Bosna i Hercegovina – Ekonomski pakao na zemlji

Bosna i Hercegovina – Ekonomski pakao na zemlji

2 maja 2013

siromastvoBivše jugoslovenske republike su se suočile sa brojnim ekonomskim socijalnim i političkim promenama nakon raspada Jugoslavije. Ratovi na ovim prostorima sigurno nisu pomogli u procesu uspostavljanja modernog slobodnog ekonomskog tržišta i vladavine prava u ovim južnoslovenskim zemljama. Međutim, ove države su napravile mnogo neiznuđenih grešaka u procesu tranzicije iz državnog upravljanja ekonomijom do modernog slobodnog tržišta. Ove greške imaju veliki uticaj na kvalitet života običnih ljudi u postjugoslovenskim državama.

U ovom tekstu analizirano je ekonomsko stanje u svim zemljama, a mi vam donosimo opis Bosne i Hercegovine sa podacima preuzetim iz magazina Forbes. Podnaslov teksta je „Bosna i Hercegovina – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji“

Da nije Bosne i Hercegovine, Srbija bi najverovatnije bila najdepresivnija ex-yu zemlja. BDP u BiH je 12 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika 4,821 dolar. BiH ima najveći stepen nezaposlenosti u regionu : 43.3 posto, a ovo je dramatično loš parametar čak i za afričke uslove. Javni dug BiH je 43 % GDP-a. BiH je među 85 najboljih zemalja za razvoj biznisa.

BiH prolazi kroz ekonomsku tranziciju sa limitiranim tržišnim reformama. Ekonomija zavisi u mnogome od izvoza metala, doznaka iz inostranstva te međunarodne pomoći. Delimični uspeh zabeležen je tokom  2003-2008.godine, kada je rast BDP-a bio iznad 5 posto godišnje. Međutim, zemlja je doživela pad BDP-a od gotovo 3% u 2009-oj godini reflektirajući lokalne posledice globalne ekonomske krize. Jedan od bosanskih glavnih ekonomskih izazova otkako je recesija počela jeste smanjenje potrošnje na plate u javnom sektoru i socijalna davanja u susret MMF-ovih kriterijuma za dobivanje sredstva za pokrivanje budžetskih deficita. Reforme bankarskog sistema su ubrzale 2001. godine nakon što je sav sistem društvene naplate iz ere komunizma ukinut; inostrane banke, pre svega iz Austrije i Italije, sada kontrolišu veći deo bankarskog sektora.

Državna potrošnja, otprilike 50 % BDP-a, je visoka zbog viška institucija na državnom, entitetskom i opštinskom nivou. Privatizacija državnih preduzeća je bila spora, pogotovo u Federaciji BiH gdje politička podjela između etnički utemeljenih političkih stranaka čini dogovor o ekonomskoj politici još težim.  Značajan deficit tekućeg proračuna i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najozbiljnija makroekonomska problema u zemlji.

(6yka.com)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *