Da li Ukrajina propada zbog NATO-a?

Da li Ukrajina propada zbog NATO-a?

6 maja 2014

the-ukraine-crisis-is-wreaking-havoc-on-commoditiesPostoje sumnje da je priča oko raspada ukrajinske državnosti bila započeta kako bi se ojačao i još više naoružao NATO i ojačala konfrontacija s Rusijom.

Tako bar tvrdi Glas Rusije, koji piše da je generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen pozvao kolege iz alijanse da koriste događaje u Ukrajini kao izgovor za povećanje vojnih troškova. Prema mišljenju eksperata, ideja transatlantske odbrane preživljava ovih dana drugo rođenje, ocenjuje još Glas Rusije.

Socijalna anarhija i politička degradacija Ukrajine daju novu istorijsku šansu za NATO. Postoje čak sumnje da je sva ova tragična priča oko raspada ukrajinske državnosti bila započeta upravo da se ispuni forma novim-starim sadržajem, čija se suština kao i ranije svodi na konfrontaciju sa Rusijom.

Rukovodilac centra za evroatlanstka istraživanja Ruskog instituta za strateška istraživanja Jelena Hotkova kaže da, ako pogledamo strukturu budžeta NATO-a, videćemo da su u vreme hladnog rata Amerikanci i evropljani trošili na odbranu po 50 odsto, a u poslednje vreme na udeo SAD otpada 75 odsto, navela je ona.

Zemlje članice alijanse treba da troše na odbranu najmanje 2 odsto nacionalnog bruto proizvoda. Ali u poslednje vreme tog pravila se nisu pridržavale sve zemlje. A iz istočnoevropskih novajlija samo Poljska i Estonija. Ostale su mnogo manje. Neke manje od 1 odsto, rekla je Hotkova.

Može se dopustiti da su događaji u Ukrajini inspirisani na taj način da se izvrši restartovanje odnosa SAD sa evropskim saveznicima, kako bi se naterala Evropa da se mobilišu unutrašnji resursi i više da se ulaže u odbranu. Mislim da to nije u interesima Evrope. Ali u svakom slučaju, Amerikanci pritiskaju Evropljane kako bi ojačali transatlantsku vezu, kazala je ona.

Posebna uloga pripada zemljama Istočne Evrope. One su stupile u NATO ne tako davno, ali osećaju se posebnim saveznicima SAD. Ove zemlje pokušavaju da kompenzuju svoj mali politički i ekonomski autoritet na račun jačanja vojnih veza sa Amerikancima, jačaju svoje pozicije na račun proširenja NATO-a na istok.

Posle zaoštravanja situacije u Ukrajini, ministar odbrane RF Sergej Šojgu je izjavio o neviđenom rastu aktivnosti oružanih snaga SAD i NATO-a u Istočnoj Evropi kod ruskih granica. Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov je skrenuo pažnju šefu komiteta načelnika štabova Oružanih snaga SAD Martina Dempsija na uvećanje količine avijacije i vojnika SAD u baltičkim zemljama i Poljskoj i brodova alijanse u Crnom moru. Očigledno je da SAD koriste sitauciju kako bi se obračunale sa Rusijom rukama svojih evropskih satelita i za njihov novac.

Direktor Instituta za strateško planiranje i prognoziranje Aleksandar Gusev kaže da događaje u Ukrajini NATO koristi kao određeni element pritiska na javno mnjenje. To je svetogrđe. Rusija je odavno predlagala da se formira evropski sistem kolektivne bezbednosti. Ali zemlje EU pod diktatom SAD to su sve vreme odbijale. A Amerikanci koriste blok u svoje hegemonističke svrhe. Oni, naravno, guraju u Evropi svoje interese. Između ostalog u Ukrajini.

Jasno je da ove godine ni do kakvog uvećanja vojnih troškova neće doći. A naredne godine, dodatna sredstva za modernizaciju naoružanja će biti izdvojena. Vojni budžet SAD za 2014. godinu iznosi 667 milijardi dolara. Kako govore senatori republikanci, naredne godine on će biti uvećan za 50-60 milijardi dolara. I to nije granica, rekao je Gusev.

Od početka 90-ih godina prošlog veka Organizacija Severnoatlantskog ugovora je uspela da se pojavi bukvalno na čitavom globusu, probajući se u ulozi mirotvorca, doplomate u grčevitim pokušajima da nađe smisao postojanja. Ukrajinska kriza joj daje jedinstvenu mogućnost da se vrati onome od čega je krenula pre 65 godina, javio je „Glas Rusije“.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. mladen says:

    KOLIKI GOD BUDZET IMALI ALI SRCE KAO U ZECA POKAZALI SU U CRNOM MORUKAD IM JE FREGATA PODVILA REP I POBEGLA U RUMUNIJU po principu bezite noge usra vas dupe

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *