Докони судац и одсутнима суди

Dokoni sudac i odsutnima sudi

11 maja 2017

Piše: Miloš Dojčinović

Proteklo je nekoliko dana od ,,obljetnice“ vojno-redarstvene operacije ,,Bljesak“ koja je u našim medijima, prošla gotovo nezapaženo, za razliku od naših zapadnih suseda, koji su godišnjicu ovog etničkog čišćenja proslavili u Okučanima, u izvođenju oružanih snaga Republike Hrvatske.Međutim ono što je promaklo ionako već planski nezainteresovanim domaćim ,,mejnstrim“ medijima jeste i održano prvo pripremno ročište pred Županijskim sudom u Zagrebu, u krivičnom postupku protiv nekadašnjeg predsednika RSK Milana Martića i komandanta SVK Milana Čeleketića, zbog raketiranja Jastrebarskog i Karlovca 1. i 2. Maja 1995 godine.

Hrvatska je još pre dve godine najavljivala suđenje bivšem vođi Krajiških Srba u odsustvu, zbog kako su pompezno naveli, raketiranja Karlovca i Jastrebarskog nakon operacije ,,Bljesak“. Iako je suđenje protiv Martića u potpunosti završeno presudom na izdržavanje kazne u trajanju od trideset i pet godina u Estonskom zatvoru, Hrvatska nije odustala od krivičnog gonjenja.

U optužnici Haškog tribunala mu je pored ,,progona, ubistava, pritvaranja, mučenja i drugih nehumanih dela“ stavljano na teret i njegovo naređenje da se raketama ,,Orkan“ gađa prestonica Hrvatske odmah nakon agresije koju je Hrvatska vojska izvršila na Zapadnu Slavoniju u maju 1995 godine.

Iako se Milan Martić sumnjičio za brojne ratne zločine na području nekadašnje Krajine koji u potpunosti nisu dokazani, tužilaštvo Haškog tribunala se pre svega skoncentrisalo na njegovu odluku koju je doneo u svojstvu predsednika nepostojeće države, u trenutku kada je njeno stanovništvo bilo suočeno sa jednim od najvećih etničkih čišćenja nakon Drugog svetskog rata u Evropi.

Naime, Haški tribunal je presudom protiv Martića zbog raketiranja Zagreba, amnestirao Hrvatsku operaciju ,,Bljesak“ koja je rezultirala proterivanjem 15.000 civila, ubistvom 283 civila, od čijeg broja su žrtve 57 žena i devetoro dece.

Hrvatske snage su u ranu zoru 1. maja 1995 godine, napale područje Zapadne Slavonije koje je bilo pod zaštitom snaga UN. Uprkos planskom etničkom čišćenju koje je izvršeno za samo nekoliko sati, Hrvatska nikada zbog ovakvog postupka nije bila sankcionisana.

O tome svedoči i činjenica da nakon 22 godine od ratnih zločina u Zapadnoj Slavoniji, niko od hrvatskih generala nikada nije bio osućen niti je ikada ijedna optužnica protiv istih bila podignuta.

Zvali se oni Stjepan Gašljević, Luka Džanko, Mladen Kruljac ili Petar Stipetić.

Sada nakon dve decenije od ratnih dogaćaja, Hrvatsko tužilaštvo otkopava ratne sekire i započinje ponovno suđenje zbog raketiranja grada u kome je u prošlosti postojao Ustaški logor za decu.

Iznova započinje pravni proces koji je pre skoro decenije okončan i pokušava da ,,baci prašinu u oči“ i zanemari ono šta se dešavalo neposredno pre Martićevog i Čeleketićevog postupka.

Međutim iako Srbija svoje građane procesuirane za dela ratnih zločina ne izručuje u Hrvatskoj, vanraspravno veće Županijskog suda u Zagrebu smatra da su se ispunili uslovi za ovakvo suđenje u odsustvu.

Hrvatska na taj način pokušava da koristi ,,nepovoljan“ tretman koji je Srbija stekla u međunarodnim odnosima u proteklih tri decenije i time izvrši pritisak na sličan način kao i u slučaju kapetana Dragana.

Zahtev za Martićevo izručenje iz Estonije je odbijen, jer prema Rezoluciji 827 SB UN zatvorske kazne zbog ratnih zločina se izdržavaju izvan granica bivše Jugoslavije.

Iako je međunarodno pravosuđe kaznilo Srbe zbog svih ratnih dešavanja u Hrvatskoj, istina kao pravni argument se nikada ne može nadjačati neosnovanim dokazima i montiranim svedocima.

Potez Milana Martića i tadašnje vlasti Kninske Krajine se moralo i može pravno kvalifikovati kao ,,nužna odbrana“.

Nije izvršena planski niti umišljajno. Već u trenucima kada je bila vršena operacija ,,Bljesak“.Zbog toga ona predstavlja sasvim legitimnu odluku vojnog rukovodstva u vremenu kada je bilo samo pitanje časa kada će Hrvatska sprovesti novu agresiju i time okončati ,,Konačno rešenje“ za Srbe na prostorima koje su naseljavali nekoliko vekova.

(Vidovdan)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *