Dani sećanja na JADOVNO 1941.

Dani sećanja na JADOVNO 1941.

24 јуна 2013

rep-logor-jadovno_620x0-1700015082Jadovnička tragedija ne sme da bude zaboravljena, jer je to jedan od najokrutnijih zločina u istoriji čovečanstva. Ove godine „Dan sećanja na Jadovno 1941.“ biće obeležen kod Šaranove jame, na Velebitu. Očekuje se dolazak velikog broja potomaka i poštovalaca nevino stradalih žrtava – kaže za „Novosti“ dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag 1941.

I ove godine Dan sećanja na Jadovno biće obeležene nizom manifestacija od 21. juna, pa završno sa komemorativnim skupom i služenjem parastosa na Velebitu i zalivu Slana, na ostrvu Pagu 29. juna. U petak će u Banjaluci biti održana predavanja o logorima smrti na ostrvu Pagu i o zaboravljenoj grobnici 862 srpske dece na zagrebačkom groblju „Mirogoj“.

– U subotu će se služiti parastos u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, a 24. juna otvariće se i izložba „Moje Jadovno“ u Kulturnom centru „Banski Dvor“ u Banjaluci – priča Bastašić, podsećajući da žrtve Jadovna nemaju nigde u većim gradovima ni ulicu ni spomenik.

Udruženje će pokušati da i ove godine organizuje mimohog „mučeničkom stazom Jadovničkom“, od Šaranove jame na Velebitu do osam kilometara udaljenog mesta logora Jadovno, gde je prošle godine postavljen Časni krst. Na ovom području nalaze se 32 do sada registrovane kraške jame u koje su ustaše tokom leta 1941. bacale ubijene Srbe i Jevreje.

Istina o stradanju nevinih ljudi u kompleksu logora Jadovno-Gospić-Pag, dugo je bilo pod velom tajne. Prva studija je objavljena tek 2007. godine. Njen autor istoričar dr Đuro Zatezalo evidentirao je 40.123 žrtve, koje su zverski ubijene za samo 132 dana postojanja tog logora.

– Kompleks koncentracionih logora Gospić-Jadovno-Pag, počeo se formirati već tokom aprila 1941. godine. Centar mu je bio u Gospiću, u „Gerihtu“, zatvoru iz austrougarskih vremena. Bilo je još nekoliko sabirnih logora, gde su žrtve čekale na likvidaciju. Kompleks su činile i bezbrojne kraške jame Ličkog polja i Velebitskog masiva. Vezane žicom, žrtve su pred jame dovođene obično u dvoredima, sa jednim užetom ili lancem provučenim duž kolone. Ubice bi prvu dvojicu u koloni udarili čekićem ili maljem u glavu i gurnuli prema bezdanu, a onda bi ovi kao teg, uz stravičan lom, krike i zveket lanaca, povukli ostatak kolone u dubinu – podseća dr Bastašić.

U paškom mestu Metajna formiran je prvi logor za žene i decu u Drugom svetskom ratu. Srpski i jevrejski logori bili su i na kamenjaru rta Slana na ostrvu Pagu, gde je ubijeno najmanje 8.000 žrtava, najčešće tako što su bacani u more sa kamenom vezanim oko vrata.

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u