Da bi zauvek potčinili pokorenu zemlju Asirci su odvodili gornje slojeve, nosioce nacionalne kulture u ropstvo, ili su ih uništavali. Na njihova mesta dovođeni su tuđi elementi. Nacija kojoj je oduzeto vođstvo, gubila bi lik i padala u potpuno porobljavanje. Ovim metodama rade i današnji porobljivači Rusije, samo u savršenijem i groznijem obliku i u mnogo većim razmerama. Dok su u starom veku dovođene i uništavane hiljade i desetine hiljada, sada se odvode i uništavaju milioni nosilaca ruske krvi i kulture. Svagde u ruskoj zemlji potiskuju se ruski ljudi i od strane državne vlasti i od stvaralačkog kulturnog rada, oduzima im se mogućnost obrazovanja i najmilimalniji uslovi ljudskog opstanka. ruski se čovek preobraća u tegleću životinju, koja čami u tami prljave štale. Tuđinska vlast nije nikada bila tako moćna, niti je ikada ruski vladajući elemenat bio tako malaksao i nemoćan kad sad…“ (Vidi: S. Dmitrievskiй, Bolьševistskaя revolюciя – эto «ulovka», dlя obmana ruskogo naseleniя v Rossii, Gazeta «Mladorosskaя iskra» – dvuhnedelьnый organ Soюza mladorossov vo Francii , ot 1 oktяbrя 1933, № 33, str. 147).

    • Duka says:

      Poštovani, zar vi zaista mislite da ovoliki tekst neko i pročita?

      • Petar Čelik says:

        Ja sam ovo pažljivo pročitao, a ne slažem se sa komentarom potpisnika "Duka", koji je površan, jer malo zna i neće da uči.

      • kuka says:

        Ja pročitah i obogatih se novim saznanjem. Nisam znao da su Asirci odvodili elitu osvojenih zemalja, a morao sam znati, odnosno dobro bi mi došlo da sam znao.

      • teoretičar says:

        Duka, kao što vidite, mnogi ga pročitasmo celog. Isuviše ste procenjivali samo sa svoje livade.

  3. slobo says:

    Dusane Bukovicu to je tvoja nekakva analiza I veoma je dosadna .Nije to sve bas tako ali ulozio si vrijeme I trud .To treba malo pojednostavit mani se bolan Filozofiranja .Svi znaju ko su I sta rade Amerikanci a sta Rusi nastoje da ocuvaju I da opstane biolo kakav ponos I suverenitet naroda I drzava .Globalizacija ce nam doci glave .Velika vecina nije za globalizaciju I ropstvo .

  4. Kosta says:

    Ruski izraz Я RAD koji je izgovorio Putin se prevodi kao DRAGO MI JE a ne ODUSEVLJEN SAM.Ali, valjda je nekome stalo da u istu ravan stavi Trampa koji je izgovorio da mu je CAST da bude sa Putinom.

  5. teoretičar says:

    Dušane, sve sam pročitao u jednom dahu nadajući se nekim zaključcima. Da bi ono gore napisao, treba vremena, truda i razumevanja. Mi koji čitamo očekujemo završnicu. To ako nas ostaviš da sami zaključujemo, omano si. Nikome neće ostati u sećanju ništa više do kratkotrajne sumnje. Zato ti lepo, blago meni kad sam već sve pročitao, pomalo i razumeo, dodaj neku vrstu bar poluzaključka. Kažem, pročitao sam u jednom dahu, što se meni retko događa, ali ti si ovo stavio da nam nešto kažeš ulažući izuzetan trud, pa sigurno shvataš da nisi završio. Ako ja budem morao sve to da nalazim i analiziram, onda si trebao samo staviti šta da čitam. A ja nisam pisao komentar jer ja to i ne poznajem baš najbolje, nego si ti pisao komentar i ljut sam zato što si prekinuo i ostavio nepotpunu analizu. Neću da vračam. Komentar je tvoj i nastavi ga. Jednostavno, onog momenta kada si ga objavio, ostao si nam dužan.

  6. Irka says:

    Nesto cudno osecam u sebi jedno vreme prazno mi je sve pored reke razmisljam o tebi jer sad vise nije kao pre S kim si sada kad je tuzno vreme da l' pomislis nekad gde sam ja sa kim sada trazis nove teme i zbog koga nocu nemas sna Otkad pamtim, putujem zmureci ne znam je li pravac sever-jug na mom putu nema pravog cilja mozda zato taj put mi je dug

  7. slobo says:

    Pa tako je IRKA .Tako brate reci da te svi razumijemo .Bravo samo nemoj vise matere ti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *