Златна зрна народне мудрости

Zlatna zrna narodne mudrosti

8 jula 2017

KAD žena ćuti, ne prekidaj je. Izvoru se reka nikad ne vraća. Bubanj se najdalje čuje jer je šupalj. Ne treba kvocati nego jaja nositi. Starim putem nikad se ne zaluta. Bolje je u najam nego u zajam. Jabuka koja dockan sazri – dugo stoji.

Ove izreke i poslovice samo su kap iz pregršti zapisa objavljenih u knjizi „Starovlaška umovanja“, autora Dragoljuba Gagričića, dugogodišnjeg dopisnika našeg lista iz Starog Vlaha i Polimlja. U drugom dopunjenom izdanju knjige sakupljeno je više od 250 poslovica, 1.200 izreka i 590 anegdota. Uz zrnca narodnog stvaralaštva, objavljena u prvom izdanju 2011. godine, pred čitaocima se otvara riznica bogate tradicije i duha.

Podsećajući da među koricama „Starovlaških umovanja“ podjednako egzistiraju starovremenski svekar i savremena snaha, narod i silnici, čobani i akademici, recenzent mr Slobodan Radović tvrdi da je to zahvaljujući ličnosti Gagričića u kojoj su se stekle – epska širina i pripovedački dar, vedar duh i sposobnost da uoči karakteristične crte govora i ponašanja ljudi.

Tabanajući novinarskim poslom planinskim prostranstvima između reka Ibra, Drine, Lima i Đetinje, Gagričić je više od četiri decenije, sa usana kazivača, takoreći sa izvora narodne mudrosti i duha, sakupljao zrnca umovanja. Strpljivo je i brižno zapisivao sve pouke – rabadžija, vodeničara, oštroumnih gorštaka, planinki, danguba, šereta…

– Iz ispovesti u pero mojih sagovornika „vičnih svakoj rđi“, vrcale su mudre dosetke, lukave i pronicljive, primerene svakom vremenu – veli naš kolega. – Đerdan umotvorina se nizao odlascima na seobete, rodbinska, drugarska i kafanska druženja, sretanja s rakidžijama i noćobdijama. Žao mi je što u trci sa životom nisam revnosnije beležio nataloženo bogatstvo i oštroumnost narodnog duha kroz vekove, koje lepotom izvornog govora, a naročito poukama i moralnim vrednostima, predstavlja tradiciju Starog Vlaha.

DRAGOCENE FOTOGRAFIJE

I FOTOGRAFIJE među koricama knjige „Starovlaška umovanja“ otimaju od zaborava motive kojih više nema. Snimljene uzgred ili za novinske stupce, fotografije su u trenu ovekovečile likove starina pod bremenom života i godina, ratare na prljuši, stočare na utrinama, poslednje vodeničare i lučare, vodonoše i kosače, planinke i narodne majstore – čuvare ognjišta Starog Vlaha.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *