Чишћење рушевина

Čišćenje ruševina

31 jula 2018

Piše: Bojan Bilbija

Prvi, istorijski bilateralni susret ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, dogodio se ove sedmice, u ponedeljak, u Helsinkiju. Mnogi su požurili sa konstatacijom da je sastanak okončan neuspešno, jer dvojica lidera nisu predstavila nijedan dogovor, opipljiv sporazum kojim bi „krunisali“ četvorosatni razgovor. To, međutim, ne može biti dokaz neuspeha Trampa i Putina. Glavni uspeh samita u Helsinkiju jeste – što je uopšte održan, uprkos naporima i opstrukciji uticajnih krugova u Evropi i Americi koji se protive pomirenju i zbližavanju Moskve i Vašingtona. Za njih, očigledno, dogovor i smanjenje napetosti i eskalacije u Evropi i svetu nije pozitivna vest.



PODRIVANJE TEMELJA (MOGUĆEG) POMIRENJA 

Da je tako, najbolje se verovatno vidi iz činjenice da su američki novinari, od četiri pitanja koja su uputili dvojici predsednika, sva četiri postavili na temu ruskog mešanja u američke predsedničke izbore 2016, a Putin je ponovio da se Rusija nikada nije mešala i da se nikada neće ni mešati. I na taj način direktno optužujući Putina i Moskvu, a pre svega podrivajući temelje mogućeg pomirenja, umesto da svoje interesovanje usmere ka budućnosti i perspektivama za obnovu rusko-američkih odnosa. Iako bi od pomirenja profitirao čitav svet, oni i dalje vrte stare optužbe, bez ikakvih dokaza.

To svedoči da su Tramp i njegova politika postepenog odustajanja od uloge svetskog žandarma trn u oku zapadnih krugova koji i dalje sanjaju svetsku hegemoniju. Putin je poručio da su odnosi Rusije i SAD u teškom stanju, izrazio nadu da se posle ovog samita bolje razumeju, ali i naglasio da dve zemlje treba da preuzmu vođstvo u rešavanju svetskih problema, među kojima je posebno istakao sukob u Siriji i tamošnju humanitarnu krizu. Na to je Tramp uzvratio da Moskva i Vašington mogu, zajednički, da sačuvaju stotine hiljada života u Siriji, ali nije precizirao na čije živote misli.

Ruski lider je posebno ukazao da je Moskva zainteresovana za bezbednost Izraela i očuvanje mira na Golanskoj visoravni, oko koje se spore Damask i Tel Aviv, znajući da su ovo pitanja za koja je Tramp vrlo zainteresovan. Putin je još napomenuo da stanje u ovom spornom regionu treba vratiti na ono koje je utvrđeno sporazumom iz 1974. o razdvajanju izraelske i sirijske vojske.

Naglašavajući da se obe supersile suočavaju sa izazovima i poteškoćama, Putin je naveo neravnotežu u sistemu globalne bezbednosti i stabilnosti i izrazio uverenje da će „američki partneri to shvatiti“. Time je ponovio suštinsku poruku Kremlja iz poslednje decenije – da sopstvenu bezbednost u današnjem svetu nije moguće graditi na račun drugog. Rusija još od 2007. poziva zapadne partnere, pre svih Ameriku, da razumeju da nisu sami na planeti i da će se politika unilateralnih poteza kojima se nanosi šteta drugim uticajnim centrima moći na kraju njima samima vratiti kao bumerang.

Možda najbolji dokaz ispravnosti ovih rasuđivanja jeste i činjenica da je zapadna politička, vojna i ekonomska alijansa već godinama u krizi, što se pokazalo i na dva nedavna samita – Grupe 7 u Kanadi i NATO-a u Briselu. Toliki stepen nejedinstva u zapadnom svetu nikada ranije nije iskazan, što je posledica jačanja uticaja drugih velikih svetskih igrača. Globalna privreda, mir i bezbednost nisu više teme o kojima se odlučuje unutar malog, zatvorenog kluba, predvođenog Amerikom. Sada se u svetu pitaju i oni koji nisu po volji zapadnih elita – i u tome treba tražiti razlog protivljenja Trampovoj politici pomirenja. Za razliku od teze koju su pre desetak godina lansirali neokonzervativci iz Vašingtona okupljeni oko bivšeg predsednika Baraka Obame – 21. vek, ipak, neće biti samo američki.

OPTUŽBE PRED SUDOVIMA „PALE U VODU“ 

Ističući pozitivan uticaj SAD i Trampovo zalaganje za rešavanje krize u Koreji, predsednik Putin je iskazao zabrinutost zbog istupanja Vašingtona iz nuklearnog sporazuma sa Iranom i podvukao da se ruska pozicija o ovom pitanju nije promenila. Naravno, nije se promenila ni u vezi s Krimom i Putin je još jednom poručio da je to pitanje za Rusiju zauvek zatvoreno.

Američki novinari pak nisu odustajali od propitivanja na temu navodnog ruskog mešanja u američke izbore i Putin je bio veoma direktan, rekavši da su svi procesi pred američkim sudovima – pali u vodu. Ocenio je, takođe, da se optužbe o „ruskom mešanju“ koriste za unutrašnju političku borbu u Americi. „Slušali smo optužbe na račun firme ’Konkord’. Koliko znam, ova firma je angažovala američke advokate i sve optužbe su oborene na američkom sudu“, naveo je Putin i istakao da je samo sud nadležan da daje konačno mišljenje, a ne američke specijalne službe.

Ukazavši da je „Konkord“ privatna firma iz restoranskog biznisa, Putin je zapitao kako njeno hipotetičko mešanje može da se poveže sa ruskom državom. Po istom principu, dodao je, i Rusija bi mogla da povezuje sa američkom državom milijardera Džordža Soroša, koji se, kako je naveo, „svuda meša“. Ruski predsednik je još jednom pozvao Amerikance, kao što je ranije učinio i prema Londonu u „slučaju Skripalj“, da sa optužbama ne izlaze u medije, već da se na zvaničan način obrate Moskvi i pokrenu proceduru za ispitivanje svedoka u Rusiji. Ni u jednoj situaciji zvanični zahtevi ruskim organima nisu stizali, ali se podiže ogromna medijska prašina.

Putin je najavio da bi i Moskva zatražila od SAD da ispitaju Vilijama Braudera, vlasnika firme „Hermitadž kapital“, koga Rusija potražuje zbog multimilionske utaje poreza i da ruski istražitelji budu prisutni na saslušanju. Nije propustio da ukaže da je Brauder – ključni akter u „procesu Magnicki“, kada je Kongres SAD uveo Moskvi sankcije mnogo pre dešavanja na Krimu i u Ukrajini – deo proneverenog novca, 400.000 dolara, uplatio na račun predsedničke kampanje Hilari Klinton, protiv Trampa. „Ova uplata nije nezakonita, ali jeste način na koji je novac stečen“, upozorio je Putin. Na ovu temu američki novinari nisu imali dodatna pitanja.

POČETAK DUGOG PROCESA 

Tramp je naveo da konstruktivan dijalog sa Rusijom otvara puteve ka miru, kao „početak jednog dugog procesa“. Odnosi dve zemlje nisu nikad bili gori, ali je samit to promenio, dodao je predsednik Tramp: „Mi smo preduzeli prvi korak ka boljoj budućnosti u kojoj će biti čvrstog dijaloga i mnogo promišljanja. Mi želimo prijateljstvo, saradnju i mir. Mislim da to mogu da kažem i u ime Amerike, i u ime Rusije. Danas je bio veoma konstruktivan dan, imali smo nekoliko konstruktivnih časova provedenih zajedno i veoma je važno da nastavimo dijalog. Mi smo se složili da ćemo se po svemu sudeći često susretati u budućnosti i nadamo se da ćemo rešiti sve probleme o kojima smo raspravljali danas.“

O kojim je problemima reč, nagovestio je Putin, ukazujući na namere dvojice predsednika da odnose vrate na nekadašnji nivo. „Kao najveće nuklearne sile, snosimo posebnu odgovornost za međunarodnu bezbednost. Smatramo da je važno uspostavljanje dijaloga o strateškoj stabilnosti i neširenju oružja za masovno uništenje. Predali smo američkim kolegama belešku sa nizom konkretnih predloga na ovu temu“, rekao je ruski lider, naglasivši da je neophodno razraditi ceo kompleks vojno-političkih mera i pitanja vezanih za razoružanje. To je pre svega, kako je naveo, produženje sporazuma o strateškom ofanzivnom naoružanju, opasna situacija u vezi s razvojem globalnih elemenata američke protivraketne odbrane (PRO), sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa, razmeštanja oružja u kosmosu, borbe protiv terora i osiguranja sajber bezbednosti.

„Naravno, mnogobrojni problemi ostaju i mi nismo mogli da raščistimo sve ruševine. To nije moguće uraditi na prvom susretu, ali smatram da smo učinili važan korak u tom pravcu“, ocenio je Putin i najavio formiranje zajedničke grupe u kojoj će biti lideri ruskog i američkog biznisa. Predsednik RF nagovestio je i moguću važnu promenu ruskog stava o pitanju Ukrajine. „Gospodin predsednik je izrazio zabrinutost da bi zbog ’Severnog toka 2’ mogao da iščezne tranzit preko Ukrajine. Uverio sam gospodina predsednika da je Rusija spremna da očuva ovaj tranzit. Štaviše, spremni smo da produžimo ugovor o tranzitu koji ističe 2019, u slučaju regulisanja spora koji postoji između privrednih subjekata u stokholmskom Arbitražnom sudu“, podsetio je Putin na tužbu ukrajinskog „Naftogaza“ prema ruskom „Gazpromu“.

SUŠTINSKA PROMENA RETORIKE 

Posebnu zabrinutost u Vašingtonu izazvalo je Trampovo priznanje da i američka i ruska strana snose odgovornost za nastalu situaciju i da se „SAD ponašaju glupo“. Ovo je suštinska promena američke retorike i od prethodnog predsednika Baraka Obame takva izjava se nikada nije mogla čuti. „Trebalo je odavno da započnemo ovaj dijalog, pre nego što sam ja došao na vlast. Smatram da smo svi krivi i sada SAD zajedno sa Rusijom obnavljaju ove odnose. Smatram da smo i mi i oni dopustili greške. Nije bilo zavere i svi to znaju. Dijalog je važan ne samo za SAD i Rusiju već i za ceo svet. Ako želimo da rešimo probleme koji stoje pred svetom, moramo da pronađemo dodirne tačke. Naši odnosi nisu nikad bili gori nego sada, ali to se promenilo pre četiri sata. Ja zaista u to verujem“, naglasio je američki lider. Putin je na to klimnuo glavom.

(Pečat)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *