АКО НЕ ОДГОВАРАШ АМЕРИЦИ, стиже ти обојена револуција или Исламска држава!

AKO NE ODGOVARAŠ AMERICI, stiže ti obojena revolucija ili Islamska država!

30 maja 2017

U skoro nedelju dana borbi protiv islamističkih grupa u gradu filipinskom Maravi, pokrajina Mindanao, vojska je uspjela osloboditi istočni deo grada i bolnicu Pakpak.

Iako filipinska vojska tvrdi da je operacija čišćenja grada od terorista pri kraju, islamističke terorističke grupe navodno još drže Okružni zatvor na sjeveru grada, deo gradske luke i policijsku stanicu u istočnom predgrađu Maravija.

Prema službenim podacima, do sada su likvidirana 103 militanata, dok je u protivterorističkoj akciji ubijeno 11 vojnika u 4 policajca, a žrtava ima i među civilima.

Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte je pozvao lijevo krilo radikalnih pobunjenika i separatista Moro naroda, većinski muslimanske etničke manjine u zemlji, koje je dugi niz godina u ratu s vladom u Manili, da se pridruži vojsci u borbi protiv terorističkih grupa Majte i Abu Sajaf na jugu zemlje, koje su se zaklele na vernost teroristima “Islamske države”.

“Ja ću vas zaposliti kao vojnike, daću vam iste plate i povlastice, a za vas će biti izgrađene kuće. Ako se borba nastavi, a želite sudjelovati u njoj, pridružite se vladi“, poručio im je filipinski predsjednik.

Rodrigo Duterte je dodao da je od lidera muslimanske manjine Moro dobio ponudu za saradnju u borbi protiv IDIL-a, nakon čega je izrazio spremnost da formira posebnu vojnu jedinicu od bivših vladinih neprijatelja.

“Oni su dobro upoznati s terenom, jer i sami žive u južnim Filipinima i samo mogu pridonijeti pobjedi nad teroristima”, siguran je filipinski predsjednik.

Duterte je ovo izjavio tokom posjete vojnoj bazi na ostrvu Jolo na jugu zemlje. Na susjednom ostrvu Mindanao, vladine snage su prošle nedelje vodile žestoke bitke s islamistima u kojima je stradalo na desetke boraca na obje strane, iako među teroristima grupe Majte i Abu Sajaf neusporedivo više.

Kako prenose agencije, Duterte je poziv uputio pristalicama Nacionalnog demokratskog fronta na Filipinima (NDF) i separatistima naroda Moro. NDF su ujedinjene radikalne levičarske snage, uključujući zabranjenu filipinsku Komunističku partiju i njene pobunjeničke oružane grupe Nove narodne armije koja decenijama od filipinskih vlasti traži stvaranje nezavisne države s komunističkom ideologijom.

Pobunjenici naroda Moro nastanjuju južnio filipinsko ostrvo Mindanao i od ranih ’70-ih traže pravo na samoopredjeljenje i uspostavu svoje islamske države, iako je većinu stanovništva na Filipinima čine katolici. Decenije sukoba s vladom su odnijela 120 do 150 hiljada života.

Sukobi u Mindanau traju gotovo nedelju dana. Prije nekoliko dana su napadači skoro zauzeli grad Maravi, ali onda su uglavnom protjerani od strane vladinih snaga. Predsjednik Duterte je 23. maja u većem dijelu ostrva Mindanao proglasio ratno stanje u trajanju od 60 dana, a zbog situacije na jugu zemlje će odgoditi svoj posjet Japanu.

“Plan Goldberg” za svrgavanje Dutertea

Naravno da se mnogi pitaju kako su se na Filipinima odjednom aktivirale terorističke grupe koje formalno pripadaju Islamskoj državi?

Odgovor su dali Manila Tajms i Dan Štejnbak koji je za EkonoMonitor još u januaru pisao o planu bivšeg američkog ambasadotra Filipa Goldberga u Manili, prema kojem su pripremljene smjernice za svrgavanje Rodriga Dutertea. Ovo Goldbergu nije prvi put da je njegov rad povezan s naporima u smjeni legitimno izabrane vlasti. Nakon što je otkriveno da je nastojao finansirati opozicione vođe, separatiste i tink-tankove s milionima dolara, 2008. su mu predsjednik Evo Morales i bolivijska vlada dali tri dana da napustiti zemlju i proglasili ga “persona non grata”. Sada isto čini na Filipinima, gdje je u predizbornoj kampanji aktivno sudjelovao protiv tada predsjedničkog kandidata Dutertea.

Predsjedništvo Dutertea na Filipinima, osobito ako u obzir uzmemo proces približavanja u Pekingu i djelomično Moskva, stvara ozbiljne probleme Vašingtonu, koji bez sumnje zavisi o Filipinima u području uzavrelog Južnog kineskog mora. Zaokret Rodriga Dutertea prijeti da potkopa cjelokupnu američku strategiju prodora u Aziju“, koja je nastala još za vrijeme prvog Obaminog mandata.

Iz tog razloga Vašington nije mogao zanemariti svoj omiljeni “sport”, odnosno, svrgavanje vlade u Manili, što pokazuje javno i bez srama.

Naime, operacija za još jednu “smjenu režima” ​​je najavljena u časopisu Forin polis, koji je “podsjetio” Dutertea kako je filipinska vojska uvijek bila bliska Sjedinjenim Državama, kako su sve filipinske nevladina udruženja “civilnog društva” istorijski bile pod utjecajem američkog modela.

Ali to nije sve. Na kraju 2016. godine Manila Tajms objavljuje takozvani “Plan Goldberg“, bivšeg američkog ambasadora u Filipinima. Zapravo se radi o klasičnom planu za svrgavanje vlasti, koji sadrži niz preporuka, uključujući ekonomsku i političku izolaciju zemlje, poboljšanje odnosa s drugim zemljama skupine ASEAN na štetu Filipina, produbiti veze s opozicijom i javnim zvaničnicima, posebno s oficirskim kadrom koji ne dijeli viziju predsjedničke politiku. Plan predviđa korištenje medija koji moraju inzsistirati na propagiranju “opasnosti od odnosa s Pekingom i Moskvom”, pomoć opozicijenim grupama kroz programe USAID-a i tražiti podršku Katoličke crkve u zemlji. Filip Goldberg je naveo kako je potrebno stvarati podjele i među ljudima u Duterteovom okruženju, te posebno podržavati “lijevo krilo, koje je više osjetljivo na odbranu ljudskih prava”.

Usvojen ili ne od Bijele kuće, nema sumnje da se neki od “preporuka” ovog plana već provode u djelo. Na primjer, nevladina udruženja umanjuju opasnost od islamističke pobune u zemlji, a predsjednika kritikuju zbog uvođenja ratnog stanja i akcija vojske u Maraviju. Mediji koji su u vlasništvu korporativne elite govore isto, čime se Duterte prikazuje kao “diktator koji je zbog nekoliko stotina militanata u spreman razoriti cijeli grad”.

O opasnostima i terorističkim aktivnostima skupina Majte i Abu Sajaf se govori paušalno i kao da se radi o opozicijenim grupama, a ne terorističkim bandama koje su se zaklele na vjernost takozvanom kalifatu.

Čini se da Vašington za sada nije uspio utjecati na političare u zemlji, jer Zastupnički dom i Senat još nisu održali zajedničku sjednicu na kojoj su trebali razmatrati proglašenje ratnog stanja na jugu zemlje.

Ustav iz 1987. godine navodi kako dva doma Kongresa na zajedničkoj sjednici mogu ukinuti neke predsjednikove odluke iz Vojnog zakona. Međutim, Kongres može i produžiti odluku o proglašenju ratnog stanja, koja je određena za 60 dana, ako invazija ili pobuna potraju i ako to traži javna sigurnost.

U petak je Duterte svoju odluku poslao predsjedniku Senata Akvilinu Pimentelu Trećem i predsjedniku Zastupničkog doma Pantaleonu Alvarezu. No, Kongres je odlučio proglasiti pauzu i ponovno počinje s radom 24. jula.

Međutim, stručnjaci za ustavno pravo koji se ne slažu s odlukom predsjednika tvrde da se u ovom slučaju zajednička sjednica Kongresa mora održati u roku 24 i da zakonodavci dati svoje mišljenje o proglašenju ratnog stanja.

No, Duterte je ranije poručio da će ignorisati Vrhovni sud i Kongres i da će ratno stanje u pokrajini Mindanao potrajati.

„Dok policija i oružane snage ne kažu da su Filipini sigurni, ratno stanje ostaje na snazi. Neću slušati druge. Ni Vrhovni sud, ni Kongres jer oni nisu ovdje”, rekao je ranije Duterte.

(logicno.com)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *