„ZEMLJA PROSTAKA“: Položaj Rumuna i Mađara u Ukrajini

„ZEMLJA PROSTAKA“: Položaj Rumuna i Mađara u Ukrajini

8 novembra 2014

ukrainerapTokom čitavog nedugog perioda postojanja nezavisne Ukrajine kijevske vlasti nikako nisu uspevale da uspostave dobre odnose sa nacionalnim manjinama. Vremenom su nacionalni problemi Ukrajine, koji su najčešće prećutkivani, prerasli u hronične, a „nacionalna revolucija“ ih je dovela do kritične tačke. To se odlično videlo na položaju Rumuna i Mađara.

Rumuni su po brojnosti druga grupa stanovništva koja je naseljavala Bukovinu (nekada davno ta istorijska oblast je činila deo Staroruske države, a sada njen severni deo pripada Ukrajini). 97% ukrajinskih Rumuna živi u dve oblasti: Černovickoj (115 hiljada) i Zakarpatskoj (32 hiljade). Prema podacima CEMES (Centre for European Migration and Ethnic Studies), glavne probleme rumunske manjine u Ukrajini predstavljaju neproporcionalna malobrojnost Rumuna u sistemu visokog obrazovanja i nemogućnost da se dobije potpuno obrazovanje na rumunskom jeziku. Nezadovoljstvo ukrajinskih Rumuna se naglo pojačalo posle ovogodišnjeg februarskog prevrata kada je ukinut Zakon o regionalnim jezicima donet 2012.godine.

Kijev odbacuje sve prekore koji se odnose na tvrdnje da postoji ravnodušnost prema kulturnim potrebama ukrajinskih Rumuna, ali to samo pojačava njihovo nezadovoljstvo. U junu 2014. u Odesi je (uz pomoć Instituta rumunske kulture iz Rumunije) održan zajednički masovni sastanak Rumuna Besarabije. Na tom skupu se mnogo govorilo o potrebi da se otvore novi rumunski kulturni centri (kojih je premalo, a zaposleni u njima često uopšte ne znaju rumunski jezik). Rukovodilac Odeske oblasne nacionalno-kulturne rumunske asocijacije „Besarabija“ smatra da „osnovni problem rumunske opštine u Odeskoj oblasti predstavlja funkcionisanje škola u kojima se nastava održava na rumunskom jeziku, kao i njihovo finansiranje“.

U Kijevu ponavljaju da su na zakonodavnom nivou nacionalne manjine Ukrajine (kako kažu) zaštićene bolje nego u Rumuniji. Ni to nije tačno, kao i još mnogo šta u savremenoj ukrajinskoj propagandi. Kao primer mogu da posluži položaj ruskih staroveraca – tzv. „lipovana“ koji već nekoliko vekova žive u Rumuniji. Sopstvenim snagama opština koju oni naseljavaju organizuje simpozijume posvećene njihovoj istoriji i religioznoj tradiciji. U Bukureštu izlaze novine „Zori“ a u Jasi – žurnal „Kitež-grad“. Mnogi staroverci dobijaju rumunske nagrade (pisci Nikita Danilov i Leonte Ivanov, naučnik Mihaj Nistor i mnogi drugi). Zakonodavstvo Rumunije omogućuje svim nacionalnim manjinama da osnivaju svoje etničke organizacije, da čuvaju tradiciju, jezik, i država ih u tome pomaže. 2003.godine je u pravoslavnoj seminariji „Sveti Vasilije Veliki“ u gradu Jasi za decu ruskih staroveraca otvoren specijalni seminarski razred gde se uči pravoslavlje po starom obredu.

A u Ukrajini se za 23 godine nezavisnosti broj škola na rumunskom jeziku smanjio sa 18 na 5. Taj proces se odvijao paralelno sa zatvaranjem ogromnog broja ruskih škola.

Situacija nije ništa bolja ni sa mađarskom manjinom. Jedna od novosti u Kijevu je prekrajanje izbornih okruga sa jednim mandatom u mestima koje stalno naseljava mađarska manjina u Zakarpatju. Sada su glasovi mađarskih birača rastureni po različitim okruzima i Mađari više nemaju mogućnosti da biraju svoje predstavnike u vrhovnu Radu. Kijev ignoriše pozivanje mađarskih aktivista na zakon Ukrajine br. 709 – VII „Izmene u nekim zakonodavnim aktima Ukrajine koje se odnose na usavršavanje zakonodavstva u vezi sa obavljanjem izbora“ od 21.11 2013, kao i član 18 dela III zakona Ukrajine „Izbori narodnih poslanika“ kojim se predviđa da se formiraju izborni okruzi uz vođenje računa o administrativno-teritorijalnim granicama gde žive nacionalne manjine. Sada je u Evropskom sudu žalba predstavnika mađarske opštine Zakarpatja sa molbom da se utiče na poziciju Kijeva tako, što će on biti nateran da poštuje sopstvene zakone.

Bilo kako da bilo, ali položaj Mađara koji su se našli pod vlašću „ukrajinske nacionalne države“ postaje sve komplikovaniji. U martu 2013.godine ukrajinski radikali su u Zakarpatju napali mađarske turiste. Među nastradalim je bilo i dece. Zatim su ukrajinski mediji saopštili da je „Desni sektor“ taj koji će rešavati „mađarsko pitanje“. Rezultat: oskrnavljen je spomenik na Vereckom prevoju, postavljen u čast prolaska mađarskih plemena preko Karpata na Dunav (na njemu su se pojavili natpisi: „Smrt Mađarima!“); u toku zasedanja društvenog saveta Mađara u zakarpatskom rejonskom centru Beregovo u salu je upala grupa huligana koji su izudarali učesnike savetovanja. Mađare je to uvredilo toliko, da je poznati poslenik mađarske inteligencije, pesnik Karoj Bala, napisao članak „Zemlja prostaka“ i tako ocenio postupke ukrajinskih vlasti prema njegovim sunarodnicima.

Mađarsku opštinu više ne zadovoljavaju pokušaji Kijeva da svu nacionalnu politiku svede na uvođenje u promet dvojezične štampe, formulara i obaveštenja na vratima. Kultura Mađara se u mestima gde oni žive hiljadu godina ne može sačuvati na taj način. Tako se među skoro dvesta hiljada mađarskog stanovništva Zakarpatja pojavljuju iredentistička raspoloženja.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *