Dan pobede u senci sukoba u Ukrajini i borbe protiv kijevskih fašista

Dan pobede u senci sukoba u Ukrajini i borbe protiv kijevskih fašista

9 maja 2014

2013_Moscow_Victory_Day_Parade_(22)Danas se širom sveta obeležava Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Zapad osudio nameru Rusije da tim povodom organituje vojnu paradu na Krimu.

Deveti maj se širom sveta proslavlja i kao Dan pobede u Drugom svetskom ratu jer je tog dana 1945. godine potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke. U ime Nemačke, akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.

U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi. Prema podacima Državne komisije SFRJ, u Jugoslaviji je ubijeno više od 1.7 miliona ljudi, među kojima nešto više od 300.000 boraca.

Kao i svake godine na Crvenom trgu u Moskvi, povodom Dana pobede, biće održana velika vojna parada, u kojoj učestvuje više rodova vojske, uključujući avijaciju. Na toj paradi se svaki put prikažu najnovija dostignuća ruske tehnologije, ali i oprema iz Drugog svetskog rata. Ono što, međutim, ovaj Dan pobede čini drugačijim u odnosu na prethodne godine jesu zategnuti odnosi Rusije i zapadnih zemalja u vezi sa krizom u Ukrajini.

Ruski mediji navode da bi predsednik Vladimir Putin i premijer Dmitrij Medvedev, navodno, posle svečanosti na Crvenom trgu trebalo da posete Krim. Kako je izvestio Glas Rusije, Putin i Medvedev bi najpre trebalo da posete Sevastopolj i prisustvuju paradi, a zatim bi trebalo da otputuju u Simferopolj.

Najave Putinovog prisustva paradi na Krimu razočarala je nemačku kancelarku Angelu Merkel koja je ocenila da bi bila „šteta da 9. maj bude iskorišćen u kontekstu tenzija“.

„Deveti maj je neverovatno važan dan vezano za pobedu nad nacionalsocijalizmom … Ja, lično, bila sam u Moskvi pre četiri godine za 9. maj, jer mi je bilo važno da pokažem da smo razumeli istoriju“, rekla je nemačka kancelarka.

Ministar spoljnih poslova Nemačke Frank-Valter Štajnmajer izjavio je da je Putin u jučerašnjem telefonskom razgovoru sa Merkelovom ostavio otvorenom mogućnost da učestvuje na današnjoj vojnoj paradi na Krimu. Štajnmajer je potvrdio da je Merkelova u telefonskom razgovoru pitala Putina da li će otputovati na Krim, ali da je on to pitanje ostavio otvorenim.

„Prisustvo ruskog predsednika bio bi snažan signal – njegovo odsustvo znak nade“, ocenio je šef nemačke diplomatije.

Ukoliko Putin ode na Krim to će biti njegova prva poseta tom poluostrvu otkad je ono sredinom marta pripojeno Rusiji, dok ga je Medvedev već posetio 31. marta.

U međuvremenu se u Kijevu čini sve da proslava Dana pobede ne bude u senci konflikata u toj zemlji. Ukrajinska nevladina orgnaizacija Antikorupcijski komitet angažovala je 2.000 građana koji će pomoći policiji, kako bi proslava prošla bez problema, kaže aktivista Aleksej Isajev.

“Niko naravno neće objaviti da će napasti ratne veterane, mi samo želimo to da sprečimo, pogotovo što ima glasina o tome. Moramo da se organizujemo i da sprečimo svaki incident, a pogotovo potencijalni napad na veterane Drugog svetskog rata“, poručio je Isajev.

Francuski predsednik Fransoa Oland je kod Trijumfalne kapije obeležio 69. godišnjicu pobede nad fašizmom. Tu su bili i stari borci, a među njima i veterani Crvene armije, te im je Oland poručio da je srećan što su tu.

On je ranije izjavio i da je Putin, uprkos situaciji oko Ukrajine, dobrodošao da porisustvuje ceremonijama povodom obeležavanja drugog važnog datuma iz Drugog svetskog rata – 70. godišnjice tzv. Dana D u junu.

„Možda imamo neslaganja sa Vladimirom Putinom, ali ja nisam zaboravio i nikada neću zaboraviti da je ruski narod dao milione života tokom Drgog svetskog rata“, rekao je Oland.

Ambasador Rusije u Parizu izjavio je da će predsednik Rusije prisustvovati ceremoniji obeležavanja Dana D u Normandiji 6. juna. Svečanosti bi trebalo da prisustvuju i Angela Merkel, britanska kraljica Elizabeta II i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama.

Deveti maj se obeležava i kao Dan Evrope, jer je na taj dan 1950. godine tadašnji francuski ministar spoljnih poslova Rober Šuman postavio temelje za stvaranje ujedinjene Evrope.

Dan pobede obeležava se i u Srbiji

Obeležavanje Dana pobede počelo u Srbiji je počelo već juče popodne, počasnom artiljerijskom paljbom sa Beogradske tvrđave. Centralna državna ceremonija održaće se u 10 sati ujutru, a njoj će prisustvovati predstavnici Vlade Srbije, Vojske Srbije i ambasada Rusije, Belorusije i Azerbejdžana.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić će položiti venac na spomenik Neznanog junaka na Avali.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin čestitao je svim građanima Srbije i borcima Drugog svetskog rata 9. maj – Dan pobede nad fašizmom.

„Među malobrojnim narodima koji su se aktivno suprotstavili fašizmu nalazi se i srpski narod. Počev od 27. marta 1941. godine pa do završetka rata, naš narod je podneo veliku žrtvu boreći se za slobodu i bolji život budućih generacija. Milion Srba dalo je svoj život verujući da će zlo fašizma biti zauvek uništeno“, naveo je Vulin u čestitki.

Vulin je podsetio da je pobeda izvojevana uz pomoć boraca Crvene armije i zapadnih saveznika, „čijim senima se danas klanjamo“. Ministar je ocenio i da je 9. maj prilika da se zapitamo da li smo dostojni naših predaka i njihove žrtve.

U ime Grada Beograda venac na Groblju oslobodilaca Beograda će položiti predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević. Na natpisu na spomen groblju stoji da su za oslobođenje Beograda dali svoje živote 2.944 borca Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije i 961 borac Crvene armije, kao i da na tom groblju počiva 1.386 boraca NOVJ i 711 boraca Crvene armije.

Najavljeno je i da će zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović položiti venac na Spomenik sovjetskim veteranima na Avali. Sovjetski general Vladimir Ždanov i maršal Sergej Birjuzov, koji je rukovodio sovjetskim frontom u okviru čijih operacija je bila i beogradska, poginuli su 19. oktobra 1964. kada je njihov avion udario u Avalu, a na mestu tragedije podignuto je spomen obeležje.

Diplomatski predstavnici Republike Srbije položiće vence na srpske vojne memorijale i mesta stradanja iz perioda Drugog svetskog rata na tlu Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Grčke, Egipta, Izraela, Italije, Mađarske, Makedonije, Nemačke, Norveške, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Francuske, Hrvatske, Crne Gore, Češke, Španije i drugih država.

Državni praznik Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu biće tradicionalno obeležen obrazovnim aktivnostima u velikom broju osnovnih i srednjih škola, kao i svečanostima i okupljanjima kraj vojnih memorijala i mesta stradanja u brojnim opštinama i gradovima širom Srbije.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *